U cjelodnevnoj učenici umjesto Vjeronauka mogu birati Svijet i ja, evo koliko ih to čini
Kada smo nedavno naše čitatelje pitali treba li u škole uvesti predmet o religijskoj pismenosti, mišljenja su bila podijeljena. Podjednak postotak glasača uveo bi takvu novinu u škole kako bi učenici naučili poštovati drukčija uvjerenja, ali i ne bi jer smatraju kako ga nema tko predavati. Dok u srednjim školama umjesto Vjeronauka srednjoškolci mogu odabrati Etiku, u eksperimentalnom programu cjelodnevne osnovne škole nudi se Svijet i ja, predmet o kritičkom mišljenju. Bira ga tek 6,7 posto učenika.
Učenici u učionici | foto: srednja.hr
Početkom ove nastavne godine izvještavali smo o školama koje su prvi dan svoje učenike vodile na misu u Katoličke crkve. Kako nam je rekao politolog i teolog Vedran Obućina, takav sadržaj može biti obogaćujući samo ako su učenicima koji ne žele sudjelovati ponuđene alternativne aktivnosti bez stigmatizacije i ako je onima koji su bili na misi objašnjena njezina simbolika.
Kako bi mogao izgledati predmet o religijskoj pismenosti?
Tom prilikom naše čitatelje pitali smo treba li u škole uvesti predmet o religijskoj pismenosti. Mišljenja su podijeljena. Od 929 ispitanika njih 38 posto smatra kako je to potrebno jer bi učenici naučili poštovati drukčija uvjerenja, no sličan broj glasača, 39 posto, misli kako religijska pismenost ne može ući u škole jer nema kadra koji bi je adekvatno predavao. Ukupno 22 posto ispitanika kazalo je kako nije sigurno u odgovor.
– Takav pristup ne bi bio kateheza, nego obrazovni sadržaj koji pomaže učenicima shvatiti religiju kao važan dio ljudskog iskustva i civilizacijskog nasljeđa. Učenici bi učili o različitim svjetskim religijama, uključujući i lokalnu dominantnu tradiciju, ali u usporedbi s drugima, bez favoriziranja ili vrednovanja. Naglasak bi bio na tome kako su religije oblikovale umjetnost, književnost, glazbu, arhitekturu, etiku, društvene pokrete i politiku. Učenici bi imali priliku razgovarati s predstavnicima različitih religija, posjećivati bogomolje, analizirati primjere iz književnosti ili filma, promišljati suvremene izazov, na primjer religija i ekologija, religija i mir. Predmet bi učio razlikovati vjerovanje od znanja, činjenice od interpretacija, a sve u duhu poštovanja različitosti. Učenici bi se poticali da razumiju kako religije pridonose vrijednostima poput pravde, mira, brige za bližnjega i okoliš. To su teme za više razrede osnovne škole, od petog do osmog razreda. Djeca tada već razvijaju sposobnost apstraktnijeg mišljenja i mogu uspoređivati različite sustave vjerovanja. U srednjoj školi predmet bi mogao biti još dublji, s fokusom na poveznice religije i suvremenih globalnih pitanja, ratovi, migracije, ljudska prava, ekologija. Na taj način, predmet o religijskoj pismenosti ne bi bio zamjena za vjeronauk, koji ostaje stvar osobnog izbora i konfesionalnog odgoja, nego dopuna općem obrazovanju, poput građanskog odgoja, povijesti ili etike. Njegov cilj bio bi stvarati učenike koji razumiju svijet u kojem žive i koji su sposobni graditi mostove između različitih uvjerenja, naveo je ranije za naš portal Obućina.
Religijska pismenost u školama, rezultati ankete 11. listopada | foto: srednja.hr
Novi predmet Svijet i ja u cjelodnevnoj pohađa samo 6,7 posto učenika
Podsjetimo, nastava Vjeronauka u Hrvatskoj nije obvezna, no često nedostaje alternativa. U srednjim školama učenici mogu birati između Vjeronauka i Etike, a reforma cjelodnevne škole predviđa novi predmet Svijet i ja. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kazali su nam kako u ovoj školskoj godini u programu cjelodnevne 6,7 posto učenika ima dodatan predmet Svijet i ja. Podsjetimo, riječ je o predmetu na kojem školarci uče o kritičkom mišljenju, odnosno kako misliti i argumentirati, pronaći izvore i vrednovati informacije. Još ranije nam je autor tog predmeta objasnio kako nije iznenađen malenim postotkom učenika koji ga pohađaju.
– Nisam iznenađen jer učenici mogu birati Vjeronauk ili Svijet i ja. Većina učenika bira Vjeronauk. Idealno bi bilo da učenici mogu između tri predmeta birati dva, onda bi broj učenika na predmetu bio drugačiji. Ako bi cjelodnevna škola zaživjela u svim školama, siguran sam da bi se taj postotak podigao na dvadesetak posto, kao što je sad slučaj s predmetom Etika u srednjim školama, rekao nam je u lipnju 2024. profesor Bruno Ćurko.
Kada je sam kurikulum predmeta bio u javnom savjetovanju, iz Ministarstva obrazovanja poručili su kako novi predmet neće biti sadržajna, već organizacijska alternativa Vjeronauku. Predmet su uveli, nastavili su tada, kako bi se ujednačio odgojno-obrazovni standard učenika.
