U Hrvatskoj raste broj oboljelih: Stručnjaci žele okončati tu zaraznu bolest do 2030. godine
Kada se pojavio 1980.-ih, AIDS je ulijevao strah u kosti zbog svoje smrtonosnosti. Danas, više od 40 godina poslije, stručnjaci vjeruju kako mogu okončati tu zaraznu bolest do 2030. godine. No, za to je, kažu, potrebna kontinuirana politička volja, međunarodna suradnja i pristup temeljnim ljudskim pravima. Prema podacima za 2025., u Hrvatskoj je zabilježen rast broja oboljelih od AIDS-a u usporedbi s prošlom godinom.
Uzorci krvi u epruvetama | Foto: Canva
Svake godine se prvog dana u prosincu obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Ovogodišnji slogan i tema je ‘Prevladavanjem izazova unapređujemo odgovor na HIV/AIDS’. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjavaju cilj ovogodišnje teme povodom dana borbe protiv te bolesti koja je osamdesetih sijala strah.
– Naglašava se potreba za kontinuiranom političkom voljom, međunarodnom suradnjom te pristupima utemeljenim na ljudskim pravima kako bi se HIV/AIDS okončao do 2030. godine. Ključne poruke su: pojednostaviti i objediniti pristup prevenciji, testiranju i liječenju HIV-a, zaštititi prava i osigurati pristup uslugama za sve kako bi se smanjio rizik od HIV-a, korištenje nove terapije i antiretrovirusnih lijekova za prevenciju i liječenje te osigurati da stignu do onih kojima su najpotrebniji, uključiti osobe koje žive s HIV-om i pogođene zajednice u donošenje odluka i provedbu programa jer udruživanjem ovih zajednica sa zdravstvenim radnicima, donositeljima politika i partnerima, postižu se rezultati koji doprinose ostvarivanju zajedničkog cilja, poručili su iz HZJZ-a.
‘U 2025. godini zabilježeno je 99 novih slučajeva infekcije HIV-om, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu’
Valja naglasiti kako AIDS i HIV nisu isto. To je vidljivo i iz podataka o oboljelima u Hrvatskoj za 2025. godinu. HIV je virus koji se prenosi, a AIDS je završni stadij bolesti. Upravo zato je ključno ići na testiranja, koja su često anonimna, kako bi se na vrijeme otkrila bolest jer se ona može liječiti. No, iz HZJZ-a navode kako je upravo to izazov jer čak 60 posto novih dijagnoza postavlja se u kasnom stadiju, kada su već prisutne komplikacije i liječenje je teže.
– Od prvih zabilježenih slučajeva 1985. godine do studenoga 2025. u Hrvatskoj je dijagnosticirano ukupno 2.308 osobe s HIV-om, od kojih je 675 razvilo AIDS, a 284 osobe umrle su od posljedica bolesti. U 2025. godini zabilježeno je 99 novih slučajeva infekcije HIV-om, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije, sa stopom od oko 2,3 na 100 000 stanovnika, dok je prosjek za zemlje EU/EEA u 2023. iznosio 5,3 na 100.000, navode iz HZJZ-a.
U Hrvatskoj se većina zaraza HIV-om dijagnosticira u dobi od 25. do 44. godine
Ističu kako Hrvatska postiže dobre rezultate u liječenju HIV infekcije. U 2024. godini, 98 posto osoba koje se liječe redovito je uzimalo antiretrovirusnu terapiju, što je, kažu, značajno smanjio prijenos virusa te poboljšalo kvalitetu života. Inače, podaci pokazuju kako se većina zaraza HIV-om dijagnosticira u dobi od 25. do 44. godine.
– Svjetski dan AIDS-a 2025. naglašava važnost zajedničkog djelovanja i ulaganja u unaprjeđenje odgovora na HIV — kroz stabilne zdravstvene usluge, politike koje osiguravaju uključivanje svih grupa i zaštitu ljudskih prava. Unatoč postojećim izazovima, napredak je ostvariv. Globalna zajednica, uključujući Hrvatsku, mora nastaviti djelovati prema cilju suzbijanja AIDS-a kroz provedbu mjera prevencije i liječenja, kao i jačanjem preventivnih aktivnosti usmjerenih na skupine s povećanim rizikom zaraze HIV-om. Posebno je važno poticati testiranje, uključujući testiranje u zajednici, koje predstavlja ključni korak u postizanju globalnog cilja okončanja novih infekcija, poručili su iz HZJZ-a.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
