U našim osnovnim školama svako treće dijete je pretilo: ‘Roditelji često ne percipiraju problem’
Svako treće dijete osnovnoškolskog uzrasta u Hrvatskoj je pretilo, a 70 posto liječnika primarne zdravstvene zaštite ne zna kako se nositi s problemima pretile djece. Zato je pokrenuta edukacija o prevenciji debljine djece starosti do devet godina, kojom bi se liječnici trebali osnažiti u ovom području. U sklopu prve edukacije predstavljena su i četiri slučaja u kojima liječnici daju praktične savjete svojim kolegama i objašnjavaju kako dati savjet roditeljima.
Vaga | foto: Unsplash
Europska inicijativa praćenja debljine u djece iz 2022. godine pokazala je da je svako treće dijete u osnovnoj školi u Hrvatskoj pretilo. Da situacija bude još gora, čak sedamdeset posto liječnika primarne zdravstvene zaštite ne osjeća se dovoljno kapacitirano za postupanje i prevenciju dječje pretilosti. Stoga HZJZ i Ured UNICEF-a u Hrvatskoj u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom pokrenuli su novi edukativni program za liječnike, koji bi ih trebao osnažiti za suočavanje s epidemijom pretilosti. Program naglašava ulogu liječnika primarne zdravstvene zaštite u prevenciji debljine u djece od 0 do 9 godina, a sastoji se od sedam modula koji govore o nekoliko važnih tema, od pravilne prehrane, komunikacije s roditeljima do važnosti dojenja.
– Djeca u Hrvatskoj sad su na četvrtom mjestu po debljini u Europi. Potrebna nam je multisektorska suradnja jer su neke druge mediteranske zemlje tako uspjele zaustaviti porast pretilosti među djecom. Drugi su se počeli baviti tim problemom, a mi smo ostali tu negdje, čak smo i mrvicu narasli… Ja sam na strani roditelja, znate oni često ne percipiraju problem pretilosti svoje djece, što nije izuzetak u Hrvatskoj. Razliku činimo mi medicinari i zato nas pozivam da krenemo od sebe, izjavila je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja tijekom predstavljanja edukacije.
Radna skupina koja je izradila edukaciju | Foto: Srednja.hr
Edukaciju planiraju prijaviti i medicinskim fakultetima
Tečaj na hrvatskom nastao je u okviru projekta ‘Živjeti zdravo’, a u njega će biti uključeno do 600 liječnika primarne zdravstvene zaštite. Na edukaciju je do sad prijavljeno 130 liječnika, a ona se provodi u obliku online webinara, čijoj smo prvoj inačici i mi prisustvovali. Edukacija će biti snimljena i dostupna sljedeća tri mjeseca, a planiraju ga i prijaviti medicinskim fakultetima. Smjernice navedene u edukaciji predstavljene su u obliku praktičnih infografika koje liječnicima mogu služiti kao vodič prilikom postupanja.
– Provedba stručnih usavršavanja jedan je od naših glavnih zadataka, a u temelju sadrži potrebu za suočavanjem s vodećim javnozdravstvenim problemima. Edukacijom dajemo poticaj i kohezivni faktor udruživanju svih aspekata struke. Istaknula bih da je primarna zdravstvena zaštita iz nekih perspektiva najranjiviji dio struke, ali istovremeno predstavlja ogroman potencijal djelovanja na terenu gdje problem nastaje, izjavila je Vesna Štefančić Martić predsjednica Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost iz KoHOM-a.
Luisa Brumana, Sanja Musić Milanović, Vesna Štefančić Martić, Milan Stanojević | Foto: UNICEF
Krucijalno je da roditelji imaju točne informacije
Projekt je pohvalio i predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva Joško Markić, koji je iskoristio priliku i da naglasi da u primarnoj zaštiti nedostaje oko 30 posto pedijatara, koji su uglavnom prva poveznica djece i zdravstvenog sustava te glavni koordinatori u liječenju. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu iz HZJZ-a rekao je da se s problemom epidemije pretilosti sustav može nositi samo intersektorski. Podršku je dalo i Ministarstvo zdravstva, čiji je predstavnik Damir Važanić naglasio da je uloga primarne zdravstvene zaštite ključna za funkcioniranje sustava.
– Roditelji igraju ključnu ulogu, a odluke donose još od odluke majke o dojenju. Krucijalno je da imaju točne informacije, a pedijatri moraju biti najrelevantniji izvor tih informacija. Posebnu pozornost treba dati obiteljima niskog imovinskog statusa i obiteljima s jednim roditeljem jer su djeca iz takvih obitelji pod većih rizikom od pretilosti. Puno roditelja ne percipira ili ne zna da pretilost njihove djece predstavlja znanstveni rizik, navodi predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana.
U sklopu edukacije predstavljena su i četiri klinička primjera, na kojima su liječnici objasnili kako su komunicirali s roditeljima i što zapravo liječnici mogu učiniti da pomognu djeci u borbi s prekomjernom težinom i pretilošću.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Dječak je trebao izgubiti čak 30 posto mase
Mirjana Kolarek Karakaš predstavila je primjer šestogodišnje djevojčice koja se borila s prekomjernom težinom. I njeni otac i sin ranije u životu su imali prekomjernu tjelesnu težinu, ali su smršavjeli. Objašnjava da djevojčica nije bila fizički aktivna i da je dnevno pred ekranom provodila oko tri sata. Voljela je jesti tjesteninu, a obitelj je otkrila i da potajno jede slatkiše koje joj kupi baka. Glavni korak bio je ograničavanje unosa brze hrane i poticanje roditelja da više vremena provode u rekreaciji. Djevojčica je upućena i endokrinologu na preventivni pregled te su joj propisane kontrole svakih šest mjeseci.
Irena Bralić opisuje slučaj dječaka od 1,5 godine koji je bio u između 85. i 95. percentila po kilaži. Propisan je aktivan longitudinalan nadzor rasta, redovito savjetovanje s roditeljima i personaliziranu dijagnostičku obradu. Kaže da pedijatri doista savjetuju roditelje i da ih usmjeravaju ako je intervencija potrebna. Milivoj Jovančević prepričao je o slučaju šestogodišnjeg dječaka koji je došao u opservaciju zbog sumnje na Aspergerov sindrom, no prepoznao je da mu je potrebna pomoć u borbi s prekomjernom težinom. Oba roditelja dječaka su pretila i nisu se dovoljno bavila fizičkim aktivnostima, no bila su spremna za promjene.
Motivacija roditelja je pola uspjeha, naglašava Jovančević. Glavno rješenje pretilosti ne može biti tjelesna aktivnost, jer se prekomjernom prehranom može unijeti puno više kalorija nego što se potroši tjelovježbom. Stoga je glavna metoda kalorijski deficit. Važna je izrada plana mršavljenja, koje mora biti postepeno, uz maksimalno smanjenje mase od 10 posto u šest mjeseci.
– U konkretnom slučaju dječak je trebao smršavjeti čak 30 posto. Aktivnosti treba planirati u skladu s tjelesnim mogućnostima bez dovođenja u stres i rizika od ozljeda. Roditelji su pedantno vodili dnevnik ishrane, što je bilo važno jer je dječak jako izbirljivo jeo, pogotovo nije htio jesti bjelančevine. Aktivirali su se da provode u prirodi pola sata do sat svakog dana. Tijekom četiri mjeseca dječak je smršavio 7,3 posto, a i narastao je za 4 posto te mu se opseg trbuha smanjio za 10,5 posto, što je itekako vidljivo. U cijeloj priči najvažnije je motivirati roditelje, priča Jovančević.
‘Većina roditelja pogrešno procjenjuje stanje uhranjenosti svoje djece’
Giovanna Armano ispričala je priču o petogodišnjoj djevojčici, koja se, unatoč tome što trenira rukomet i voli sport, borila s viškom kilograma. Glavni razlog za to bio je što roditelji nisu imali vremena za kuhanje, pa se obitelj često hranila brzom hranom. Osim što je bila pretila, djevojčica je bila i u riziku od šećerne bolesti. Pedijatrica je djevojčicu uputila nutricionistu, koji je sastavio plan prehrane uz koji su roditelji odlučili poraditi. I ona je odmah bila sklona tome da neće više jesti slatkiše ni pekarske proizvode i roditelji će se potruditi da više vremena provedu vani.
– Ja inače volim sportove i uvijek pitam djecu bave li se nekim sportom i pohvalim ih ako se njime bave. Svoje navike je teško promijeniti, a pogotovo to predložiti nekom drugom. Prvenstveno morate promijeniti navike roditelja jer su svi previše za ekranom. Većina roditelja pogrešno procjenjuje stanje uhranjenosti svoje djece. U primarnoj je puno dramatičnija situacija kad je dijete pothranjeno, onda su roditelji jako zabrinuti. Pretili roditelji nekad su i neskloni za suradnju, no promjena životnih navika je ključna, naglašava Giovanna Armano.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
