U ovim srednjim školama ostalo je najviše praznih mjesta: ‘A prošle godine smo učenice morali odbijati’
MZOM je objavio podatke o upisima u srednje škole s oba upisna roka. Ove godine srednju školu je na tom roku upisalo skoro dvije tisuće učenika manje nego prošle, a osim u strukovnim školama, praznih mjesta ostalo je i u gimnazijama, čak i inače traženoj V. gimnaziji u Zagrebu. Ravnateljica Srednje škole Dugo Selo stoga ističe da bi planove upisa trebalo raditi pažljivije.
Mjesta je ostalo i u nekim prestižnim gimnazijama | Foto: Pexels, ilustracija
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u svom Školskom e-Rudniku svake godine objavljuje statistike o upisu učenika škole u Hrvatskoj. Podaci za upise u školsku godinu 2025./2026. nedavno su osvježeni, pa se tako u njihovom bazi podataka mogu pronaći razni zanimljivi podaci.
Pri upisu u srednje škole, svaki si školarac u bar jednom trenutku postavlja pitanje hoće li upasti u školu koja mu je prvi izbor. Prema podacima MZOM-a, prvi izbor na ljetnom roku ove godine upisalo je čak 85,9 posto učenika, a za neku od drugih opcija moralo se opredijeliti svega 14,09 posto učenika.
Gledajući dostupne podatke s ljetnog upisnog roka, najviše učenika upisalo je strukovne škole, njih 69,82 posto, odnosno 26.933. Gimnazije je upisalo 10.929 učenika, odnosno 28,33 posto, a umjetničke škole upisalo je samo 714 učenika, odnosno 1,85 posto. Na jesenskom upisnom roku gimnazije je upisalo još 62 učenika, strukovne njih 674, a umjetničke škole još 20 učenika. Srednju školu ove godine upisalo je ukupno 39.346 učenika, dok je prošle godine upisano 41.311 učenika, što je čak 1.965 učenika manje.
Popis škola s najviše slobodnih mjesta nakon jesenskog roka | Foto: ŠeR MZOM
I u V. gimnaziji u Zagrebu ostala slobodna mjesta
Istražili smo u kojim školama je brojčano ostalo najviše slobodnih mjesta nakon jesenskog roka. Najviše mjesta ostalo je u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica, čak njih 39. Svoju upisnu kvotu nije ispunila ni Škola za montažu instalacija i metalnih konstrukcija Zagreb, gdje se troje učenika upisalo na jesenskom roku, pa je slobodno ostalo 31 mjesto.
Međutim nisu se samo strukovne škole suočile s manjim odazivom učenika od očekivanog. Čak 28 praznih mjesta bilo je u inače traženoj V. gimnaziji u Zagrebu. Iako su medicinske sestre tražene u Školi za medicinske sestre Vrapče ostalo je slobodno 27 mjesta. U Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Samoboru ostalo je 25 praznih mjesta, a u Srednjoj školi Ivana Šveara Ivanć-Grad, Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti 24 mjesta.
– U našoj školi zapravo nije ostalo puno slobodnih mjesta što se tiče nas, nego samo u usporedbi s prošlom godinom kad smo učenice morali odbijati. Nama je to bio fenomen. Naša kvota je zapravo uvijek od 20 do 22 mjesta po razredu, odnosno za tri razreda redovito od 60 do 66 mjesta, ali smo stavili veći broj, tj. maksimalni kako bismo bili otvoreni ako netko želi upisati, a zbog kvote ne može. Znamo da su neke škole imale čak upisan i jedan razred manje, tako da smo mi zadovoljni s tri upisana razreda, iako je manji broj učenica u odnosu na prošlu godinu. Tijekom prvog polugodišta uvijek dobijemo još nekoliko učenica, odgovorila nam je sestra Danijela Dinjar iz Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti.
‘Planu upisa bi trebalo pristupiti s više pažnje’
Popis ide dalje, a u desecima škola ostalo je prazno između 23 i 10 mjesta. Zanimljivo, u Srednjoj školi Dugo Selo, gdje je na jesenskom upisu ostalo 24 prazna mjesta, na jesenskom je upisu došlo još 12 učenika, pa je sad prazno samo 12 mjesta. S ravnateljicom te škole razgovarali smo još prije objavljivanja podataka s jesenskog upisa, a ona je rekla da škole moraju revidirati svoje upisne politike.
– Teško je precizno utvrditi koji su glavni razlozi zbog kojih je ostalo toliko slobodnih mjesta. Po mom mišljenju, tome je pridonijelo više različitih čimbenika. Sama činjenica da je Planom upisa predviđeno i do nekoliko tisuća mjesta više nego što je bilo učenika osmih razreda upućuje na to da je bilo neminovno da negdje ostane slobodnih mjesta. Pitanje je, međutim, kako se ta raspodjela odvila i koje su sredine time najviše pogođene. Čini se da su to ponajprije manje sredine – ondje je ostalo znatno više nepopunjenih mjesta, priča nam ravnateljica Darinka Svetec.
Ona smatra da bi izradi plana upisa i njegovoj strukturi trebalo pristupiti s više pažnje i analitičnosti. Također kaže da ponuđeni programi nisu usklađeni s interesima učenika. U njihovoj školi velik je interes bio za trogodišnjim programima koji su popunjeni u ljetnom roku, a za četverogodišnjim je bio manji. Zaključuje da je teško utvrditi koji su točno čimbenici utjecali na to.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
