Učenica želi školski predmet koji bi pričao o neugodnoj temi: ‘Bitnije je poslikati hranu od reći dobar tek’
Dan sigurnog interneta, obilježio se okruglim stolom osnovnoškolaca i srednjoškolaca koji su upozorili na opasnosti koje vrebaju njihove vršnjake, ali i starije. Učenici Karla Komar, Luka Marić, Niko Žugečić, Matea Marušić i Tijana Barlović slažu se da je internet vrlo koristan, ali trebamo ga kritički koristiti. Brine ih što im se čini da ni njihovi vršnjaci ove probleme ne shvaćaju ozbiljno, razgovor o internetskom nasilju s obitelji i nastavnicima, poručuju, ne bi smio biti tabu.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Internet je koristan, ali ima i svojih opasnosti. Glavni je to zaključak učenika osnovnih i srednjih škola na okruglom stolu ‘Što činimo ili bi mogli učiniti kako bi internet bio bolje mjesto za sve?’. Ova rasprava među mladima se održala u sklopu Konferencije ‘Potraga za boljim internetom’ kojim se u utorak u Hotelu International obilježio Dan sigurnijeg interneta koji se obilježava 11. veljače.
Roditelji i profesori ne smiju bježati od online nevolja: ‘Ako se susretnemo s time, trebamo odmah tražiti pomoć’
Na okruglom stolu su sudjelovali učenici Luka Marić iz zagrebačke OŠ Ive Andrića, Niko Žugečić iz OŠ Banija, Matea Marušić iz Srednje škole Metković te Tijana Barlović iz Srednje škole Prelog. Raspravu je vodila učenica OŠ Jabukovac iz Zagreba, Karla Komar. Ovi učenici su odabrani iz različitih krajeva Hrvatske preko natječaja koji je u prosincu organizirala udruga Suradnici u učenju.
Cyberbullying, catfishing, odnosno lažno predstavljanje te širenje lažnih informacija, dio je internetskih opasnosti kojih se svi moraju čuvati. Toga je svjesna i sudionica okruglog stola Matea. Srećom, osobno nije imala neugodnosti na internetu, ali jesu njeni prijatelji. Upravo zbog mučnih iskustava koje su njeni prijatelji prolazili nije nam htjela otkriti detalje. No, internetska (ne)sigurnost je i dalje pitanje o kojoj se u njenoj sredini ne govori dovoljno. Stoga ima konkretni prijedlog koji nam je rekla da bi voljela da se realizira.
– Možda treba uvesti kao neki predmet da više pričamo o tome (internetskoj sigurnosti, op.a). Među našim vršnjacima se rijetko priča o toj temi, ni nastavnici ne promoviraju taj sadržaj. Više mi pričamo o tome pored škole, nego što se provodi kroz učenje. Mislim da je to više do neugodnosti nego neznanja jer svi su svjesni koliko je to veliki problem (…) Roditelji trebaju više pričati s djecom i treba postati normalno da se u obitelji o tome ne šuti, rekla nam je Matea.
Internetske nevolje ne zaobilaze ni osnovne škole, kao što nam je rekao osmaš Niko. Komentari mržnje, vrijeđanje i ponižavanje, problemi su s kojima su se susreli njegovi prijatelji. Pritom je mladi osmaš istaknuo i da je situacija tim teža jer se same žrtve internetskog nasilja boje priznati što se događa, strahujući od loših posljedica.
– Mislim da čak ni moji vršnjaci ne shvaćaju taj problem previše ozbiljno. Ali ako se susretnemo s time, trebamo odmah tražiti pomoć. Ne smijemo se samo žaliti, jer nećemo ništa postići s time, smatra Niko.
Rizici za mlade i starije: ‘Koristim internet da bi nešto istražio, nemam društvene mreže’
Kako je na okruglom stolu pojasnila Karla, zadatak natječaja je bio upravo tema rasprave, snimiti video i reći što učiniti kako bi internet bio sigurniji za sve. Luka, najmlađi učenik, kroz svoj argumentirani, ali i duhoviti stav koji je izazvao salve smijeha i pljeska u dvorani, istaknuo je da na internetu trebaju biti oprezni i njegovi vršnjaci, ali i starije generacije koje su rođene prije ovih novih tehnologija.
– Meni se ništa loše nije dogodilo zato što koristim internet kako bi nešto istražio za školu ili ako me nešto zanima, nemam nijedan otvoren račun na društvenoj mreži zato što nemam mobitel (…) Tata mi je pričao, da je bila jedna baka koja je došla u banku i htjela podići veliku svotu novca. No, u toj banci je radila službenica koja joj je bila susjeda. Pitala ju je što će joj novac, a ona je rekla da joj treba za unuka. Službenica je znala da nema nikakvog unuka te je zvala njenog sina. Dala joj je novac i sin je došao baš u trenutku kada je po novac došao taj prevarant. Tada su to mogli spriječiti, ali ne završi svaka priča tako dobro. Većinom se prevaranti obogate na takav neslavan način, rekao je Luka.
Od stavljanja storyja, traženja pozornosti do promjene algoritma: ‘Shvatila sam da to nije poanta interneta’
Svi su se učenici na okruglom stolu složili da ne možemo vjerovati svemu što pročitamo na internetu. Kritički pristup informacijama i provjere izvora ocjenjuju ključnim. K tome, srednjoškolka Tijana je navela i da je potrebno mijenjati svijest svih nas i posložiti prioritete zašto uopće koristimo internet, pogotovo društvene mreže. Da je stvarno moguće da društvene mreže mogu biti korisne, a ne samo za hvaljenje nekim ‘glamuroznijim stvarima’, uvjerila se i na vlastitom primjeru.
– Moram priznati, meni je na početku bilo važno da stavim neki story na Instagramu dobri video na TikTok, da dobijem pozitivne komentare i što više pratitelja. Ali, zapravo sam shvatila da to nije cijela poanta interneta. Gledala sam svoj algoritam, prije su mi na TikToku bili memeovi, ali kako sam ga promijenila, počela sam gledati bolje videe. Za kuhanje, za edukaciju sa životinjama, videe kako ljudi zapravo provode svoj dan. Mogu se pronaći video s treninzima, kako pomoći. Ali, dosta mojih prijatelja na storyje stavljaju sliku kako su na nekom putovanju ili restoranu, bitnije je poslikati hranu nego reći dobar tek. Vrijedno je nekad staviti i neki lijepi story, ali mislim da nam to ne bi trebao biti jedini cilj, poručila je učenica Tijana.
Uz već spomenutu udrugu Suradnici u učenju, ovu konferenciju su organizirali i Centar za sigurniji internet, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i CARNET-ov Nacionalni CERT koji brine o kibernetičkoj sigurnosti. Tijekom događaja, iz HAKOM-a je istaknuo da se internetskom sigurnosti bave cijele godine. Organiziraju edukacije u školama, webinare za odrasle, a ove su godine podijelili i 50 tisuća primjeraka svoje brošure ‘Ključevi sigurnog interneta, koju su dostavili u 1.024 osnovne škole. U brošuri, iz HAKOM-a su pobrojali sve opasnosti koje mogu zahvatiti mlade na internetu, istaknuli važnost razgovora s roditeljima, dali savjete kako napraviti što bolju zaštitu i izbjeći internetske prijevare. Ipak, kako nam je učenica Matea naglasila u razgovoru za srednja.hr, voljela bi da se otiđe korak i dalje i internetska sigurnost uvede kao školski predmet. Sudeći po uvodnom videu na početku konferencije, čini se da se s time slaže i Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.
– Dobra strana tehnologije je koristiti svoja prava, ali isto tako je potrebno kritično promišljanje koji će se sadržaji zaobići. Medijska važnost je iznimno važna. Trebala bi biti uvedena u sustav odgoja i obrazovanja, biti sustavna, poručila je pravobraniteljica u uvodnom izlaganju koje je, u duhu konferencije i okruglog stola, emitirano putem unaprijed snimljenog videa.
