Pretraga

[UŽIVO] Završio je šesti tjedan online nastave u Hrvatskoj, donosimo sažeti pregled dana u obrazovanju

A- A+

Završava i šesti tjedan online nastave u Hrvatskoj. Proteklog četvrtka Vlada je izglasala odluku prema kojoj će se od 11. svibnja škole otvoriti za učenike razredne nastave (1. do 4. razred) i učenike koji imaju asistente u nastavi, a za studente će od tog datuma biti omogućene laboratorijske i umjetničke vježbe. Isto tako, odlučeno je da se matura piše od 8. do 29. lipnja. Današnji tijek događaja u obrazovanju uživo pratite na srednja.hr.

Foto: Denis Gaščić; srednja.hr

17:33h Nije se ni razmišljalo o uvođenju online natjecanja: Ove godine neće se održati ni Oskar znanja

Agencija za odgoj i obrazovanje je donijela odluku o otkazivanju daljnje provedbe natjecanja i smotri učenica i učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske u školskoj godini 2019./2020. Kako nam kažu, o online provedbi natjecanja i smotri nije se moglo razmišljati jer je prioritet stavljen na izvođenje nastave na daljinu, a ove godine neće se održati ni dodjela Oskara znanja. Opširnije na linku.

17:21h Evo što nastavnici i roditelji misle o povratku učenika nižih razreda u školu

Vlada je najavila da će se od 11. svibnja omogućiti rad predškolskih ustanova i razredne nastave od 1. do 4. razreda te posebnih razrednih odjela i rad s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi. Forum za slobodu odgoja stoga je proveo kratki upitnik da bi saznao što o tom planu misle odgojno-obrazovni radnici i roditelji. Rezultate pogledajte ovdje.

17:14h Iako mnogima fale birtije, neki se vesele otvaranju knjižnica: Pričali smo sa studentima kojima su prijeko potrebne

Mnogi hrvatski građani ovih su dana brinuli o otvaranju kafića. No našoj su se redakciji javili i studenti koje je zanimalo nešto drugo – kada će se otvoriti knjižnice? Vlada je objavila kako knjižnice s radom počinju u ponedjeljak, 27. travnja, iako će one zagrebačke zbog potresa s radom vjerojatno krenuti i nešto kasnije. Više na poveznici.

16:24h Ministrica o izbornim predmetima na maturi: Ako se sveučilišta ne očituju, sami ćemo donijeti odluku

Ministrica Blaženka Divjak, gostujući u emisiji Večernjeg lista, komentirala je promjene na državnoj maturi. Smatra kako neki izborni predmeti na maturi nisu nužni. Dala je primjer Fizike koja je vrlo slična Matematici. Od sveučilišta je zatražila da izaberu predmete koji bi im bili nužni. Opširnije čitajte na linku.

15:55h CARNET: ‘Svi sustavi rade stabilno’

– Nastava na daljinu provodi se prema planiranom rasporedu putem interneta i televizijskih programa. Svi sustavi rade stabilno, a sadržaji na Trećem programu HRT-a, Sportskoj televiziji, RTL2 te na YouTubeu izvode se uspješno. Sustavu za udaljeno učenje putem AAI@EduHr identiteta do podneva je pristupilo više od 474 000 korisnika u gotovo 52 000 virtualnih učionica i zbornica na platformama Microsoft Teams, G Suite for Education i CARNET loomen. U odnosu na 17. travnja, broj virtualnih učionica porastao je za 1,6 posto, priopćeno je danas iz CARNET-a.

14:48h Božinović: Razmotrit ćemo pitanje otvaranja autoškola

Za učenike razredne nastave škole će biti otvorene 11. svibnja. Ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslava Capaka novinari su pitali kako će izgledati povratak u školske klupe. Budući da se škole otvaraju tek u trećoj fazi popuštanja mjera, epidemiološki okvir još nije gotov.

– Naše diskusije s Vladom i s resornim ministrima još uvijek traju. To ću vam puno detaljnije znati reći sljedeći tjedan, kada budemo imali taj epidemiološki okvir, rekao je Capak.

Na kasniju konstataciju novinarke da su neki roditelji zbunjeni najavom da će roditelji sami odlučivati hoće li učenici razredne nastave ići u školu nakon 11. svibnja te pitanje je li ta najava epidemiološki ispravna i opravdana, Capak je odgovorio:

– Ja ne mogu epidemiološki komentirati hoće li se roditeljima dopustiti da odluče da njihova djeca idu u školu ili da ne idu. To je pitanje resornog MZO-a, koje će donijeti odgovarajuće preporuke i odgovarajuće odluke. Ako se od epidemiološke struke zatraži da napravi okvir pod kojim mogu funkcionirati vrtići ili škole, mi ćemo to napraviti, ali to dakako neće izgledati kako je izgledalo prije, nego će to biti ovo što mi zovemo ‘novom normalom’ ili suživotom s koronavirusom.

Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade, Davor Božinović, na današnjoj je press konferenciji Kriznog stožera, između ostaloga, odgovarao na pitanje i hoće li se otvarati autoškole.

– To je pitanje koje ćemo razmotriti, dobili smo informacije da se teorijski dio može odvijati online. Vidjet ćemo koje su sve mogućnosti autoškola. Ovaj praktični dio vjerojatno se može organizirati sukladno našim drugim odlukama, tako da je to pitanje koje ćemo sigurno razmotriti i može se donijeti posebna odluka i za to i uputa, kao i za druge stvari, rekao je Božinović.

14:19h Sindikat Preporod: Ministri na sastanku niti jednom nisu odgovorili namjeravaju li, kada i koliko smanjiti plaće

Ministar financija, Zdravko Marić, potvrdio je sinoć nakon sastanka sa sindikatima javnih i državnih službi da će biti rezanja plaća. No da na sastanku niti jednom nisu odgovorili namjeravaju li, kada i koliko smanjiti plaće, tvrdi školski Sindikat Preporod. Predsjednik tog sindikata objavio je priopćenje u kojemu iznosi detalje sastanka, a to priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti.

Prva je moja pomisao bila, nakon što sam saslušao ministra Zdravka Marića u RTL-direktu o smanjenju plaća u javnim službama,  da nisam prethodno više od tri sata sudjelovao na sastanku sindikalista i Plenkovićevih ministara, među kojima je bio i ministar financija. A kako sam  nakon Marićeva istupa danas čuo  i izjavu još jednog od sudionika sastanka, ministra zaštite okoline Tomislava Ćorića, iz koje sam „doznao“ da predstavnici sindikata „ pokazuju da ne razumiju situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi“- nestalo je moje dvojbe treba li ili ne treba izvijestiti  s jučerašnjeg sastanka.

Odmah na početku moram reći, za razliku od ministara, bez ikakva okolišanja, da obojica ne govore istinu i obmanjuju javnost.  Unatoč nastojanju pojedinih sudionica i sudionika sastanka, sa sindikalne strane, da se na  čistac izvede ministre i dobiju njihove jasne odgovore na izravne upite o mogućnosti smanjenja plaće, takav je odgovor izostao.  Jesu li ministri izbjegavali odgovor zato jer definitivna politička odluka o smanjenju plaća nije donijeta ili zato što žele, uz pomoć anketa o 70-postotnoj podršci ideji o smanjenju plaća radnicima u javnim službama među građanima,  što bolje „pripremiti teren“  – vidjet će se naskoro.

Iako se iz poziva na sastanak, koji je nazvan konzultativnim, moglo nakon višetjednog „prepariranja“ javnosti,  pretpostaviti da će dvije strane razmijeniti mišljenja o smanjenju plaća i ukidanju pojedinih materijalnih prava, nitko sa Vladine strane nije, ovo ponavljam još jedanput, zatražio da se ova pitanja stave u fokus razmjene stajališta. Dvije su strane razmijenile stajališta o koječemu, od makroekonomskih pokazatelja do iznošenja svakodnevnih problema s kojima se susreću zaposlenici u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, policiji i državnoj upravi. Dakle, stajališta se jesu razmjenjivala, dosta je bilo i ponavljanja, ali ni jednog trenutka nije se od nijednog predstavnika Vlade čulo, namjerava li se, kada i koliko smanjiti plaće ili ukidati pojedina materijalna prava.

Jedino je ministar rada Josip Aladrović spomenuo mogućnost odustajanja od dvostrukog uvećanja osnovice plaće koje bi se  trebalo dogoditi u lipnju i u listopadu, a ministra Ćorića je zanimao stav sindikata o mogućnosti zamjene regresa turističkim vaučerom koji bi radnicima u javnim službama omogućio ljetovanje  na moru.  Još se moglo čuti i da svako smanjenje osnovice ili suspenzija pojedinih materijalnih prava, pretpostavlja otpočinjanje kolektivnih pregovora što bi se naskoro moglo i dogoditi.

Riječ-dvije i o vlastitom izlaganju. Uz potrebu konkretne rasprave o 3 predvidiva scenarija u ovoj situaciji; moratorij na ugovorena povećanje osnovice, smanjenje ili neisplata regresa ili božićnice, te smanjenje plaće putem umanjenja osnovice. istaknuo sam još i ova pitanja:   Plaćanje prekovremenog rada svima onima koji u krizi rade više od osmosatnog radnog vremena, podmirivanje dodatnih troškova radnicima koji nastaju prilikom odvijanja Nastave na daljinu, razmjena stajališta o mogućnosti podizanja masovnih sudskih tužbi zbog neuvećanih  plaća u 2016 godini  i izostanak odgovora Vlade na poduzetničku harangu koja se vodi protiv javnih i državnih službi.

Na kraju sam posebno istaknuo oštro protivljenje selektivnoj solidarnosti koja bi omogućila izuzeće iz restrikcija radnika u javnim i državnim službama  s „prve crte“, kao i umirovljenika s povlaštenim mirovinama većim od 4 tisuće kuna. Također, naglasio sam da svakom sporazumnom rješenju Vlade i sindikata, treba prethoditi izjašnjavanje članstva te sam, u ime našeg sindikata, najavio provođenje izjašnjavanja. Izlaganje sam završio, povlačeći analogiju s izostankom učinka smanjenja plaća zaposlenicima u javnim službama na izlazak iz gospodarske krize 2008. godine, znamenitim Einsteinovim citatom „da je ludost raditi istu stvar više puta i očekivati drugačiji rezultat“.

Dakle, poslije jučerašnjeg konzultativnog sastanka, nismo ništa „pametniji“. Ipak, makar i između redaka, od ministara se ipak moglo doznati da će, zbog težine situacije u kojoj su se našle državne financije,  vrlo brzo uslijediti sastanak sa sindikatima koji neće biti samo konzultativnog karaktera.  A izvještaji, koji slijede, bit će iscrpniji i konkretniji.

13:48h Ministarstvo ne želi reći koje se gradivo neće pisati na maturi iz Hrvatskog i Matematike. Nisu javili ni NCVVO-u

Ako se epidemiološka situacija ne pogorša, ispiti državne mature pisat će se od 8. do 29. lipnja, odlučeno je to na sjednici Vlade održanoj u četvrtak. Samo dva dana ranije ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak, najavila je kako se u obaveznim ispitima državne mature neće nalaziti gradivo drugog polugodišta četvrtog razreda. No, iz Ministarstva ne žele konkretno odgovoriti koje je to gradivo iz Hrvatskog i Matematike, a iz NCVVO-a kažu da ni oni još nisu dobili uputu o tome što je iz ispita ‘izbačeno’. Više na poveznici.

12:49h Ravnatelj otkriva zašto je povratak u škole problematičan: ‘Već sada se mogu zaključiti ocjene, ima ih dovoljno’

Proteklog četvrtka Vlada je izglasala odluku prema kojoj će se od 11. svibnja škole otvoriti za učenike razredene nastave (1. do 4. razred) i učenike koji imaju asistente u nastavi. To je izazvalo dosta negativne reakcije kod dijela roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika, koji još uvijek ne znaju kako će izgledati mjere kojih će se pritom u školama morati pridržavati. Ravnatelj Osnovne škole Milana Langa Bregana, Igor Matijašić, pojasnio je kroz nekoliko točaka zašto je povratak najmlađih u škole problematičan. Više čitajte na linku.

12:03h Profesor PMF-a: ‘Ni za đake, ni za školu, ova vlast istinski ne brine’

Kandidat na prošlim izborima za rektora Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i profesor na PMF-u u Zagrebu te član političke platforme Možemo, Damir Bakić, osvrnuo se na odluku Vlade o popuštanju epidemioloških mjera i činjenicu što će se prije dopustiti vjerska okupljanja nego povratak u škole. Podsjetimo, vjerska okupljanja bit će dozvoljena od 2. svibnja, a škole se, i to samo za učenike razredne nastave, otvaraju od 11. svibnja.

Njegov Facebook status u nastvaku prenosimo u cijelosti:

Danas je Vlada predstavila program i dinamiku popuštanja mjera za sputavanje zaraze koronavirusom. Strpljivo i disciplinirano smo slijedili upute, poštivali odredbe, zaustavili i školu i proizvodnju, prijatelje i obitelj gledali samo na daljinu, učinili sve što je traženo. I konačno dočekali odluku Vlade o ublažavanju restrikcija u javnom životu…

a ta je odluka sramotna! Ona je pravi društveni skandal i politički debakl.

Nije na javnosti, nego na ekspertima da procijene kada bi, u interesu čitave zajednice, trebalo postupno početi ublažavati mjere. No onog časa kad se uvjeti steknu, a 2. svibnja će se po mišljenju zdravstvenih vlasti steći – tog časa možemo se vratiti najvažnijem. Školi? Proizvodnji? Ne.

Crkvi!
Kaže Vlada da će vjerska okupljanja biti dozvoljena od 2. svibnja. Škole ne. Pučkoškolci od 11.5., ostali niti tada, možda niti uopće. Upravo je skandalozno koliko je ovo cinično, snishodljivo, prezirno prema djeci, bezobzirno prema učiteljima, nazadno i štetno.

Kako je moguće da nam je kao društvu važnije da se održe mise nego školski satovi? Kako? Tko stoji iza toga? Premijer, ministrica, sva vlast i ukupna i prosvjetna, neka izađu pred građane i medije i objasne u kojem svijetu, pod kojim to nebom je važnije Crkvi dozvoliti što školi nije dozvoljeno!

Ovo je cinično jer po dobnim i drugim značajkama upravo populacija koja redovito posjećuje crkvene obrede je krajnje ranjiva. Sva solidarnost, svi obziri, sva briga upravo o tom najugroženijem dijelu društva – zar je sve to sad nevažno?
Ovo je snishodljivo jer Crkva je i dosad napinjala i pojedinačnim incidentima narušavala društveni dogovor u vrijeme pandemije. Nesumnjivo, pritisak je golem, ali Vlada RH odgovara građanima, ne Crkvi. Ali da, Crkvu sluša.

Najlošije od svega je što je ovo bezdušno prema đacima. Ne samo nebrižno, nego baš pokazuje bit stvari: ni za đake, ni za školu, ova vlast istinski ne brine. Jer svi koji išta o školi i đacima znaju, dobro znaju da su sve znanje, sve učenje, svi ispiti i ocjene, da je sve to samo pola. Druga polovica je u zajedništvu i u pripadnosti, u podršci, u dijeljenju, u zajedničkom učenju svega što nas se uči i svega što se od nas krije. U tome je škola – to zna svaki učitelj, svaki roditelj i svatko tko je ikada u školu išao.
Svi mi znamo koliko je teško našim školarcima ovih dana i tjedana. Koliko je fizički i emocionalno teško. Učiti na daljinu čak se i može, možda je i zabavno katkad, ali bljesak osmijeha u prijateljskom pogledu ne može se vidjeti na školskoj televiziji.
Đaci u školu žele, školu želimo i trebamo svi. Nerazumni nismo i pričekali bismo još koliko god treba, ako je potrebno. Vlada RH kaže da nije potrebno. Ni čekanje, a niti škola!
Zato je to prvorazredan skandal.

P.S.
Još nešto.
Dozvoliti vjerska, ali ne i druga javna okupljanja, totalno je ne samo nedemokratski, nego i diskriminirajuće. Što je nekim građanima vjeroispovijest, drugima nešto drugo predstavlja pripadnost, podršku i utjehu. S kojim pravom ova Vlada smije arbitrirati koje su zajednice prihvatljive, a koje nevažne, koje treba podupirati, a koje zanemarivati ili sputavati? To je nepravedno i diskriminirajuće.

11:53h Milijunaš: Zbog greške na pitanju o fizičaru za 32.000 kuna, ‘pao’ na 1.000: Znate li vi odgovor?

U pauzi od online nastave i učenja, opustite se rješavajući kviz s pitanjima iz emisije ‘Tko želi biti milijunaš?’.

10:37h Ministar Marić odgovarao na pitanje hoće li biti povišica dogovorenih nakon štrajka prosvjetara

Sindikati javnih službi, što uključuje i tri prosvjetarska, sudjelovali su jučer na konzultacijama s predstavnicima Vlade, a razgovaralo se o tome na koji će način radnici podnijeti teret krize uzrokovane koronavirusom.

Uz ministre rada i energetike, sastanku je prisustvovao i ministar financija, Zdravko Marić koji je sinoć gostovao u RTL Direktu.

– Ide se prema rezanju plaća. Danas smo razmijenili mišljenja, određene ideje, prezentirane su ponude, brojke, okviri. Vidjet ćemo u sljedećim danima kako ćemo i što ćemo. Ne bih ulazio u brojke, znate da nisu samo plaće te koje su sastavni dio rashodne strane proračuna. U proteklom tjednu našli smo uštede od oko dvije milijarde kuna. Tražit ćemo i dalje jer u konačnici želimo sve te novce preraspodijeliti kao mjere te pomoći gospodarstvu, rekao je Marić.

Između ostaloga, odgovarao je i na pitanje hoće li prosvjetari dobiti povišice dogovorene nakon štrajka. Na pitanje koliko će se uštedjeti ‘rezanjem plaća’, odgovara:

– Znate i sami da smo kod plaća imali rasprave sa sindikatima. Sjećate se jako dobro kako je to sve skupa išlo. Nisam tada imao kristalnu kuglu, ali sam govorio da se ne možemo baš ponašati tako i provocirati ovakvu situaciju. Ona je došla. Znate i sami da neke od tih obveza koje smo preuzeli još onda da u originalnom proračunu zapravo nemamo ni planirano, rekao je Marić za RTL.

Na potpitanje znači li to da neće biti povišica dogovorenih nakon prošlog prosvjeda te hoće li biti i mimo toga dodatnog zadiranja u javnom sektoru, kao i koliko proračun još može funkcionirati na ovoj razini bez dodatnih prihoda i zaduženja, rekao je:

– Ne bih sada donosio nikakve zaključke. Bez zaduživanja već sada ne možemo. To se odnosi i na tih 15 milijardi za funkcioniranje države. Jedan manji dio nadomjestit ćemo s prihodima, jedan manji uštedama na rashodima. Ostali dio moramo, nažalost, kroz dug. Dosad smo uspjeli nekih osam milijardi kuna namaknuti na domaćem tržištu. Idućeg tjedna idemo s nekim novim operacijama. To je u ovim okolnostima – stvarnost, kazao je Marić za RTL.

Nakon jučerašnjeg konzultativnog sastanka u Vladi, Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) oglasio se putem Facebooka kratkim priopćenjem:

– Nakon više od tri sata završio je konzultativni sastanak predstavnika Vlade s predstavnicima sindikata javnih i državnih službenika. Sastanak je imao naglašen konzultativan ton na kojem su sudionici razmijenili stavove o aktualnoj gospodarskoj situaciji. Stajalište sindikata je da ovo nije trenutak koji pokazuje ijednim indikatorom da je smisleno intervenirati u plaće i da je to isplativo. Zaključeno je da će se u narednim tjednima pokrenuti pregovori. Predsjednica Šprem je naglasila kako današnju Odluku Vlade o mogućem povratku najmlađih učenika u klupe smatra spornom i ishitrenom. Takva odluka ukazuje na elementarno nepoznavanje funkcioniranja nastavnog procesa s najmlađim učenicima te materijalnih uvjeta u kojima naše škole rade, poručili su iz SHU-a.

9:44h Epidemiolog pojasnio za koju djecu ipak nije preporučljivo da idu u škole i vrtiće

U četvrtak je održana sjednica Vlade na kojoj je odlučeno kako će se mjere donesene s ciljem suzbijanja širenja koronavirusa postupno, kroz tri faze, ublažavati. Prva faza je 27. travnja, druga 4. svibnja, a posljednja 11. svibnja. U toj posljednjoj fazi, ako se epidemiološka situacija nakon prve dvije ne pogorša, otvorit će se ustanove za djecu predškolske dobi, škole za učenike razredne nastave od 1. do 4. razreda te za učenike koji imaju asistente u nastavi.

Istoga dana dozvolit će se okupljanja do deset ljudi, pa je ova odluka izazvala burne reakcije na društvenim mrežama – glavna pitanja su kako će raditi mnogobrojni razredi koji imaju više od deset učenika, kao i kako će se osigurati mjere fizičke distance kod tako male djece.

Epidemiolog dr. Bernard Kaić rekao je jutros za emisiju Hrvatskog radija U mreži Prvog kako se djeca ne smatraju bitnim prijenosnikom infekcije na druge.

– Na temelju postojećih podataka kod djece je bolest puno blaža i bez simptoma i zbog toga se ne smatraju, u ovoj epidemiji, tako bitnim izvorom i prijenosnikom infekcije na ostalo stanovništvo. Zato se smatra da nije rizično otvoriti dječje vrtiće i niže razrede osnove škole, rekao je Kaić za HRT.

Dodao da će u uputama na kojima epidemiolozi rada  biti napisano tko ne bi smio ići u škole i vrtiće.

– Koliko god prijenos bio nizak za djecu koja imaju teške kronične bolesti ili oštećenje ili su roditelji s kroničnim bolestima ili imaju starije ukućane, za njih neće biti preporučljivo da idu u vrtić ili školu, kazao je Kaić za HRT.

9:00h Raspored online nastave za petak, 24. travnja, pogledajte na poveznici.



Za dodatan zanimljiv i koristan sadržaj pretplatite se na naš YouTube kanal.

Među pet tisuća maturanata proveli smo anketno istraživanje o ovogodišnjoj državnoj maturi. Što misle o njenom održavanju u lipnju, pogledajte u videu:

U suradnji s NCVVO-om pokrenuli smo seriju podcasta na temu državne mature pod nazivom ‘U centru mature’, pa posebno koristan sadržaj na našem YouTubeu očekuje maturante i oni koji će to postati.

Ostali podcasti:

[UŽIVO] Završio je šesti tjedan online nastave u Hrvatskoj, donosimo sažeti pregled dana u obrazovanju
Share via
Copy link
Powered by Social Snap