Većina učenika na nastavu odlazi nervozna, tjeskobna i depresivna: Psihologinja tvrdi – učenici su preopterećeni

Prije nekoliko dana pisali smo o zabrinjavajućoj pojavi među mladima – prosvjetni radnici susreću se sa sve više školaraca koji na nastavu odlaze nervozni, tjeskobni, ali i depresivni. Stres koji pritišće mlade umove uzima svoj danak, dokazala je i anketa koju smo proveli na portalu Srednja.hr, a koja je pokazala kako većina učenika pri odlasku u školu osjeća stres, nervozu, anksioznost, depresiju, dok neki doslovno pucaju pod pritiskom i naposlijetku traže stručnu pomoć. Za komentar zabrinjavajućih podataka upitali smo Irenu Šestak, psihologinju koja tvrdi – učenici su preopterećeni.

Djetinjstvo i rana mladost za djecu modernog doba nisu toliko bezbrižne faze života koliko je to prije bio slučaj. Izazovi koje pruža krahirana ekonomija koja rezultira ogromnom nezaposlenošću u mladim umovima stvara veliku brigu – ‘hoću li uspjeti naći svoje mjesto pod suncem’ pitanje je koje muči mnoge mlade, i to mnogo ranije nego što su se isto pitali njihovi roditelji. Školovanje se svelo na lov na ocjene i bodove, zbog čega velik broj učenika na nastavu odlazi s grčem u želucu, o čemu smo već pisali.

Potaknuti tim saznanjem na portalu Srednja.hr proveli smo anketu kako bismo saznali s kakvim osjećajima mladi većinom odlaze u školu, a rezultati koje smo dobili prilično su zabrinjavajući.

Tek manji broj učenika u školu ne odlazi s negativnim osjećajima

Na anketno pitanje ‘S kakvim osjećajem većinom odlazite u školu?’ dosad nam je odgovorilo 1 045 učenika. Ljestvica odgovora kretala se od ‘indiferentan sam’ pa sve do ‘zbog prtiska vezanog za školovanje potražio sam stručnu pomoć’.

Rezultati ankete pokazali su kako većina učenika školu pohađa pod stresom, ili postoji nervoza te tjeskoba, dok je nemali broj onih koji su indiferentni. Tek manji dio sretan i zadovoljan odlazi na nastavu, dok pomalo plaši činjenica da određeni postotak školaraca zbog škole pati i od depresije.

Količina gradiva, ispiti i hvatanje prosjeka ‘krivci’ su za to što učenici pod pritiskom ‘putuju’ u škole. Nešto manji postotak, njih oko 18 posto na nastavu odlazi s nervozom, dok je deset posto onih anksioznih. Nešto više ispitanika u anketi je odgovorilo da su zbog škole depresivni, a sedam i pol posto tvrdi da ‘pucaju pod šavovima’. Zabrinjavajuća je činjenica da je oko tri posto učenika zbog pritiska potražilo stručnu pomoć.

Tjeskoba i socijalne fobije kod tinejdžera u rastu: U školu odlaze sa stresom i nervozom

www.srednja.hr

Pogledom na sliku otkrijte jeste li pod stresom

Natrpani raspored i ispiti glavni krivac za anksiozne poremećaje

Nije teško zaključiti kako su oni koji sa zadovoljstvom i srećom odlaze na nastavu u manjini. Tako je tek 3 i pol posto učenika reklo kako u školu dolaze sretni, jedan posto više tvrdi da su zadovoljni, a  opušteno u školske klupe odlazi otprilike 12 posto školaraca.

Jasno je da se za to mogu kriviti natrpani raspored, velika količina gradiva koju školarci moraju pratiti, ali i stres koji dolazi s državnom maturom i upisom na fakultete.

Kontaktirali smo psihologinju Irenu Šestak koja radi u Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Pribislavcu, a inače se bavi kognitivnom bihevioralnom terapijom. Otkrila nam je svoje mišljenje o tome koji su razlozi ovakvih negativnih osjećaja kod učenika te svoja iskustva koja je stekla u radu sa školarcima koji se teško nose s pritiscima.

Mladi jesu preopterećeni, no ne znaju organizirati vrijeme za učenje

Učenik ne mora biti loš u školi i imati slabe ocjene da bi osjećao tjeskobu i paralizirajuću nervozu pri odlasku u školu. Neki od učenika kojima je spomenuta psihologinja i sama pomagala bili su odlični đaci. Šestak tvrdi kako su učenici preopterećeni, no često je problem i u tome što sami ne znaju organizirati vrijeme za učenje.

Fakultet im otvorio sobu za maženje psića kako bi se oslobodili stresa

– Učenici su zaista preopterećeni i mislim da je školsko gradivo dosta teško. Pogotovo je to slučaj s predmetima poput geografije, povijesti i hrvatskog jezika, gdje uče previše svega.

Drugi problem leži u tome što to nekad nedovoljno čine. Ne znaju organizirati vrijeme za učenje, previše vremena provode na društvenim mrežama, raznim portalima i slično, tvrdi Šestak te dodaje kako kad – tad dođe do panike.

Državna matura posebno stresna za učenike

Škola se tad izbjegava, ne dolazi se na testove i ispitivanja.

Posebno stresnom za mlade smatra fazu polaganja državne mature. Jasno je zašto – ispiti koje sada polože maturantima će značiti budućnost na željenom fakultetu, ili neće. Upravo iz tog razloga, a i kako bi spriječili mentalne probleme, preporučuje učenje na vrijeme.

Zbog stresa skloni razvijanju psiho-somatskih poremećaja

– Mnogi učenici trpe paralizirajući strah, koji može dovesti i do psihosomatski uzrokovanih bolesti poput gastritisa, rekla je psihologinja.

Sama se više puta susrela s učenicima koji su potražili njenu pomoć radi anksioznosti uzrokovane školom, ili su to učinili roditelji školarca.

Školski psiholog može riješiti problem

– Imala sam prilike raditi s učenicom šestog razreda koja je inače bila odličnog uspjeha, no imala je problem s jednim predmetom. Takav se problem da riješiti kroz mjesec do dva, različitim vježbama, stoga bih preporučila svima koji osjete da pate od ovakvih problema obraćanje prvenstveno školskom psihologu. Prema potrebi on može učenika proslijediti kliničkom psihologu, ovisno o tome u kakvom se stanju učenik nalazi, savjetovala je Šestak.

Odgovori