Pretraga

Velike stranke složne: Potrebna su veća ulaganja u STEM

A- A+

Mreža mladih znanstvenika i Akademija za politički razvoj u ponedjeljak su organizirali predizbornu raspravu o politikama znanosti i visokog obrazovanja, koje planiraju provoditi kandidati za sabor. U dvorani Kuće Europe svoje su stavove i planove predstavili Radovan Fuchs, Davor Bernardić, Valter Boljunčić, Ivan Buljan, Ivica Puljak i Gordana Rusak, a raspravu je komentirao i politolog Nikola Baketa.

foto: Anton Mezulić

Na okruglom stolu ‘Politike znanosti i visokoga obrazovanja’ svi su se sudionici složili kako treba povećati ulaganje u obrazovanje, međutim, predsjednik HDZ-ovog odbora Radovan Fuchs te Valter Boljunčić iz IDS-a smatraju kako za veća sredstva u obrazovanju i znanosti treba, uz državna ulaganja, uključiti i privatni sektor.

S druge strane, Ivan Buljan iz ORaH-a naglašava kako je to stvar prioriteta te da državni proračun guši javna uprava, koja guta novac poreznih obveznika, umjesto da se on uloži u profitabilniji sektor.

Zaključak rasprave je da nakon deset godina provođenja ‘Bolonjske reforme’, osam godina Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te uvođenja Nacionalne strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, treba mijenjati zakone na kojima su se sve te reforme temelje i danas.

Izdvojeni članak

Pet predizbornih zahtjeva za bolji život mladih

Ne provodi se detaljna Strategija donesena prošle godine

– Prva stvar koju ćemo napraviti u znanosti i visokom obrazovanju je ponovno uvođenje bolonjskog procesa. Mi smo jedina država koja je od sedam bolonjskih principa uspješno uvela samo jedan, a to je ECTS. Sve ostalo nismo uveli kako treba, rekao je Buljan kako je to po njima ključno u ovom trenutku, jer ako ne uvedemo sve principe, Hrvatska nikada neće dostići da imamo 40 posto visoko obrazovanih ljudi u RH.

Na neuspješno provođenje reformi upozorio je i Ivica Puljak iz nove stranke Pametno te je istaknuo da je Nacionalna strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije kvalitetan plan koji se ne provodi.

– Prva sjednica Vlade treba biti posvećena implementaciji Strategije. Mi ćemo sada svi ovdje govoriti što bi mi napravili, a zaboravljamo da je Strategija već donesena i da je na njoj radilo 130 stručnjaka. Tako da mi nemamo tu puno prostora. Ako već govorimo o novim promjenama, volio bi da se objasni zašto bi se nešto radilo mimo strategije i zašto bi se mijenjalo nešto za što je 130 ljudi radilo nekoliko godina, podsjetio je Puljak.

Izdvojeni članak

HKO ima šanse poboljšati obrazovanje, ali i doživjeti sudbinu Bolonje

Svega 20 posto sredstava za obrazovanje odlazi na razvoj, a ostatak na plaće

Radovan Fuchs je, kao predstavnik Domoljubne koalicije, najavio da im je plan osnovati Fond za znanost, iz kojeg će se ulagati 150 milijuna kuna za humanističke znanosti, te Fond za istraživanje i razvoj kroz koji bi se s po 200 milijuna kuna godišnje poticali projekti is STEM područja.

– Što se tiče hrvatskog obrazovanja važno je izmijeniti nis zakona, odredbi i podzakonskih akata, a za bolje visoko školstva mora se izmijeniti Zakon o znanosti i visokom obrazovanju te Porezni zakon, zbog lakšeg financiranja znanstvenih projekata, objasnio je Fuchs.

Stav Domoljubne koalicije je da treba uspostaviti kvalitetno financiranje obrazovanja iz državnog proračuna i privatnog sektora, a ne se previše oslanjati na sredstva iz EU fondova, jer ona neće biti dovoljna za kontinuirani razvoj sustava.

– Jedan od glavnih problema je što se 80 posto novca trošilo na plaće, a ta masa je i godišnje rasla za pet posto. S druge strane tek 20 posto sredstava je usmjeravano na projekte i razvoj . To je bilo neodrživo. Ono što smo mi do sada napravili, uz donošenje Strategije, je i pokretanje Cjelovite kurikularne reforme, na kojoj radi preko 300 profesora iz strukovnih polja, rekao je Bernardić kao predstavnik ‘Koalicije Hrvatska raste’ te je na konferenciji u Kući Europe istaknuo, kao i ostali sudionici, kako je važno brže prilagođavati znanost potrebama gospodarstvu te da je ključno povećati ulaganje u STEM područja.

Izdvojeni članak

Hrvatskoj će u 2030. godini trebati kreativni i socijalno inteligentni stručnjaci STEM područja

O ulaganju u prirodoslovne i tehničke znanosti pričalo se i prije 30 godina

U raspravi je kao komentator sudjelovao i politolog Nikola Baketa. U svom kratkom osvrtu na konferenciju upozorio je kako se i prije 30 godina u Hrvatskoj pričalo da treba povećati ulaganja u STEM pa je profesor Nikša Šoljan još krajem osamdesetih godina predviđao da treba razvijati prirodoslovne i tehničke znanosti. Baketa je komentirao i decentralizaciju visokog školstva.

– Podrazumijeva li policentričan razvoj isključivo osnivanje novih sveučilišta i je li to potrebno, s obzirom na to da znamo kako je i spomenuta Strategija predvidjela da nisu potrebna nova sveučilišta, a u posljednjih nekoliko mjeseci je otvoreno jedno novo, a sada se najavljuje i osnivanje još jednog, rekao je Baketa.

U trosatnoj raspravi pojavila se i jedna zanimljiva ideja kako da se napokon maknemo s mrtve točke pa provedemo do kraja sve te silne reforme, promjene, strategije i zakone koje uvodimo i provodimo već desetljećima.

Puljak iz stranke Pametno je predložio da se nakon izbora sve političke aktere zatvoriti u sobu dok se ne dogovore oko obrazovanja, a osim toga, naglasio je i kako se sami članovi znanstvene zajednice moraju mijenjati da bi se popravila kvaliteta visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Velike stranke složne: Potrebna su veća ulaganja u STEM
Share via
Copy link
Powered by Social Snap