U jeku nacionalnih ispita ponovno se otvara rasprava o njihovoj svrsi. Rezultati tih ispita ne utječu na prosjek ocjena niti osmašima na upis u srednju školu. Zbog toga mnogi ne vide smisao u nacionalnim ispitima ako se oni ni na koji način ne vrednuju. Stoga smo sebi, ali i građanima, postavili pitanje – treba li uvesti malu maturu? Građani su bili podijeljenog mišljenja, kao i naši novinari u novom redakcijskom podcastu.

Ispit | foto: Pexels
Državna matura postoji već 15 godina, a jedan od razloga zbog kojih je uvedena je korupcija na prijemnim ispitima na fakultetima. Iako to nije slučaj pri upisu u srednje škole, ondje se javlja drugi problem – inflacija superodlikaša. Upravo zbog toga, a pogotovo za vrijeme provedbe nacionalnih ispita, mnogi se pitaju isto pitanje – treba li uvesti malu maturu?
Valja uzeti u obzir da se nacionalni ispiti ne uzimaju u obzir niti kod zaključivanja ocjena, kao ni kod upisa u srednju. Zbog toga je mnogima pisanje nacionalnih ispita besmisleno, iako je cilj da se tim rezultatima zapravo prikaže znanje generacija učenika 4. i 8. razreda. Unatoč tome, neki roditelji plaćaju pripreme za nacionalne ispite jer misle da bi rezultati ipak, na neki način, mogli utjecati na akademski uspjeh učenika.
‘Mislim da bi generalno bilo bolje da se stvori neka opća slika tih ocjena na maloj maturi’
O tome treba li uvesti malu maturu osmašima i tako riješiti problem s odlikašima pričali smo u našem novom redakcijskom podcastu. U studiju nam se pridružila nova kolegica, studentica PMF-a Ela Ivko koja je imala argumente zašto bi trebalo uvesti malu maturu. S njom se nije složio Ivor koji smatra da je uvođenje male mature nepotreban stres učenicima, a Ramona je bila neutralna po tom pitanju jer – učenici se na ovaj ili onaj način moraju upisati u srednju školu i sve će im biti stres.
– Mislim da je ogroman problem sa superodlikašima povezan s očekivanjima roditelja i učenika da budu dobri, da sve moraju imati pet ili pet nula, da to onda stavlja veliki pritisak i na profesore. Jer možda neki profesor osjeća da taj učenik u njegovom predmetu ne zaslužuje imati pet, ali će možda osjećati grižnju savjesti ako mu da manju ocjenu. Jer je to zapravo jedan veliki nedostatak kad se natječeš s ostalima koji imaju pet nula, a ti, ne znam, imaš četiri iz geografije i to ti odmah spusti prosjek i ne možeš upisati srednju koju želiš. Mislim da bi generalno bilo bolje da se stvori neka opća slika tih ocjena na maloj maturi, a onda ako neka škola još želi imati prijemni, kao na primjer ŠPUD ili neke druge škole, onda bi se ti njihovi talenti koje traže ili znanja koja dodatno traže za te škole moglo dodatno vrednovati, navela je Ela.
‘Ako je mala matura manja, onda ipak ne može baš biti toliko izazovna kao državna matura’
S njom se nije složio Ivor jer smatra da će učenici onda opet imati pritisak tijekom cijele osnovne škole da uče samo za malu maturu, a ne za sebe. Naveo je i probleme na sadašnjom državnoj maturi koji se ni u 15 godina nisu uspjeli riješiti i smatra da će se ti problemi preliti i na malu maturu.
– Ako je mala matura manja, onda ipak ne može baš biti toliko izazovna kao državna matura. Imamo jako različite reakcije prijašnjih maturanta, od onih kojima je prelagana do onih kojima je preteška. Zapravo je tu situacija da sam NCVVO je tek nedavno uveo konstantne pragove, a prije je imao te izazove koje i sami priznaju da učine taj ispit pravednim, da težina bude jednaka za sve predmete. Ako to još nisu savladali za državnu maturu, mislim da je sad dodatan problem stavljati ih u malu maturu, naveo je Ivor.
O tome treba li uvesti malu maturu pitali smo i građane. I oni su, kao i naši novinari, bili podijeljenog mišljenja. Mladi koje smo pitali to pitanje bili su uglavnom protiv toga, dok su starije osobe bile za uvođenje male mature. Njihove odgovore možete pogledati u videu ispod.
Cijeli podcast i raspravu o tome treba li uvesti malu maturu ili ne, možete pogledati na našem YouTube kanalu ili u videu niže.