VIDEO Učenici sve manje znaju hrvatski: Polucija im je onečišćenje, a provođenje nepoznata riječ
Da mladi sve manje pričaju standardnim hrvatskim jezikom, nije novost. Zahvaljujući društvenim mrežama u njihovim je životima engleski jezik možda i prisutniji od hrvatskog. Ali, kako bi oni rekli – ‘next level‘ je kada uopće ne razumiju neke jednostavne hrvatske riječi. Profesor povijesti i etike Lovro Grgić susreo se s učenicima koji nisu znali što znači riječ ‘prijestolnica’, ‘razdor’ i ‘provođenje’. Uz to, kada žele nešto reći na hrvatskom, doslovno prevedu s engleskog pa je tako jedan učenik na pitanje koji je globalni problem rekao – polucija. Mislio je na onečišćenje, što je na engleskom pollution.
Ilustracija: Unsplash
Razumijete li sljedeću rečenicu: ‘dok se u prijestolnici raspravlja o provođenju novih zakona, u cijeloj zemlji raste razdor zbog njihovih posljedica’. Neki učenici, prema riječima profesora Lovre Grgića iz Srednje škole Jelkovec, ovu rečenicu ne razumiju. Točnije, ne razumiju ove tri riječi: prijestolnica, provođenje i razdor.
– Ja sam već čovjeku godinama pa je možda prirodno da imam prigovore na mlađe generacije i da je prije bilo bolje i da oni nisu na nivou. Ali, moram priznati da zadnjih nekoliko godina uvijek iznova doživim šok nad riječima koje neki moji učenici ne znaju. Na primjer riječ ‘prijestolnica’. Riječ ‘razdor’. Što je bilo u nekom testu nedavno pa sam se baš zgrozio… ‘Provođenje’. Da – provođenje, priča nam profesor Grgić.
Učenik kao globalni problem naveo poluciju – mislio je na onečišćenje
On predaje povijest i etiku, a na satu je do sada doživio razne anegdote. Jedna je vezana upravo uz nepoznavanje jezika i smanjenog vokabulara kod nekih učenika.
– Ponekad imate tragikomične situacije. Prije nekoliko godina sam pitao učenike, mislim da je bio treći razred iz Etike, da mi navedu neki globalni problem, nešto što se tiče cijelog čovječanstva, a što oni smatraju dovoljno relevantnim da se na uvodnom satu etike spomene. I jedan bistri, dragi i pametni momak, koji svašta zna o svijetu i gleda i sluša i čita, je digao ruku i rekao: ‘Polucija’. Polucija! Ja sam se na to počeo smijati i rekao: ‘Gle, to je nešto što muči samo polovicu stanovništva ovog svijeta i to samo u jednom relativno kratkom periodu njihovih života’ jer on je jadan mislio na onečišćenje, na ‘pollution‘. Jer on uopće nema svijest o tome da kroatizacija engleskih riječi ne mora uvijek završiti sretno, ispričao nam je profesor.
‘Često ili ne znaju hrvatske riječi ili još gore, imaju neke svoje Frankenstein anglizme’
Objasnio je da učenici sve dalje sve manje čitaju, a da i to malo što čitaju nije standardni hrvatski jezik nego skraćene forme. Upravo to, govori nam, dovodi do toga da je njihov vokabular jako siromašan.
– Imate još jednu bizarniju situaciju, a to je da ovi koji prate stvari i zanima ih što se događa u svijetu, uglavnom informacije upijaju preko engleskog jezika i to ponekad dovede do grotesknih momenata jer onda oni koriste engleske izraze jer ne znaju za hrvatske izraze. Tako onda govor o aborciji umjesto o pobačaju, što je krivo i blago nakaradno, ali nije toliko grozno jer vi još uvijek možete pogoditi što su oni htjeli reći. I to vam je onda at borba. Često ili ne znaju hrvatske riječi ili još gore, imaju neke svoje Frankenstein anglizme i to onda zna bit vrlo zabavno, ali i tragičnou isto vrijeme, naglasio je profesor Grgić.
Cijeli intervju s profesorom Grgićem možete pogledati na našem YouTube kanalu ili u videu ispod.
