Rastu ovisnosti kod djevojčica, sveučilišna profesorica: 'Žive u okruženju koje ih neprestano procjenjuje'

‘Moramo pomoći, naročito djevojkama, da se lakše nose s novim izazovima’. Bio je to glavni zaključak nedavno predstavljenih rezultata istraživanja koje je pokazalo da naše 16-godišnje djevojčice imaju problema s konzumacijom e-cigareta, klasičnih cigareta, ali i unosom alkohola, više nego ikad. Kako im pomoći, otkrila nam je sveučilišna profesorica sociologije Gorana Bandalović. Objašnjava da se vrijednost djevojčica često veže uz izgled, ponašanje i način na koji komuniciraju pa u takvim okolnostima stres zadržavaju unutar sebe, istovremeno tražeći kratkotrajno olakšanje poput e-cigareta.

Nekad učestalo ponašanje kod dječaka sada postaje uobičajenije kod djevojčica. Naime, nedavno istraživanje u kojem su sudjelovali naši srednjoškolci pokazalo je da djevojčice prevladavaju u konzumaciji e-cigareta, pušenju ‘običnih’ cigareta i konzumaciji alkohola. Statistički značajan porast kod učenica primijećen je upravo na e-cigaretama. Konkretno, dok je u 2019. godini devet posto učenica konzumiralo e-cigarete, lani je taj postotak porastao na 38 posto. Među dječacima taj postotak jest 27 posto.

‘U školama se susreću s visokim očekivanjima, a u virtualnom prostoru s još tisućama dodatnih standarda koji se stalno nameću’

Ovakve nalaze i kako pomoći djevojčicama komentiramo s Goranom Bandalović, redovitom profesoricom Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu gdje, između ostalog, drži kolegije Sociologija mladih, Sociologija žena i Sociologija obitelji. Kaže nam kako podatak o konzumaciji e-cigareta među djevojkama jasno sugerira da se u njihovim životima odvijaju promjene koje nadilaze puko eksperimentiranje.

– Nekada se vaping smatrao povremenom pojavom, praksom koju bi tek poneki učenik isprobao iz znatiželje, no danas se pretvorio u gotovo normaliziranu naviku među mnogim djevojkama. Takav porast nije samo zdravstveni problem nego i sociološki fenomen koji otkriva kako se mijenjaju pritisci, očekivanja i svakodnevica mladih žena u suvremenom društvu. Djevojke, više nego njihovi muški vršnjaci, žive u okruženju koje ih neprestano procjenjuje. Njihova vrijednost često se vezuje uz izgled, ponašanje, način na koji komuniciraju i uspijevaju balansirati školu, društvo i privatni život. U školama se susreću s visokim očekivanjima, a u virtualnom prostoru s još tisućama dodatnih standarda koji se stalno nameću. U takvim okolnostima stres kod mnogih djevojaka ostaje zadržan iznutra. To se manifestira kroz tjeskobu, nesigurnost, preispitivanje vlastitog identiteta, ali i potrebu za kratkotrajnim olakšanjem, nečim što će im barem na nekoliko trenutaka dati osjećaj kontrole. E-cigarete u takvom kontekstu postaju posebno privlačne, započinje Bandalović.

Naime, nastavlja, za razliku od klasičnih cigarete one električne imaju različite arome osmišljene tako da djeluju nježnije i manje opasno. Dizajnom i estetikom, napominje, uklapaju se u kulturu društvenih mreža, gdje je sve vizualno pažljivo dotjerano.

– Industrija vrlo dobro razumije što privlači mlade djevojke, uključujući pastelne boje, minimalistički oblik, osjećaj pripadnosti određenoj skupini i iluziju da je riječ o bezazlenom trendu. Kada se tome pridodaju videa influencera, estetske fotografije i viralni trendovi, vaping postaje više od navike i prerasta u simbol određenog stila života. S druge strane, društvene mreže igraju ogromnu ulogu u oblikovanju svijesti mladih žena. Algoritmi gotovo savršeno predviđaju što će privući njihovu pozornost, poput savršenog tena, savršenog života, savršenih navika ili idealiziranih prijateljskih odnosa. Sve to je daleko od realnosti, ali je prikazano tako da izgleda kao jedina moguća norma. U takvom digitalnom okruženju djevojke se vrlo lako počnu osjećati kao da nisu dovoljno dobre i brzo steknu dojam da ne zadovoljavaju očekivanja. Stoga, sociolozi naglašavaju da društvene mreže nisu samo izvor zabave nego i prostor u kojem se stvaraju novi standardi i poželjni obrasci ponašanja pa platforme poput Instagrama i TikToka djeluju kao tihi odgojitelji nove generacije, izdvaja Bandalović.

‘Kada se unutarnja napetost nagomila, okretanje e-cigareti ili alkoholu ponekad se čini kao najlakši način da barem nakratko pobjegnu od svega’

To što djevojke češće posežu za e-cigaretama, alkoholom ili drugim oblicima bijega, napominje profesorica, ne znači da postaju problematičnije. Važnije od takvog okvira, dodaje, jest razumjeti da se mijenja način na koji društvo oblikuje njihove uloge i kako one odgovaraju na pritiske.

– Dok dječaci probleme često izražavaju prema van, kroz impulzivna ponašanja ili natjecateljske aktivnosti, djevojke svoje brige više usmjeravaju prema unutra. Zbog toga se kod njih češće razvijaju emocionalne poteškoće, sklonost samokritičnosti i uspoređivanju s drugima. Kada se unutarnja napetost nagomila, okretanje e-cigareti ili alkoholu ponekad se čini kao najlakši način da barem nakratko pobjegnu od svega, navodi Bandalović.

Aspekt koji treba sagledati, smatra, jest i utjecaj dosade te nedostatka kvalitetnih sadržaja za mlade. Hrvatska zaostaje, misli Bandalović, za mnogim europskim zemljama u razvoju kreativnih programa, poticajnih prostora za mlade i organiziranih aktivnosti koje ne uključuju alkohol. Kada mladi nemaju sigurno mjesto u kojem mogu biti autentični, naglašava, rizična ponašanja postaju dostupna alternativa.

– Alkohol je i dalje duboko ukorijenjen u našoj kulturi i često povezan sa zabavom i opuštanjem, pa ne čudi da ga mnogi adolescenti doživljavaju kao nešto sasvim očekivano u procesu odrastanja. U posljednjim godinama može se primijetiti i važna promjena u navikama konzumacije alkohola. Mladi sve rjeđe piju u kafićima i noćnim klubovima, a sve češće biraju kućna druženja, bilo u svojim domovima ili u stanovima prijatelja. Takav pomak najčešće se objašnjava potrebom za većom privatnošću, osjećajem sigurnosti i manjim socijalnim pritiscima koji su prisutni tijekom izlazaka. U kućnom okruženju osjećaju se opuštenije, imaju dojam veće kontrole i lakše biraju vlastiti ritam druženja. Zbog toga alkohol u njihovim životima danas ima nešto drugačiju ulogu nego prije, jer se manje koristi kao sredstvo uklapanja, a više kao način stvaranja osjećaja ugode i razbibrige u trenucima kad se žele opustiti od svakodnevnih obaveza, govori Bandalović o novom trendu.

Podsjetimo, u Hrvatskoj je 87,2 posto učenika barem jednom okusilo neko alkoholno piće i po tom podatku smo pri vrhu Europe, na četvrtom mjestu.

Gdje se zabavlja ostatak mladih koji ne poseže za alkoholom? ‘Njihov izbor pokazuje da zdraviji načini zabave i opuštanja postoje’

Pri interpretaciji ovih podataka treba imati na umu, napomenimo, da iako raste broj učenika i učenica koji ne mogu bez opijata, dobar dio njih, uglavnom većina, ne poseže za njima. Primjerice, polovica ispitanih učenika nikada nije u ruke uzelo e-cigarete, a isto tako svaki drugi učenik u posljednjih 30 dana nije okusio alkohol. Kako se onda ti mladi zabavljaju bez alkohola?

– Postoji velik broj tinejdžera koji biraju sasvim drugačiji put. Oni svoje vrijeme provode u sportskim klubovima, glazbenim radionicama, umjetničkim projektima, volontiranju ili digitalnim zajednicama koje potiču kreativnost. Njihov izbor pokazuje da zdraviji načini zabave i opuštanja postoje, ali da ih društvo mora učiniti vidljivijima i dostupnijima. Prema tome, potrebno je stvarati okruženje u kojem se mladima nudi više od pukog upozorenja da nešto ne smiju, te im se pokazuje da postoji širok spektar aktivnosti koje mogu biti jednako privlačne i ispunjavajuće, objašnjava nam Bandalović.

Iz sociološke perspektive, ističe, povećanje ovisničkih ponašanja među djevojkama ne treba tumačiti kao problem njihove generacije, nego kao pokazatelj da društvene strukture ne prate tempo promjena u njihovim životima. Svijet se ubrzano digitalizira, veli, algoritmi postaju snažniji od školskog savjetovanja, a vizualna kultura preuzima glavnu riječ.

– Zbog toga adolescentice često ostaju bez dovoljno alata za kritičko snalaženje. Hrvatska pritom sporije napreduje u prevenciji u odnosu na mnoge druge europske zemlje, što ukazuje na to da mlade djevojke ne dobivaju podršku koja im je potrebna. Kada se sve uzme u obzir, postaje jasno da današnje srednjoškolke ne posežu za e-cigaretama ili alkoholom zato što žele biti loše, nego zato što odrastaju u vremenu u kojem se od njih traži mnogo, a daje premalo. Njihovi izbori, navike i povremeni bjegovi od stvarnosti zapravo su odraz društva koje im šalje zbunjene, kontradiktorne i često nerealne poruke. Zbog toga je važno da odrasli, uključujući roditelje, škole, institucije i širu zajednicu, prepoznaju složenost njihovih iskustava i ponude im stvarnu podršku. Tek kada se mladim ženama pruži okruženje u kojem se mogu osjećati sigurnima, shvaćenima i prihvaćenima, možemo očekivati smanjenje ovisničkih ponašanja. Ta odgovornost ne može se prebaciti na njih, nego je jasno odgovornost cijelog društva, zaključuje sveučilišna profesorica Bandalović.

Pridružite se našem Instagram kanalu.