Christiano Ronaldo proširio mit o tetoviranju i darivanju krvi: Provjerili smo drži li vodu

U Studentskom domu ‘Stjepan Radić’ još jednom je održano božićno darivanje krvi. Malim dobrim djelom studenti mogu spasiti nečiji život, a cijeli proces traje svega desetak minuta. Christiano Ronaldo uvijek je govorio da se nije tetovirao kako bi mogao darovati krv, a mi smo provjerili mogu li i tetovirane osobe sudjelovati u akciji.

Studentska sekcija za dobrovoljno darivanje krvi i transfuzijske medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu još jednom je organizirala dobrovoljno darivanje krvi. Akcija je održana u srijedu 10. prosinca u dvorani Skuc kod menze Studentskog doma ‘Stjepan Radić’.

Pošto ljudsku krv nije moguće proizvesti u laboratoriju, a presudna je za liječenje kod niza ozljeda i zdravstvenih stanja, darivatelji su od iznimne važnosti. Akcijama koje organizira Sekcija pristupa oko 150 ljudi, iako neke moraju odbiti zbog kriterija o darivanju, pa je broj darivatelja zapravo manji.

Prema smjernicama HZJZ-a krv mogu donirati osobe od svoje 18. pa do 65. godine. Moraju imati više od 55 kilograma, proporcionalno visini te ne smiju imati povišenu ni sniženu temperaturu ni krvni tlak. Puls im mora biti između 50 i 110 otkucaja u minuti, a zasićenost krvi hemoglobinom 135 grama po litri za muškarce, odnosno 125 za žene.

View this post on Instagram

A post shared by Studentska sekcija dobrovoljnih darivatelja krvi MEFZG-a (@ssddk_mefzg)

Mit o tetovažama i doniranju krvi djelomično je istinit

O darivanju krvi postoji jedan mit, za čiju je popularizaciju zaslužan Christiano Ronaldo. Naime kad bi ga novinari pitali zašto se nikad nije tetovirao, uvijek bi odgovorio da je to zato kako bi mogao donirati krv. Zbog toga mnogi misle da tetovirane osobe cijeli život ne smiju donirati krv. U stvari zbog tetoviranja osobe ne smiju donirati krv svega nekoliko mjeseci, a u smjernicama koje prenosi Sekcija određen je rok od četiri mjeseca. Ista odgoda određena je i za stavljanje piercinga i akupunkturu.

Osobe ne smiju donirati krv ni petnaest dana od uzimanja antibiotika, sedam dana nakon vađenja zuba, četiri mjeseca nakon kirurških i endoskopskih zahvata te primanja transfuzije ili krvnih pripravaka. Osobe ne smiju darivati krv ni 48 sati nakon cijepljenja inaktivnim cjepivom, odnosno mjesec dana nakon cijepljenja živim cjepivom. Također žene ne mogu darivati krv šest mjeseci nakon završetka trudnoće.

‘Darivanje krvi predstavlja izraz brige i povezanosti unutar zajednice’

Studentska sekcija za dobrovoljno darivanje krvi donacije na Medicinskom fakultetu organizirala je još 2015. godine, a od tad šire svoje djelovanje. Danas imaju 21 aktivnog člana i dobitnici su Rektorove nagrade za projekt organiziranja donacija krvi ‘Daruj kap, spasi svijet!’. Svake godine organiziraju dvije akcije darivanja krvi, božićnu u ovo vrijeme i 14. lipnja na Svjetski dan darivanja krvi.

– Kroz kontinuirani rad i angažman, članovi sekcije nastoje osvijestiti važnost darivanja krvi kao čina koji spašava živote, a koji predstavlja izraz brige i povezanosti unutar zajednice. Svaka organizirana akcija nije samo prilika za prikupljanje krvi, već i platforma za edukaciju studenata i šire javnosti o sigurnom i odgovornom darivanju te njegovim dugoročnim dobrobitima za darivatelje i primatelje, poručuju studenti.

Darivanje krvi traje svega osam do dvanaest minuta, nakon čega je potreban samo lagani obrok i kratak odmor. Tijelo već nakon 24 sata nadoknadi svu darovanu krv, koja nekome može spasiti život. U Hrvatskoj, muškarci, darivatelji pune krvi smiju dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom između darivanja od tri mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do tri puta godišnje, s razmakom između darivanja od četiri mjeseca.

Pridružite se našem Instagram kanalu.