Novi trend zavladao hrvatskim školama: 'Osjeća se vedrina, motivacija i opuštena atmosfera'

Umjesto bučnog školskog zvona, nekim učenicima početak nastave označavaju stihovi poput onog Oliverovog ‘zlatni konci litnje zore došli su u njene dvore’. Oliver Dragojević i Doris Dragović, Rihanna i Beatlesi omiljeni su izvođači hrvatskih školaraca. Razgovarali smo s ravnateljicom i ravnateljima dviju osnovnih i jedne srednje škole u Hrvatskoj – otkrili su nam da je ovo bila jedna od najboljih odluka te da je glazba u njihovim školama značajno doprinijela dobrom raspoloženju i boljim odnosima u školi.

Sve više škola odlučuje se klasično školsko zvono zamijeniti glazbom. Razgovarali smo s ravnateljicom i ravnateljima OŠ Dobri u Splitu, Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Đakovu i OŠ Fran Franković u Rijeci. Svi se slažu u jednom – glazba umjesto školskog zvona pomaže u smanjenju stresa i stvara manje napetu atmosferu u školi.

Gimnazija Antuna Gustava Matoša Đakovo

Gimnazija Antuna Gustava Matoša iz Đakova glazbu umjesto školskog zvona uvela je kao dio projekta prekogranične suradnje s Politehničkom školom u Subotici. Učenici, djelatnici i roditelji pozitivno su reagirali na ovu promjenu. Ravnatelj Zlatko Mrkić objašnjava da tradicionalno školsko zvono često može izazivati stres, prekidati koncentraciju i emocionalno opterećivati učenike.

– Suprotno tome, smirujuća glazba pomaže u smanjenju stresa, poboljšava emocionalnu regulaciju i stvara ugodniju, manje napetu atmosferu u školi. Uvođenjem glazbe umjesto zvona, škola želi doprinijeti boljem mentalnom blagostanju učenika i kvalitetnijoj klimi u učionicama, kaže Mrkić.

Puštaju internet radio na kojem prevladava glazba primjerena odgojno-obrazovnoj ustanovi. Učenici su ranije jednom tjedno sami snimali i birali glazbu, ali je škola nakon tog iskustva zaključila da je bolje koristiti glazbu s radija ili onu koju odabere školski domar, jer je kvalitetnija, primjerenija i jednostavnija za organizaciju. Glazba s radija pušta se i tijekom odmora. S druge strane, za posebne prigode, kao što su školske obljetnice, blagdani ili važni datumi, puštaju se prigodne pjesme. S ovom praksom nisu imali neugodnih iskustava.

– Tijekom cijelog procesa nije zabilježen nijedan slučaj da bi neka pjesma bila zabranjena, niti su učenici ikada predlagali glazbu neprikladnu za školu. Učenički prijedlozi uvijek su bili u skladu s pravilima škole i nisu zahtijevali posebne intervencije, ističe Mrkić.

Uspoređujući današnje vrijeme s razdobljem vlastitog školovanja, Markić tvrdi da je lako primijetiti da su današnji učenici i nastavnici znatno više opterećeni i izloženi stresu, pritiscima i različitim distrakcijama.

– Upravo zbog toga potrebno je više pažnje posvetiti mentalnom zdravlju učenika nego što je to bilo nekada. Zamjena naglog školskog zvona smirujućom glazbom mali je, ali važan korak u stvaranju mirnijeg školskog okruženja koje pozitivno utječe na dobrobit svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Glazba olakšava prijelaze, smanjuje stres i pridonosi pozitivnoj atmosferi u kojoj se učenici osjećaju ugodnije i sigurnije, zaključuje Mrkić.

OŠ Dobri Split

Ravnateljicu OŠ Dobri Split Mirjanu Dodig na ovaj je pothvat inspirirala jedna škola u Španjolskoj, čiji je gost bila u sklopu Erasmus mobilnosti. Ondje se glazba umjesto školskog zvona puštala pet minuta prije ulaska u školu, za vrijeme dolaska i tijekom velikog odmora. Tako su u hodnike i vanjski prostor OŠ Dobri odmah postavili zvučnike, dok u učionicama još od ranije koriste postojeći razglas.

– U početku smo s učiteljima birali vedre i motivirajuće pjesme za početak nastave, a mirnije nakon velikog odmora. Sada svaki tjedan jedan razred s razrednikom odabire pjesme koje promiču zajedništvo, prijateljstvo i pozitivne vrijednosti. Puštaju se tri pjesme ujutro i dvije za vrijeme velikog odmora, iste tijekom cijelog tjedna. Za blagdane i posebne prigode biraju se prigodne pjesme, primjerice božićne za skore blagdane, objašnjava Dodig.

Stariji učenici, kaže, uglavnom biraju hitove stranih izvođača poput Shakire, Rihanne, Beatlesa, Bruce Springsteena, ali i domaće izvođače poput Olivera Dragojevića, Doris Dragović, Minee i Parnog valjka. Mlađi učenici biraju pjesme za mlađi uzrast. Reakcije učenika, djelatnika i roditelja bile su iznimno pozitivne.

– Osjećala se vedrina, motivacija i opuštena atmosfera. Pokazalo se da glazba značajno doprinosi dobrom raspoloženju i boljim odnosima u školi, što smo vidjeli i u drugim školama tijekom Erasmus mobilnosti, ističe Dodig.

Dodaje da su promjene jasno vidljive.

– I prije uvođenja glazbe, školsko se zvono koristilo isključivo za označavanje početka nastave te početka i završetka velikog odmora. Nije bilo zvonjave nakon svakog školskog sata. Povremeno smo, u posebnim prigodama, preko postojećeg razglasa u učionicama puštali glazbu tijekom velikog odmora. Danas se umjesto klasične, oštre zvonjave koristi glazba koja se emitira u školskim hodnicima i ispred škole, stvarajući ugodno ozračje i podižući raspoloženje tijekom dolaska učenika i djelatnika. Ovakav pristup pridonosi stvaranju toplijeg, poticajnijeg i emocionalno podržavajućeg školskog okruženja, zaključuje Dodig.

OŠ Fran Franković Rijeka

Ravnatelj OŠ Fran Franković Vedran Kosovac zaposlenik je ove škole već desetak godina – i u njoj nikada nije čuo tradicionalno školsko zvono. Početak i kraj nastave označava glazba, koja se pušta i tijekom malih i velikih odmora. U uredu ravnatelja na razglas je spojeno računalo sa softwareom koji radi pomalo starinskim načinom, odnosno tu je aplikacija povezana sa ‘sviračem’ pjesama. Odabere se ili jedna pjesma ili playlista i posloži se vrijeme zvona te pauze u kojima glazba svira.

– Što se izbora tiče imali smo godinu ili dvije u kojima su učenici izrađivali playliste, ostatak vremena biram između glazbe koju imam dostupnom na računalu. Kolege izbor ili kritiziraju ili podržavaju. Uglavnom to je jedna vesela tema za razgovor. Ono što je problem je što je software star i tvrtka od koje smo ga uzeli nema nove, a niti sam uspio doći do neke novije verzije od drugih tvrtki. To je problem jer neke pjesme ili datoteke jednostavno ne može reproducirati, objašnjava Kosovac.

Izbor glazbe sličan je onome u OŠ Dobri. Vrte se i domaći i strani izvođači – od Josipe Lisac, preko Rihanne, Beatlesa i Fleetwood Maca, pa do Olivera Dragojevića ili Albine. Tijekom cijelog prosinca puštaju božićnu glazbu. Nisu imali potrebu zabraniti ijednu pjesmu jer je učenicima pojašnjeno da pjesme koje koriste veći broj vulgarizama ili psovki neće biti puštene te ih stoga niti ne biraju. Ova praksa im se sviđa.

– Mislim da se svima sviđa pa tako i meni, često se uhvatimo i da podsvjesno pjevušimo nešto što svira ili je sviralo. Također mislim da je tu prisutan i jedan odgojni moment, makar podsvjesno. Ono što je uz sve gore navedeno nama najveći problem je u biti starost i dotrajalost zgrade i infrastrukture te je sam zvuk razglasa i zvučnika sad već poprilično loš pa se tu gubi dio sadržaja. U planu bi trebala biti i izgradnja nove škole za koju ću se probati izboriti za sličan sustav, ali moderniji te nastaviti s ovakvom praksom, otkriva Kosovac.

Pridružite se našem Instagram kanalu.