Pitali smo stručnjaka trebaju li Geografija i Povijest postati jedan predmet: Veći problem leži u nečem drugom

Geografija i povijest – dvije strane iste medalje ili dva potpuno različita svijeta? Neki učitelji smatraju da bi se ovi predmeti trebali stopiti i postati jedinstveni predmet u školama. Kažu da su sadržaji nerijetko usko povezani, a oba predmeta uglavnom predaju isti učitelji. Odgovor na pitanje bi li takvo spajanje imalo smisla potražili smo na Geografskom odsjeku zagrebačkog PMF-a. Pročelnik Ivan Čanjevac ne slaže se s ovom idejom, a otkrio nam je i zašto.

Na konferenciji Obrazovanje bez granica u organizaciji srednja.hr provukla se tema trebaju li školski predmeti Geografija i Povijest zapravo biti jedan predmet u osnovnim i srednjim školama. Iz publike koju su u velikoj mjeri činili učitelji začulo se više glasova koji se s ovom idejom slažu. Odgovor smo odlučili potražiti od stručnjaka iz ovih područja pa smo tako kontaktirali Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Pročelnik Geografskog odsjeka Ivan Čanjevac kaže da ne postoje znanstveni niti iskustveno utemeljeni argumenti za spajanje nastavnih predmeta Povijesti i Geografije u zajednički predmet. Ističe nekoliko argumenata.

Odgovor isti i za osnovne i za srednje škole

– Radi se o dvije zasebne znanosti, različitog predmeta i metoda istraživanja. Geografija kao samostalni nastavni predmet ima u našem školstvu tradiciju dulju od jednog stoljeća. Nadalje, Geografija je kao nastavni predmet, uz Povijest i Hrvatski jezik bila i ostala ključna u razvoju nacionalnog identiteta, posebice u uvjetima globalizacije, kao i u oblikovanju regionalnog i osobnog identiteta. Geografija je trenutno jedini predmet koji sudjeluje u ostvarivanju svih sedam područja kurikula i kao takva je neophodna u obrazovnom sustavu. Također igra važnu ulogu u ostvarivanju međupredmetnih tema kao što su Održivi razvoj, Građanski odgoj i Uporaba IKT-a. I posljednje, Geografija je jedini predmet u kojem se holistički, kao cjelina u svoj svojoj kompleksnosti, proučava prostor općenito te naravno prostor Republike Hrvatske bez čega nije moguće obrazovanje suvremenog građanina Hrvatske, Europske unije i Svijeta, objašnjava Čanjevac.

Dodaje da međupredmetna suradnja koja je neizostavna u suvremenom obrazovnom sustavu podrazumijeva blisku suradnju nastavnog predmeta Geografija s čitavim nizom drugih predmeta, pa tako i predmetom Povijest. No, ona ne znači spajanje tih predmeta u jedan. Smatra da je odgovor isti i za osnovne i za srednje škole.

– Nema razlike između osnovnih i srednjih škola. Osim toga, suvremeni trendovi u hrvatskim osnovnim školama su daleko od bilo kakvog spajanja. Primjer je razdvajanje predmeta Priroda i društvo na Prirodoslovlje te Društvo i zajednicu, pojašnjava Čanjevac.

Učenike se na Geografiju ne priprema dovoljno

Pitali smo se i bi li potencijalno razdvajanje ovih predmeta utjecalo na bolje ili lošije usvajanje gradiva kod učenika. S PMF-a tvrde da razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne ovisi o tome, već o motivaciji učenika, vremenu uloženome u učenje, aktivnom sudjelovanju u poučavanju, primjerenim strategijama učenja i poučavanja i slično.

– Učenici bi daleko uspješnije usvajali odgojno-obrazovne ishode u prvoj godini učenja kada bi predznanje i čitalačka pismenost bili na višoj razini. Naime, velik je problem u početnom učenju geografije niz miskoncepcija (pogrešnih spoznaja) i izostanak predkoncepata nužnih za razumijevanje prostornih odnosa i prostornih procesa. Problem prepoznajemo i u činjenici da dio magistara edukcije primarnog obrazovanja tijekom svog inicijalnog obrazovanja nije slušao ni polagao niti jedan geografski kolegij, a četiri godine poučavaju geografske sadržaje, upozorava Čanjevac.

S Fakulteta objašnjavaju i da je međupredmetna povezanost već ostvarena, odnosno da je za mnoge dijelove gradiva u kurikulima nastavnih predmeta Geografije i Povijesti preporučena korelacija. To je, kažu, učiteljima i nastavnicima Geografije i Povijesti jako dobro poznato. Primjer jednog takvog gradiva mogu biti Napoleonski ratovi na istoku Europe.

– Svi su povijesni događaji vezani uz određeni manji ili veći prostor, a prirodnogeografska obilježja prostora značajno utječu na ishode povijesnih događaja. To može biti primjer Napoleonskih ratova na istoku Europe. Prostorna veličina, klimatska obilježja kao i utjecaj klime na reljef i vode (prohodnost terena), uz otpor branitelja, uzrokovali su Napoleonov neuspjeh, objašnjava Čanjevac.

Predmete drže isti učitelji, ali to nije razlog za spajanje

Također, za neke je nastavne sadržaje preporučena integrirana nastava, ali ona nema nikakve veze sa ‘spajanjem’ predmeta. S Fakulteta su se osvrnuli i na činjenicu da ove predmete često predaju isti učitelji, što je nekim ljudima jedan od glavnih argumenata za ‘spajanje’ ovih predmeta.

– Važno je napomenuti da je planiranje poučavanja Geografije i Povijesti olakšano ako oba nastavna predmeta izvodi ista osoba, magistar edukacije geografije i povijesti (povijesti i geografije). Isto tako treba naglasiti da je planiranje i poučavanje Geografije i Povijesti te vrednovanje učeničkih postignuća otežano ako nastavu tih dvaju predmeta izvodi osoba koja nije završila diplomski ili integrirani nastavnički studij. Važeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dopušta poučavanje Geografije i osobama koje nisu završile diplomski nastavnički studij geografije ili integrirani nastavnički studij geografije i drugog predmeta. Pri stjecanju pedagoških kompetencija te osobe svakako moraju položiti metodiku geografije, a ne opću metodiku. Želimo li poboljšati ishode učenja Geografije, Povijesti i drugih nastavnih predmeta, potrebno je intervenirati u više elemenata odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske, a nikako ne promišljati o ‘spajanju’ predmeta, upozorava Čanjevac.

Zaključuje da je međupredmetna povezanost Geografije i Povijesti zadovoljavajuća u kurikulima tih dvaju predmeta, odnosno mogli bismo reći da se ‘dobro prate’. Naravno, dodaje, nije moguće apsolutno ‘poklapanje’ jer se radi o dva potpuno samostalna nastavna predmeta s jasno definiranim ciljevima učenja i poučavanja, samostalnim konceptima i različitim skupovima ishoda učenja.

Pridružite se našem Instagram kanalu.