Poznato u kojim su gradovima najbolji, a gdje najlošiji rezultati nacionalnih ispita: Na vrhu jedan mali

NCVVO je predstavio rezultate nacionalnih ispita po gradovima i županijama. Rezultati se razlikuju po generacijama, a gledajući po gradovima osnivačima četvrtaši su ispite najbolje riješili u Zaprešiću, Varaždinu i Dubrovniku. S druge strane, među osmašima su najbolji oni čiji su osnivači gradovi Makarska, Krapina i Dubrovnik.

Vinko Filipović | Foto: Srednja.hr

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) objavio je rezultate nacionalnih ispita po gradovima i županijama. Ispiti su provedeni u četvrtim i osmim razredima osnovnih škola, a nakon statistike po predmetima koja je objavljena u lipnju, o čemu smo pisali ovdje, stigla je i statistika po gradovima u županijama, pa se vidi u kojim dijelovima Hrvatske su učenici bili najmarljiviji. Novu statistiku je predstavio ravnatelj NCVVO-a profesor Vinko Filipović. Nacionalni ispiti provode se radi praćenja obrazovnog sustava te kako bi škole, učitelji i roditelji dobili formalne informacije. Rezultat istraživanja bit će proslijeđeni Ministarstvu obrazovanja i mladih, koje će nakon provedene analize rezultata potencijalno predložiti promjene kurikuluma.

Učenici 4. razreda pisali su nacionalne ispite iz Hrvatskog, Matematike i Prirode i društva, a učenici 8. razreda iz Hrvatskog, Matematike, Engleskog, Njemačkog, Biologije, Fizike, Kemije, povijesti i geografije. Rezultati su podijeljeni prema školama čiji su osnivači gradovi i županije.

Gradovi i županije ne poklapaju se po ljestvicama

Prema rezultatima za četvrti razred, u školama čiji su osnivači gradovi, ispite su najbolje riješili učenici iz Zaprešića, Varaždina i Dubrovnika, a najgore iz Vukovara, Rovinja i Čazme. Što se tiče rezultata za osme razrede, rezultati su najbolji u Makarskoj, Krapini i Dubrovniku, a najgori u Virovitici, Grubišnom Polju i Čazmi. Što se tiče rezultata za četvrti razred, u školama čiji su osnivači županije, ispite su najbolje riješili učenici iz Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Splitsko-dalmatinske županije, a najgore iz Ličko-senjske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske, s time da su u Zagrebu iste škole uračunate u rezultate za obje skupine.

Učenici osmog razreda iz škola čiji su osnivači gradovi, ispite su najbolje riješili u Makarskoj, Krapini i Dubrovniku, a najgore u Virovitici, Grubišnom Polju i Čazmi. Prosječna riješenost u Zagrebu bila je 60,8 posto, iznad nacionalnog prosjeka od 55,7 posto. Rezultati za osmi razred za škole čiji su osnivači županije, pokazuju da su ispite najbolje riješili učenici iz Grada Zagreba, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, a najgore učenici iz Koprivničko-križevačke, Brodsko-posavske i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Četvrtaši najgore riješili prirodu i društvo

Kad se uzmu u obzir ukupni rezultati (iz županijskih i gradskih škola), za četvrti razred najbolji su rezultati u Gradu Zagrebu, Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najgori u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Što se tiče ukupnih rezultata (iz županijskih i gradskih škola), za osmi razred najbolji su za Grad Zagreb, Dubrovačko-neretvansku i Splitsko-dalmatinsku, a najgori u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Po predmetima učenici četvrtog razreda prema ukupnim rezultatima (iz gradskih i županijskih škola) najbolje su riješili ispit iz Matematike (50,1 posto riješenosti). Nešto je gore riješen ispit iz Hrvatskog jezika (48,7 posto), a prosječna riješenost ispita iz Prirode i društva je 45,6 posto.

Osmaši su najviše problema imali s matematikom

Što se tiče osmih razreda, ukupno su najbolje riješeni ispiti iz Engleskog jezika (65,8 posto), a najgore iz Matematike (44,3 posto). Nacionalni prosjek riješenosti ispita iz Hrvatskog je 56,9 posto, Njemačkog 55,6 posto, Biologije 62 posto, Fizike 52,4 posto, Kemije 49,6 posto, Povijesti 61,8 posto te Geografije 52,8 posto, dok je prosječna riješenost ispita 55,7 posto.

Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović istaknuo je da su rezultati općenito govoreći bolji u gradovima nego u ruralnim sredinama. Kaže da su podaci i mjesta u kojima je manji broj škola reprezentativni te da to ne čini prepreku za izradu analize koje Ministarstvo obrazovanja može primijeniti.

Upozorenje za neke, a motivacija za druge

Rekao je i da bi se nastava trebala usmjeriti razvijanju kritičkog razmišljanja te da bi gradovi i županije u kojima su rezultati ispod nacionalnog prosjeka trebali razmisliti kako da unaprijede obrazovanje, dok bi one koji su iznad nacionalnog prosjeka to trebalo potaknuti da ostanu na tom mjestu ili se potrude još više napredovati.

Učenici iz nacionalnih ispita ne dobivaju ocjene niti se oni koriste za bilo kakvo rangiranje ili bodovanje, odnosno njihova jedina svrha je praćenje i informiranje, kako samih učenika i roditelja, tako i nastavnika, ali i škola i samog sustava, oko toga gdje treba više raditi. Filipović kaže da su NCVVO te škole već sad spremne da nacionalni ispiti postanu preduvjet za upis srednjih škola, no ta odluka još nije u planu.

– Koji je recept upotrijebiti i na koji način treba unaprijediti školstvo sigurno nije jednostavno, jer kad bi bilo, svi bi osnivači već poduzeli te mjere, jer svi bi sigurno bili zadovoljni da su im škole što kvalitetnije. To je teško pitanje i vrlo kompleksna tema, poručio je Filipović na pitanje što škole koje se nalaze na kraju ljestvice trebaju poduzeti.

U nastavku možete proučiti cjelovite rezultate nacionalnih ispita. Napomena: Ako Vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.