Među deset trenutačno najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj za samo jedno treba završen fakultet

Prema posljednjim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u drugom tromjesečju bilo 1,7 milijuna zaposlenih, a taj broj nešto je veći u odnosu na isto razdoblje protekle godine. No osim ove brojke, rastao je i broj nezaposlenih. Broj slobodnih radnih mjesta na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je 20.399, dok je pet puta manje aktivnih životopisa. Među deset najtraženijih zanimanja je samo jedno za koje je nužan studij – posao odgojitelja. Na taj problem stručna javnost upozorava već neko vrijeme.

Državni zavod za statistiku (DZS) ovih je dana objavio rezultate ankete o radnoj snazi kojom se procjenjuje da je u drugom tromjesečju 2025. u Republici Hrvatskoj bilo 1,70 milijuna zaposlenih. Broj zaposlenih porastao je za 0,3 u odnosu na isto razdoblje 2024. U istome razdoblju broj nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj iznosio je 86 tisuća, a tu je došlo do porasta od 4,6 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2024.

Podaci iste ankete govore i da je u drugom tromjesečju 2025. u Republici Hrvatskoj bio 3,31 milijun radno sposobnih stanovnika, s navršenih 15 i više godina. Od toga 1,79 milijuna čini aktivno stanovništvo (zbroj zaposlenih i nezaposlenih), a 1,52 milijuna čini neaktivno stanovništvo. Većina (72,6 posto) je u anketi navela da ne radi zbog starosti, bolesti, školovanja i slično, oko 3,4 posto je onih koji žele raditi, ali ne traže posao, dok je 0,3 posto onih koje traže posao, ali ga ne mogu prihvatiti u iduća dva tjedna.

Najtraženija zanimanja u Hrvatskoj: Na listi i odgojitelji, u jednom gradu traži ih se 20

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) govore da je u njihovoj evidenciji registrirano nešto više od 2,5 milijuna korisnika. Broj slobodnih radnih mjesta je trenutačno 20.679 u 9.758 raspisanih oglasa za zapošljavanje. Međutim, broj aktivnih životopisa samo je 4.083, dok je u evidenciji nezaposlenih HZZ-a 73.835 osoba. HZZ redovito osvježava i podatke o deset najtraženijih zanimanja. Na vrhu su trenutačno oglasi kojima se zapošljavaju prodavači i konobari. Na listi su još čistači, medicinske sestre, kuhari, skladištari, vozači, njegovatelji i bravari, a jedino zanimanje za koje je nužno završiti studij na ovoj listi je zanimanje – odgojitelja.

Trenutačno je na mrežnoj stranici HZZ-a aktivno 154 oglasa u kojima zapošljavaju odgojitelji, od Slavonije pa sve do obale. U nekima od njih potražuju se za to radno mjesto i više zaposlenika. Primjerice, Dječji vrtić Sisak Stari zapošljava čak 20 odgojitelja na određeno vrijeme za pedagošku godinu za potrebe rada s djecom s teškoćama u razvoju. Dječji vrtić Pčelica u Čazmi ima otvoren oglas za 14 odgojitelja u radni odnos na neodređeno i puno radno vrijeme, Dječji vrtić Duga Resa zapošljava devetero odgojitelja, isto na neodređeno i puno radno vrijeme. Od oglasa kojim se potražuje veći broj odgojitelja valja izdvojiti i Dječji vrtić Rijeka potražuje njih osmero na određeno puno radno vrijeme, kao zamjene za privremeno odsutne radnice.

Što se trenutačno događa s odgojiteljima?

Na kronični nedostatak odgojitelja već godinama upozoravaju strukovne udruge i sindikati, a posebno otkako je država najavila povećanje obuhvata djece vrtićima. Naime, Europska unija obavezuje nas da se do 2023. taj obuhvat povećamo na 96, dok je Sidro, udruga odgojitelja, nedavno priopćila da je trenutačno u vrtiće uključeno tek oko 62 posto ukupnog broja djece predškolske dobi. Manjak odgojitelja sa sobom povlači i drugi problem – prevelike vrtićke skupine kojima se krši Državni pedagoški standard, akt kojim je, među ostalim, propisan broj vrtićanaca po skupini.

Početak ove pedagoške godine obilježila je velika rasprava oko izmjena Zakona o ranom predškolskom odgoju i obrazovanju. U sustav e-Savjetovanja pristigao je 191 komentar, a dio njih odnosi se i na prekvalifikaciju učitelja u odgojitelje. Naime, znajući da u Hrvatskoj kronično nedostaje odgojitelja, država je prije tri godine omogućila da se na to mjesto zaposle učitelji, pod uvjetom da prođu kroz program za stjecanje kvalifikacije odgojitelja. Ovom novom izmjenom zakona plan je odrediti da učitelj koji prođe kroz taj program ne stječe kvalifikaciju odgojitelja, nego odgojno-obrazovne kompetencije za rad s djecom rane i predškolske dobi. Ključno pitanje koje je postavio Sindikat odgoja, obrazovanja, medija i kulture Hrvatske je što je s programima prekvalifikacije koja visoka učilišta već provode, a koja su učiteljima obećavala novu kvalifikaciju. Iako je Ministarstvo obrazovanja u e-Savjetovanju obećalo izvješće provedenoj raspravi objaviti do 12. rujna – to se nije dogodilo.

Ovih dana Udruga Sidro, koja je ranije upozoravala da se ovakvim prekvalifikacijama ne mogu steći sve kompetencije koje odgojitelji stječu kroz studij ranog predškolskog odgoja, organizira novu akciju. I na prosvjedu proteklog proljeća iz Udruge su istaknuli i da u sustavu radi oko 30 posto nestručnih ljudi. Sada su iz Sidra, strukovnih udruga i sindikata odgojitelje pozvali da na vratima svojih odgojnih skupina napišu svoje zvanje i akademski naziv.

– Iznimno puno govori se o narušenom statusu profesije odgojitelja, teškim uvjetima rada, iznimno brzom rastu deficita stručnih kadrova i ponovno se pitamo – zašto se sve to događa? Odgovore na to zna svaki odgojitelj. Financije, uvjete rada i poštivanje propisa mogu i moraju riješiti država, resorno Ministarstvo i osnivači vrtića. No tko će vratiti dostojanstvo struci i kako? Počinimo od sebe. Koristimo svoje pravo isticanja zvanja i akademskog naziva, jer je to u interesu djece, roditelja i odgojiteljske profesije, povećava povjerenje u odgojno obrazovni sustav i konkretnu predškolsku ustanovu. Uz svoje ime, na vratima svojih odgojnih skupina, napišite i svoje zvanje i akademski naziv, jer ste to pravo stekli završetkom studija kada ste primili diplomu. Ovo je pravo svakog tko je završio studij i nitko to ne smije zabraniti, poručili su iz Sidra.