Prvi dan nastave Fuchsu stiglo važno pismo: 'To učenicima moraju pružiti njihovi nastavnici i obrazovni sustav'

Započela je nova nastavna godina, a tim povodom GOOD inicijativa uputila je apele Ministarstvu obrazovanja i Agenciji za strukovno obrazovanje. Traže da obrazovne vlasti kreiraju model građanskog obrazovanja koji bi bio dostupan u svim učenicima u državi. Ističu, mali moraju razumjeti osnove demokracije, što bi im trebali pružiti nastavnici i obrazovni sustav.

Nakon dugih ljetnih praznika učenici su ponovno u klupama – nova nastavna godina započela je ovog ponedjeljka. GOOD inicijativa, koja okuplja organizacije civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima, prvog je dana škole uputila apele Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

GOOD traži građansko obrazovanje za sve učenike u Hrvatskoj

Traže da svim učenicima i učenicama u Hrvatskoj osigura građansko obrazovanje odnosno znanje nužno za sudjelovanje u demokratskom društvu.

– Članice GOOD inicijative tražile su od Ministarstva da kreira model građanskog obrazovanja koji će biti obvezan i dostupan svim učenicima u Hrvatskoj, bez obzira gdje žive i koju školu pohađaju, dok su od Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih tražile da pronađe adekvatnu zamjenu za obvezni predmet Politika i gospodarstvo koji je novom reformom strukovnog obrazovanja ukinut za dio učenika strukovnih škola. Građansko obrazovanje iz godine u godinu postaje sve važnije za mlade koji odrastaju u društvu u kojem se sve manje vjeruje u demokraciju i demokratske institucije, a sve su više izloženi govoru mržnje, nasilju i dezinformacijama. Da bi mogli graditi otpornost na antidemokratske tendencije, kritički promišljati i aktivno sudjelovati u društvu, mladima su neophodna politička znanja i razumijevanje osnovnih principa po kojima funkcioniraju demokratska društva, a to im moraju pružiti njihovi nastavnici i obrazovni sustav, ističu iz GOOD inicijative.

Sadašnja međupredmetna tema ovisi o entuzijazmu nastavnika

Naglašavaju i da nijedna vlast u Hrvatskoj do sada nije pokazala političku volju da građansko obrazovanje postane obvezan sadržaj. Stava su i da trenutni model učenja građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme nije dovoljan za kvalitetno educiranje mladih – praksa, poručuju, pokazuje da u nastavi nema dovoljno prostora da nastavnici detaljnije obrade teme iz tog područja, a istraživanja pokazuju da ta provedba ovisi o entuzijazmu i znanju nastavnika.

– Da bismo unaprijedili i modernizirali trenutačni model građanskog obrazovanja, predlažemo da Hrvatska slijedi neki od primjera iz zemalja EU, posebice iz Francuske, Švedske i Njemačke. Ovi primjeri pokazuju da je sustavan, inkluzivan i vrijednosno utemeljen pristup građanskom odgoju ne samo moguć već i nužan ako Hrvatska želi raditi na tome da u njoj žive i rade odgovorni i aktivni građani, naglašavaju iz GOOD-a.

Kao inspiraciju su priložile tek objavljenu Gongovu analizu Lokalne inicijative i europski primjeri: Put prema kvalitetnijem građanskom obrazovanju, autora Nikole Bakete, znanstvenog suradnika Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i člana Vijeća Gonga, koja se bavi primjerima građanskog obrazovanja u drugim europskim zemljama.

– Ovi primjeri pokazuju da je sustavan, inkluzivan i vrijednosno utemeljen pristup građanskom odgoju ne samo moguć već i nužan ako Hrvatska želi razvijati politički kompetentne i odgovorne građane i građanke, ističe GOOD inicijativa.

Forum za slobodu odgoja: Treba razgovarati o utjecaju umjetne inteligencije

I Forum za slobodu odgoja (FSO) objavio je pismo povodom početka nove nastavne godine. Učenicima su zaželjeli da im ova nastavna godina ‘bude sretno putovanje ispunjeno znatiželjom, učenjem, igrom i prijateljstvima’. Naglašavaju i važnost uloge odraslih koji bi trebali raditi na izgradnji pozitivne i poticajne školske kulture i škole koja ‘promiče uključivost, ravnopravnost, pravednost, demokraciju i druge pozitivne vrijednosti’.

–  Škola njeguje dobre prakse, a uvodi pozitivne promjene jačajući suradnju, povjerenje i osjećaj pripadnosti školskoj zajednici u kojoj su svi podržani i motivirani. Ovakva školska kultura nemoguća je bez suradnje s lokalnom zajednicom, jer ona ne samo da doprinosi dobrobiti onih koji su izravno uključeni u odgoj i obrazovanje, već i jača te vrijednosti unutar same zajednice. ‘Mi odrasli’ trebamo podržati učitelje, nastavnike i profesore u izgradnji pozitivnih i poticajnih školskih kultura jer tako škole postaju mjesta koja razvijaju lokalnu zajednicu i promišljaju održivu budućnost, svjesne da briga za svakog pojedinca jača dobrobit svih, navode iz Foruma.

Ističu i da je bitno razumjeti svakodnevne poteškoće škola i tražiti rješenja za postojeće i nove izazove. U osnovnim školama nastavlja se eksperimentalna provedba cjelodnevne škole, a u prve razrede srednjih škola ulazi modularna nastava. Iz Foruma ističu da te procese svi dionici odgoja i obrazovanja trebaju pažljivo pratiti kako bi se mogli podržati oni elementi koji doprinose razvoju pozitivne i poticajne školske kulture, čime će reforme dobiti dodatni sinergijski poticaj.

– U istom kontekstu treba promatrati i raspraviti utjecaj novih tehnologija, poput umjetne inteligencije, na odgoj i obrazovanje kako bismo se lakše nosili s izazovima koje one donose, ali i iskoristili njihovi potencijali za unapređenje pedagogije i stvaranje pozitivnije školske kulture. S obzirom na aktualne sukobe i rastuće društvene polarizacije, važno je pojačati obrazovanje za mir i nenasilje i osigurati da se polarizacija iz društva ne prelije u učionice što može imati negativne posljedice na učenike i na nastavnike. Naglasak trebamo staviti na ustavne i pozitivne vrijednosti čime jačamo osjećaj pripadnosti i sigurnosti kod učenika i pozitivno utječemo na njihovo mentalno zdravlje. Osim toga, na taj način olakšavamo rad i vraćamo povjerenje u učitelje i nastavnike, poručili su iz Foruma za slobodu odgoja uz želju za dobrom i poticajnom godinom učenja i zajedničkog rada.