Čeka li ovakav scenarij i Hrvatsku? Europska država mora zatvoriti čak 721 školu

Grčka je primorana zatvoriti više od sedamsto škola jer u njima nema dovoljno učenika. I dok ondje postoji pravilo da se zatvaraju škole koje tri godine zaredom imaju manje od 15 učenika, u Hrvatskoj takvog propisa nema pa neke otočke škole mogu imati svega par školaraca. Iako i kod nas broj učenika i škola pada, broj nastavnika je u porastu.

I nama ne tako daleka Grčka jedna je od zemalja koje se bore s demografskim padom i posljedično sve manjim brojem učenika u školama.

Ako tri godine zaredom škola ima manje od 15 učenika – ključ u bravu

Podaci grčkog Ministarstva obrazovanja pokazuju da će se u akademskoj godini 2025./2026. obustaviti rad 721 od ukupno 13.478 škola jer ne ispunjavaju kriterij minimalnog broja učenika. U Grčkoj je to 15 učenika po školi, a škola se trajno zatvara ako tri godine zaredom ne ispuni taj uvjet.

Slično kao i u Hrvatskoj, ovaj trend pogađa škole u seoskim selima, na otocima, ali i u urbanim područjima poput Atene. Očekuje se da će broj učenika u 2025./2026. iznositi oko 1,21 milijun, što je pad broja učenika za oko 150.000 u odnosu na 2018./2019. Situacija je najlošija u osnovnom obrazovanju. Ovakva zatvaranja za školarce iz manjih škola značit će da će morati postati učenici putnici, od kojih će neki dnevno putovati i do 80 kilometara da kako bi pohađali novu školu, prenosi Greekreporter.com.

Grčka je jedna od zemalja Europske unije koja stoji najlošije po pitanju stope nataliteta. Posljednji podaci Eurostata iz 2023. kažu da je broj rođene djece po ženi 1,26, dok je prosjek EU 1,38. U Hrvatskoj je broj rođene djece po ženi, usporedbe radi, 1,47. Drugi uzroci demografskog pada u Grčkoj su emigracija, kao i starenje brzo starenje stanovništva.

Hrvatska ne propisuje minimalni broj učenika da bi škola radila

U Hrvatskoj ne postoji propis sličan grčkom koji definira minimalni broj djece potreban da bi se škola mogla otvoriti ili održavati rad. Državni pedagoški standard za osnovne škole propisuje da je osnovna škola ‘odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provodi odgoj i obrazovanje, a ima najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razred’.

Moguće je i pokretanje područne škole ‘ukoliko upisnom kvotom osigurava broj učenika za najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do VIII. razreda te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti.’ Kada nema uvjeta za osnivanje područne škole, izvan matične može biti osnovan područni odjel, a na otocima, ili primjerice u brdskim područjima, moguće je pokretanje osnovne škole s otežanim uvjetima rada. Tako, primjerice, u Hrvatskoj na nekim otocima postoje područne škole s manje od desetero školaraca.

Ipak, u Hrvatskoj Državni pedagoški standard za osnovne škole navodi da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, najmanji 14, a najviši 28 učenika. Onaj za srednje škole propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 24. U srednjim se školama razredni odjel može se ustrojiti i s 20 učenika, a ne s više od 28 učenika, piše u tom propisu.

Imamo sve manje učenika i škola, ali više nastavnika

Kao i u Grčkoj i u Hrvatskoj iz sličnih razloga broj učenika pada. Podataka za ovu godinu još nema, ali prema službenim podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) u prošloj školskoj godini imali smo 447.751 školarca. Na početku 2015./16. u školama je bilo 489.190 učenika. U istom se razdoblju smanjio i broj školskih ustanova – lani ih je bilo 2.389 (s time da je 1.323 matičnih, a 1.066 područnih), dok je 2015./16.djelovala 2.491 škola (1.291 matična i 1.200 područnih).

Međutim, iako je došlo do velikog pada broja učenika, broj nastavnog osoblja u školama raste. Prema podacima MZOM-a iz ožujka ove kalendarske godine, od 2019./2020. Hrvatska je izgubila 13.785 učenika u osnovnim i srednjim školama, a dobila 672 učitelja više. Situacija je slična i na fakultetima o čemu više možete čitati ovdje.