Ukidanje mobitela nije jedina promjena u zagrebačkim školama: Učenike čeka još jedna važna novina

Osim preporuke zabrane korištenja mobitela, Grad Zagreb uvest će još neke promjene u osnovne i srednje škole. Uskoro će se uvesti nova izvannastavna aktivnost – zdravstveni odgoj i obrazovanje. Imat će ga učenici od 5. do 8. razreda i srednjoškolci, a bavit će se temama o mentalnom zdravlju, zdravim stilovima života, prevencijom ovisnosti i spolnim i reproduktivnim zdravljem. Kurikul je tek u izradi, a najprije će se uvesti u nekoliko ‘pilot škola’ koje će biti zainteresirane.

Nakon što su iz Grada Zagreba uoči početka nove školske godine izdali preporuku osnovnim školama o zabrani korištenja mobitela, sada su objasnili kako bi to funkcioniralo, ali i koje promjene još čekaju učenike osnovnih i srednjih škola. Zamjenica gradonačelnika Zagreba, Danijela Dolenec, na brifingu za novinare rekla je kako su se sastali s ravnateljima svih osnovnih škola u Zagrebu kako bi dogovorili detalje oko zabrane korištenja mobitela. Inače, u Zagrebu već oko 70 osnovnih škola provodi ograničenje korištenja mobitela.

– Mi nismo na preporuku stavili vremenski rok, nego ponudili savjet, primjere kućnog reda i pratit ćemo to do kraja ove godine i kroz cijelu školsku godinu. Preporuku nismo uputili na srednje škole jer je populacija srednjoškolaca drugačija. Mi nemamo mogućnost zabrane, već samo mogućnost preporuke školama oko ograničavanja korištenja mobitela. Što se tiče sankcija za učenike koji bi kršili zabranu mobitela, to ovisi o kućnom redu svake škole. Najčešće im se oduzimaju mobiteli i zovu se roditelji da dođu po njega, objasnila je Dolenec.

Pod zabranom korištenja mobitela najčešće se misli na to da je mobitel utišan i u torbi učenika te ga ne smiju koristiti niti za vrijeme odmora. U nekim školama postoje i posebni ormarići gdje učenici odlažu svoje mobitele koje dobiju kada nastava završi.

Uvodi se nova izvannastavna aktivnost – zdravstveni odgoj i obrazovanje

Najavili su i uvođenje nove izvannastavne aktivnosti u osnovne i srednje škole – zdravstveni odgoj i obrazovanje. Po uzoru na Rijeku koja već ima tu izvannastavnu aktivnost u školama, zagrebački učenici učit će o mentalnom zdravlju, zdravim stilovima života, prevencijom ovisnosti i spolnim i reproduktivnim zdravljem. Kurikul je tek u izradi, a najprije će se uvesti u nekoliko ‘pilot škola’ koje će biti zainteresirane.

– Povjerenstvo će izraditi prijedlog stručnog usavršavanja i nastavnih materijala te predložiti model provedbe i evaluacije. Sudjelovanje učenika u svim izvannastavnim aktivnostima je dobrovoljno, uz suglasnost roditelja, a tako će biti i za zdravstveni odgoj. Kada kurikul za zdravstveni odgoj bude gotov, uvest će ga u nekoliko zainteresiranih škola, isprobati, razraditi sve materijale i kroz godine koje dolaze napraviti kvalitetan program koji će ući u sve škole koje će biti zainteresirane, otkrila je Dolenec.

Na kurikulu rade poznata imena iz obrazovanja i zdravstva

U osnovnim školama zdravstveni odgoj imat će učenici od 5. do 8. razreda, no uvođenje neće biti na početku ove nastavne godine, već kada povjerenstvo izradi kurikul. Predsjednica povjerenstva je doktorica Marjeta Majer sa Zavoda Andrija Štampar, a članove čine i neka poznata imena iz sektora obrazovanja i zdravstva. U povjerenstvu koje će raditi kurikul zdravstvenog odgoja za zagrebačke učenike je i Tanja Jurin, psihologinja i seksualna terapeutkinja koja je bila gošća na našoj prošlogodišnjoj konferenciji o obrazovanju.

– Trebamo djecu naučiti kako komunicirati, upoznati vlastito tijelo i shvatiti promjene koje im se događaju. Postoje različiti modaliteti kako se djeci prenose znanja. Te teme treba otvarati i puno o njima diskutirati, komentirala je Jurin na konferenciji.

Jedna od članica povjerenstva je i Eli Pijaca Plavšić, stručnjakinja u području obrazovanja i voditeljica radne skupine za izradu kurikuluma izvannastavne aktivnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje u Rijeci. Pijaca Plavšić je također bila gošća na našoj obrazovnoj konferenciji 2023. gdje je održala predavanje o zdravstvenom odgoju gdje je odgovorila na pitanja kako ta izvannastavna aktivnost izgleda, zašto nam je uopće potreban zdravstveni odgoj u školama te hoćemo li opet doživjeti podjelu u društvu po ovom pitanju.

– Željeli smo napraviti kurikulum koji zbilja odgovara na stvarne potrebe učenika riječkih škola. Prvo što smo napravili je jedno istraživanje s učenicima sedmih razreda osnovnih škola. Zanimalo nas je kako oni vide taj program, ali puno važnije je bilo pitanje koji su njihovi problemi s kojima se suočavaju. Istraživanje je otkrilo da 47,6 posto učenika smatra kako bi u školi trebali učiti više o zdravoj prehrani i načinima pripreme. Također, 75 posto sedmaša provodi više od dva sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja, a njih 78 posto procjenjuje da je količina vremena kojeg provode online – problematična. Skoro 62 posto školaraca u istraživanju je istaknulo da su zainteresirani za uvođenje zdravstvenog odgoja i obrazovanja u škole. To ne čudi, budući da je 88 posto sedmaša kazalo da nikada ili rijetko s članovima obitelji razgovara o temama vezanima uz seksualnost, navela je 2023. na našoj konferenciji o zdravstvenom odgoju u Rijeci Pijaca Plavšić.

U povjerenstvu koje će raditi na kurikulu za zdravstveni odgoj u Zagrebu je i zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika, ravnateljica Škole za medicinske sestre Vinogradska Višnja Pranjić, profesor sociologije iz Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu Nikola Švenda, izvanredne profesorice na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu Josipa Mihić i Miranda Novak, klinička psihologinja iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež Zagreb Iva Zečević, psihijatar Hrvoje Handl, voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti pri HZJZ-u Tanja Nemeth Blažić, kao i Tihana Barbarić, Kristina Mihaljević te Marija Posavec.

Početak nastave bez osoba za sigurnost, Grad Zagreb će i dalje financirati zaštitare

Od ponedjeljka, kada počinje nastava, učenike će na ulazima zagrebačkih škola ponovno dočekati zaštitari. Iako su, kako je rekla Dolenec, sve škole u Zagrebu još u srpnju poslale zahtjev za suglasnost za zapošljavanje operativnih djelatnika za sigurnost, Ministarstvo obrazovanja tek početkom rujna odobrilo suglasnosti za 93 škole.

– Tako da mi jesmo u kratkom vremenskom roku u kojima škole moraju provesti natječaj da bi zaposlile navedene djelatnike. Zato smo organizirali sastanak s ravnateljima i oni će napraviti sve da što prije zaposle osobe za sigurnost. U onim školama gdje od ponedjeljka neće biti djelatnika za sigurnost, Grad Zagreb će i dalje financirati privatne zaštitare, poručila je Dolenec i dodala da je cilj do kraja 2025. da sve škole više nemaju privatne zaštitare, već da se zaposle djelatnici za sigurnost na novim radnim mjestima.