U gimnaziju s trojkama! Imamo popis koje upisuju najslabiji osmaši: 'Bude im teško, idu na popravne'

Borba za gimnaziju u nekim krajevima Hrvatske zapravo više nije borba. Nju bez problema mogu upisati učenici s pokojom dvojkom i trojkama jer je dovoljno, primjerice, 34 od mogućih 80 bodova za njihov upis. Proizlazi tako s naše liste gimnazija koje su upisali učenici s najmanje bodova. Ravnateljica zadarske prirodoslovne škole s vrha popisa naglašava kako će učenici imati priliku promijeniti smjer ako im bude problem pratiti nastave sadržaje. Bjelovarska ravnateljica ističe argument pada broja učenika pa su još za lanjske upise ukinuli bodovni prag. Priznaje, oni najslabiji upisani bore se u gimnaziji, teško im je, završili su na popravnom u jesenskom roku, ali naglašava i da ocjene nekad nisu pravo mjerilo znanja.

Država želi povećati broj učenika u gimnazijama jer smo po tom podatku pri dnu Europske unije, a hoće li to značiti spuštanje kriterija pri upisu u njih? Pa, u Hrvatskoj se gimnazije može upisati čak i s pokojom dvojkom i mnogo trojki. Naime, na vrhu rang-liste gimnazija koje su upisali učenici s najmanje bodova je prirodoslovna gimnazija u Prirodoslovno-grafičkoj školi Zadar. Posljednji upisani imao je 34,48 od mogućih 80 bodova. Prosječni broj bodova upisanih bio je 53,70.

– Vodeći se iskustvom od prošle godine i naputcima Ministarstva znanost, obrazovanja i mladih i nacionalnom strategijom povećanja broja upisa učenika u gimnazijske programe, ove godine smo uveli još jedan razred prirodoslovne gimnazije. Na upisima ove školske godine prijavili su se učenici s lošijim bodovnim pragom te nismo popunili oba razredna odjeljenja za koje smo imali odobrenje. Jedno odjeljenje broji 23 učenika, a drugo deset učenika. Svjesni smo izazova s kojim se susrećemo. Očekuje nas priprema i procjena inicijalnog znanja te ćemo samu analizu i neke zaključke donijeti tijekom godine i na kraju nastavne godine. Ukoliko učenicima bude problem pratiti nastavne sadržaje imat će priliku promijeniti program obrazovanja već tijekom prvog polugodišta, govori nam ravnateljica te škole Anamarija Ivković.

‘Nema mehanizama da se sankcionira ljude koji slabo ili loše rade u školama i nemaju rezultate u radu s učenicima’

Naime, Ministarstvo potiče srednje strukovne škole da zamijene suficitarne programe s gimnazijom. Takva mjera, već smo izvještavali, baš i ne ide sasvim po planu.

– Naša škola je strukovna koja upisuje smjerove iz sektora grafičke tehnologije i audiovizualnih tehnologija te kemijskog sektora. U dijelu kemijskog sektora već nekoliko godina smjerovi ekološkog tehničara i kemijskog tehničara koje upisujemo na listama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nalaze se kao suficitarna zanimanja. Škola je prošle školske godine odlučila postupiti sukladno uputama Ministarstva te zamijeniti suficitarna strukovna zanimanja kemijskog i ekološkog tehničara programom prirodoslovne gimnazije kojeg nije bilo u Zadarskoj županiji. Školske godine 2024./2025. upisali smo jedan razred prirodoslovne gimnazije koji broji 20 učenika. Tijekom godine gotovo svi učenici uredno su pratili program i od njih 20, 18 je završilo je prvi razred uspješno. Prosječna ocjena razreda bila je 4,6. Dvoje učenika se ispisalo, a dvoje učenika je upućeno na dopunsku nastavu, objašnjava nam Ivković, a dodajmo kako je prosjek ocjena iz osnovne škole svih upisanih u njihovu gimnaziju 3,92,

Dakako, nije ova zadarska škola jedina s niskim brojem bodova upisanih u gimnaziju. Vrlo blizu na listi je Gimnazija Bjelovar. Za njihov program opće gimnazije bilo je dovoljno 36,48 bodova, dok je prosječni broj bodova ipak bio nešto viši, 69,20. Ista škola smjestila se na našu rang-listu i s još jednim programom, jezičnom gimnazijom. U njoj je dovoljno za upis bilo 41,48 bodova, dok je prosjek bio 60,83 boda.

– Ja bih bila najsretnija da je učenika puno više i da temeljem prijemnog ispita biramo najbolje učenika za našu školu, ali nažalost, to je privilegij samo nekolicine zagrebačkih gimnazija. Završni ispit poput male mature bi bio pravo rješenje. Ali bi se također trebalo pozabaviti lošim rezultatima na tim završnim ispitima, ovako, to je uludo utrošen novac. Imamo loše rezultate na nacionalnim ispitima i što sad? Ništa! Sankcija nema. Tako je i s rezultatima državne mature. Nema mehanizama da se ljude koji slabo ili loše rade u školama i nemaju rezultate u radu s učenicima sankcionira. Sve teže je doći do kvalitetnog stručnog kadra u školama. Mladi ljudi sve rjeđe se odlučuju za nastavnička zanimanja, započinje ravnateljica bjelovarske gimnazije Tanja Mamić.

Na vizualu ispod možete vidjeti rang-listu gimnazija koje su ovog ljeta upisali osmaši s najmanjim brojem bodova. Dakle, riječ je o redoslijedu po kriteriju broja bodova zadnjeg na listi. Skupne podatke dostavilo nam je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok konkretnu analizu donosi srednja.hr. S liste smo izostavili otočku srednju školu Vela Luka jer upisuje manje od desetero učenika.

‘Ne odustajmo od kvalitete i kriterija. Većina učenika sa slabijim uspjehom premjestila se ili pala razred’

Nastavljamo razgovarati s ravnateljicom bjelovarske gimnazije. Upozorava na nacionalni problem sve manjeg broja učenika te je upravo to razlog zašto su pri prošlogodišnjim upisima ukinuli bodovni prag.

– Zato su u ovoj školskoj godini po prvi put upisani učenici s dosta lošim uspjehom u svom osnovno školskom obrazovanju. Ja sam napravila projekciju upisnosti u srednje škole u našoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prema broju učenika koji završavaju osmi razred u našoj Županiji. Projekcije su dosta loše jer je ove školske godine, 2024./2025. 89 učenika manje završilo 8. razred u našoj Županiji u odnosu na prošlu školsku godinu. Sljedeće školske godine taj manjak će biti još veći, još 50 učenika manje će završiti 8. razred u našoj Županiji što je u dvije godine 139 učenika manje. To je jako veliki manjak u broju učenika koji su se upisali ove godine u srednje škole i koji će se upisati sljedeće godine. Slijedom toga, odlučili smo na Nastavničkom vijeću maknuti prag u ovih nekoliko kriznih godina, objašnjava Mamić.

To je naišlo na otpor među dijelom kolektiva i u dijelu javnosti, ističe Mamić. No, smatra kako oni ne razumiju cijelu situaciju koja govori da njihova županija doživljava demografski slom.

– Statistike su neumoljive i nimalo optimistične. S druge strane, ja kao odgovorna osoba ustanove koju vodim, moram razmišljati o očuvanju radnih mjesta, a uz to mi pripremamo investicijska ulaganja u gradnju sportske dvorane nakon 150 godina postojanja škole koja još uvijek nema sportsku dvoranu, a svi ti projekti vezuju se uz povećanje broja učenika u gimnazijama. Tako da je to jedan začarani krug. Ono od čega ne odustajemo, ne odustajemo od kvalitete i naših kriterija, koji su visoki, te iz tog razloga većina učenika koju su se upisali u našu školu u školsku godinu 2024./2025. sa slabijim uspjehom od očekivanog za gimnazijsko obrazovanje su ili odustali, premjestivši se u neku drugu strukovnu školu tijekom godine jer su uvidjeli da im je to preteško ili su pali razred pa su se nakon toga premjestili u neku drugu strukovnu školu, napominje Mamić.

‘Prije odluke o upisu roditeljima i učenicima ukazujemo na težinu gimnazijskog programa, ali i na novu priliku’

Za potrebe ovog članka kontaktirali smo sve škole s gornjeg popisa, no od većine nismo dobili povratnu informaciju. Iz Katoličke opće gimnazije Sisak koja će se izvoditi u Popovači poručili su kako im je ovo prva godina upisa. Javili su nam se iz Privatne gimnazije NOVA s pravom javnosti Zadar u čiju se opću gimnaziju moglo upisati s 38,59 bodova, dok je prosjek bio 58,06 bodova od 80.

– Sa željom i namjerom da svakom djetetu omogućimo da još jednom dobije novu priliku za školovanje kakvo želi, naša škola nema bodovni prag, ali učenik mora proći eliminacijsko testiranje kojim se utvrđuju uredne kognitivne sposobnosti. Mišljenja smo da ocjena ne mora isključivo biti rezultat znanja i sposobnosti. Nova, podržavajuća sredina, nadasve obiteljska atmosfera, ležerniji kontakt, pozitivno okruženje, drugačiji način rada, manji broj učenika, podrška nastavnika i stručnih suradnika u svakom trenutku doprinosi tome da pojedina djeca koja su postizala slabije rezultate u osnovnoj školi, jednostavno ‘procvjetaju’, izdvaja ravnateljica Margita Gurdulić.

Paralelno s tim organiziraju individualan rad i dodatne instrukcije i konzultacije s nastavnicima, nastavlja Gurdulić, čime se djeci omogućuje eventualna nadoknada propuštenog gradiva, ali i proširivanje i nadograđivanje postojećeg znanja.

– O svemu tome, prije potvrde o konačnom upisu u našu školu, na preliminarnim razgovorima, roditeljima kao i učenicima ukazujemo na težinu gimnazijskog programa, ali i na novu priliku. Takvi učenici su tijekom prvog polugodišta pod posebnom prismotrom nastavnika i stručne službe. Ponekad se dogodi da ti učenici, na naš poticaj, promijene obrazovni program. Među onima koji ostanu, a startali su s manjim brojem upisnih bodova, jedan dio zadovolji uz skromna postignuća, a drugi dio čak i briljira o čemu svjedoče njihovi rezultati na maturi kao i upisi na cijenjene fakultete poput medicine, arhitekture ili strojarstva, izdvaja Gurdulić.

Izradili smo i rang-listu gimnazija s najmanjim prosječnim brojem bodova upisanih. Četiri iste škole ponovno su na ovoj listi, no ima i novih. Dok je na vrhu i dalje Prirodoslovna-grafička škola Zadar s prosjekom bodova od 53,70, nadalje je tu opća gimnazija Ekonomske škole Mije Mirkovića Rijeka s prosjekom od 55,64 bodova te jezična gimnazija Srednje škole Ivana Lucića Trogir s prosjekom od 56,43. Napomenimo da na listi nisu škole s brojem upisanih manjim od deset, kao ni sportski ili umjetnički razredi zbog drukčijeg sistema bodovanja.

‘Teško im je, bore se, imali su popravne ispite u jesenskom roku, ali su uspjeli položiti i završiti razred s dobrim uspjehom’

Bjelovarska ravnateljica Mamić izdvaja nam još konkretnih podataka, nakon što su lani ukinuli bodovni prag. Na kraju ove nastavne godine sedam učenika iz jezične gimnazije promijenilo je školu i otišlo u strukovnu. U opći smjer, nastavlja, bilo je lani upisano šest učenika s dosta malim brojem bodova koje su rasporedili tako da ih je po dvoje otišlo u svaki od tri opća razreda.

– Ti učenici su ostali u našoj školi. Teško im je, bore se, imali su popravne ispite u jesenskom roku, ali su ih uspjeli položiti i završiti razred s dobrim uspjehom. Njih je nekako većina jako dobrih učenika u razredu povukla u smjeru da počnu više i ozbiljnije raditi. Oni još uvijek imaju zaostatke koje trebaju nadoknaditi. Ocjene nekad nisu pravo mjerilo znanja. Mišljenja sam da svakome treba dati šansu, ali da se od visokih kriterija koji su nužni za gimnaziju ne smije odustati. Duboki su to problemi, vezano uz kadar koji radi u nekim osnovnim školama, kadar koji nije stručan, pa su nam učenici lošijeg uspjeha često i produkt toga, zaključuje Mamić uz dodatak kako su ove godine imali veliku navalu na smjer opće gimnazije – odjela za sportaše koju su upisali i neki iz drugih županija te upravo to smatra borbom protiv demografskog sloma, pridobiti učenike iz drugih krajeva jer ih u njihovoj županija ima sve manje.