Novosti Osmašima je prosjek školskih ocjena 4,17. Na nacionalnim ispitima točno riješe malo više od pola

Osmašima je prosjek školskih ocjena 4,17. Na nacionalnim ispitima točno riješe malo više od pola

Hrvoje Debeljak
Hrvoje Debeljak

10. kolovoz 2025.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu

Prosjek svih ocjena u osnovnoškolskom obrazovanju kod ovogodišnjih osmaša bio je 4,17. Dakle, solidna četvorka. Ali kada pogledamo kako su oni riješili nacionalne ispite, slika je potpuno drukčija. Na Matematici je prosječna riješenost ispita 44 posto, na Hrvatskom 56,9 posto, viši rezultat je tek na Engleskome. Ukupna prosječna riješenost je 56 posto. Dok u školama kupe četvorke i petice, na nacionalnim ispitima to su ipak dvojke i trojke.

svjedodžba petice nacionalni ispiti

Svjedodžba, natpis nacionalni ispiti | foto: srednja.hr

Prosjek ocjena u svim razredima kod ovogodišnjih je osmaša 4,17, pokazuju najnoviji podatci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u Školskom e-Rudniku. Solidna je to četvorka za koju je uglavnom na ispitima u školama potrebno točno riješiti između 80 i 90 posto testa, odnosno imati prosjek između 3,5 i 4,4.

Izdvojeni članak
nacionalni ispiti / rezultati nacionalnih ispita

Stigli rezultati nacionalnih ispita u 2025. Rezultati četvrtaša se srozali, evo kakvo je stanje kod osmaša

Nacionalni ispiti daju nešto drukčiju sliku, prosječna riješenost kod osmaša iz Matematike je 44 posto

Tako naši učenici većinom u školama imaju rezultat između 80 i 90 posto, ali na nacionalnim ispitima ispite u prosjeku rješavaju s točnošću od 56,47 posto. Nešto više od pola ispita uspijevaju točno riješiti. Takav broj dobili smo tako da smo izračunali prosjek od prosječne riješenosti svih ispita. Naime, ovogodišnji rezultati nacionalnih ispita kod osmaša pokazuju da je prosječna riješenost ispita na Matematici 44,3 posto, iz Hrvatskog 56,9 posto, na Engleskome 65,8 posto. Riješenost oko 50 posto vrti se na Fizici, Kemiji i Geografiji, dok je na Povijesti i Biologiji to oko 60 posto.

I sada treba razjasniti same ocjene koje učenici dobivaju na nacionalnim ispitima. Dok je za četvorku u školama potrebno već spomenutih 80 do 90 posto točnosti, za istu tu četvorku na nacionalnim ispitima dovoljno je između 60 i 80 posto. Naime, postotci ocjena na nacionalnim ispitima su drukčiji, za dvojku je dovoljno 20 posto točnosti, za trojku 40 posto, za četvorku 60 i za peticu 80 posto. Tako je, primjerice, takvu ‘labaviju’ peticu na nacionalnom iz Hrvatsko dobilo 7,4 posto osmaša, iz Matematike 7,6 posto, a iz Engleskoga 28,9 posto. Skala u školama je obično 50 posto za dvojku, 60 za trojku, 80 za četvorku i 90 za peticu. Slični pragovi nacionalnim ispitima su i na državnoj maturi, a oni su odabrani radi želje NCVVO-a da rezultati postižu – što savršeniju – Gaussovu krivulju.

Iako je poznat njihov ukupni prosjek od prvog do osmog razreda, zaseban podatak o tome kakve su ocjene učenici završnih razreda osnovnih škola imali u osmom razredu još nije poznato. No, u Školskom e-Rudniku možemo pogledati njihov uspjeh od prošle godine, na kraju sedmog razreda. Prosjek im je bio 4,12. Četiri od pet učenika prošlo je s vrlo dobrim ili odličnim. Svaki deseti učenik pak je imao prosjek od 5,0 (9,19 posto učenika). S druge strane, Hrvatski na nacionalnim ispitima ove godine nitko od osmaša nije uspio riješiti bez pogreške, Matematiku je sto posto riješilo 34 učenika, a Engleski 231.

usporedba opći uspjeh učenika i rezultat na nacionalnim ispitima

Usporedba općeg uspjeha učenika i rezultata na nacionalnim ispitima u školskoj godini 2024./25. | izvor podataka: NCVVO, MZOM, obrada: srednja.hr/Canva

Svaki treći četvrtaš ima 5,0. Iz Prirode samo jedan posto njih rješava ispit više od 80 posto

Kod četvrtaša možemo izvući podatak kakav su opći uspjeh imali u trećem osnovne. Prosjek im je bio 4,67. Njih 71 posto njih prošlo je s peticom, dok je svaki treći imao uspjeh 5,0. A rezultati na nacionalnom ispitu?

Pa, prosječna riješenost na Prirodi i društvu bila je 45,6 posto, na Hrvatskome 48,7 posto, a na Matematici 50,1 posto. NCVVO četvrtašima na nacionalnim ispitima ne daje ocjene, već ih svrstava u četiri kategorije – ispod osnovne razine, osnovna razina, srednja razina i napredna razina. Tako bi ovogodišnji četvrtaši iz Prirode i Hrvatskog bili u kategoriji osnovne razine (20 do 50 posto točnog ispita), a iz Matematike na začetku srednje razine (50 do 80 posto točnosti). Dakle, četvrtaši ni na jednom od tri ispitana predmeta nisu ni blizu napredne razine od 80 posto riješenosti, ali u školama zato troje od četvero njih prolazi s pet. Gledajući konkretne rezultate, na Prirodi tek 1,1 posto učenika spada u naprednu razinu, na Hrvatskom 4,5 posto, a na Matematici njih 7,8 posto.

usporedba opći uspjeh četvrtaša i rezultati nacionalnog ispita

Usporedba općeg uspjeha učenika i rezultata na nacionalnim ispitima u školskoj godini 2024./25. kod četvrtaša | izvor podataka: NCVVO, MZOM, obrada: srednja.hr/Canva

Filipović rekao da radna skupina iz Matematike ima zadatak napraviti ispit lakšim

Kakvo rješenje pronaći za ovakve rezultate? Odgovor se krije u predstavljanju rezultata nacionalnih ispita. Iz NCVVO-a naglasili su da je provedbom ispita prikupljeno obilje podataka koji će biti korišteni u svrhu poboljšanja i uspostave usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja. Konkretni rezultati mogu biti, navode, smjernice za stručno usavršavanje učitelja u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje te analitička podloga za poboljšanje predmetnih kurikuluma.

Istaknimo i da je na ovogodišnjem predstavljanju rezultata nacionalnih ispita ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović govorio o poviše spomenutoj Gaussovoj krivulji. Tako je izjavio da je nacionalni ispit iz Matematike kod četvrtaša lani bio lakši u smislu postotka riješenosti jer je lani prosječna riješenost bila 62,1 posto, a ove godine 50,1 posto. Interpretirao je kako to ne znači da ova generacija učenika manje dobro zna matematiku jer se radi o dvije komponente – populacija i sam ispit. Dodao je da za Matematiku radna skupina kod osmaša ima ‘zadatak pokušati ga u izvjesnoj mjeri učiniti lakši u smislu da postotak riješenosti bude blizu 55 posto, sada je 44 posto’. Tako je i za Hrvatski rekao da je ove godine bio ‘mrvicu laganiji’.

– Neću reći da je ove godine lošije riješen ispit, naprosto je dijelom ispit bio teži. Na Hrvatskom je ove godine prosječna riješenost manja jer je došlo do malog otežavanja ispita. Naime, nakon svake provedbe nacionalnih ispita naši stručnjaci rade analizu ispita po dva temeljna kriterija, postotak riješenosti i koeficijent diskriminativnosti iz kojeg se iščitava koliko je zadatak kvalitetan. Zadatak visokog postotka riješenosti ne mora biti kvalitetan, kao ni obrnuto. Nakon svake analize stručne radne skupine imaju zadatak u projekciji ispita za sljedeću godinu pronaći idealnu distribuciju. No, to je teško jer nikad ne znate kakva vas populacija čeka, pojasnio je Filipović.