Ravnatelj strukovne koja je upisala tek troje učenika u novu gimnaziju: 'Danas ništa nije sigurno'

Država potiče strukovne škole koje upisuju suficitarne smjerove na otvaranje općih gimnazijskih programa. Za to su se ovo ljeto odlučili i u Trećoj ekonomskoj školi u Zagrebu, no uspjeli su upisati tek troje gimnazijskih učenika od planiranih 26. Ravnatelj Bernard Iličić otkriva nam da je Ministarstvo odobrilo formiranje razreda unatoč tome što Državni pedagoški standard za jedan srednjoškolski razred predviđa barem 20 učenika.

Četiri strukovne škole pokrenule su ovog ljeta program opće gimnazije. Kako smo pisali, svoju kvotu na ljeto u potpunosti je popunila Ekonomsko birotehnička i trgovačka škola Zadar sa svojim sportskim razredom gimnazije. Tri ekonomske škole u Zagrebu učenike će u opću gimnaziju upisivati i na jesenskom roku, a najviše je zapelo u Trećoj ekonomskoj školi Zagreb.

‘U razgovoru s Gradskim uredom nam je rečeno da ne bi trebali imati problema’

Naime, u tamošnju novu opću gimnaziju upisalo se tek troje učenika. Planiran je bio razred s 26 učenika. Na naš upit je li ih iznenadio nizak interes, ravnatelj Bernard Iličić odgovara – ni da ni ne.

-Da jer nam je u razgovoru s Gradskim uredom za obrazovanje, sport i mlade rečeno da ne bi trebalo biti problema s upisom učenika u program opće gimnazije. Ne jer živimo u svijetu u kojem ništa nije sigurno. Mnoštvo faktora utječe na sve sfere ljudske egzistencije, uključujući i obrazovni sustav, kaže nam Iličić.

‘Imamo jesenski rok i nadamo se povećanju broja učenika’

Nakon upisa postavljalo se i pitanje hoće li razred uopće moći biti oformljen. Naime, državni pedagoški standard za srednje škole kaže da razredni odjel ne bi trebao imati manje od 20 učenika, a u ovu opću gimnaziju upisalo se troje učenika.

– Unatoč broju učenika ispod propisanog Državnim pedagoškim standardom (20 učenika), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je odobrio formiranje razreda. Imamo jesenski rok i nadamo se povećanju broja učenika. Svjesni smo da smo novi s programom opće gimnazije, ali vjerujemo da će kontinuirani rad na obnovi i modernizaciji škole, kao i ugled koji Treća ekonomska škola ima, pozitivno utjecati na buduće upise. Naravno, tu su i nastavnici, stručni suradnici i ostali djelatnici Škole koji svojim odgovornim pristupom u svakodnevnom radu čine sve da naša škola na prvome mjestu ostane i bude sigurna škola, a to je preduvjet i zdravog rada, jer gdje se čovjek osjeća prihvaćen i siguran tu će sa srcem i raditi, odgovara nam Iličić.

Država želi povećati broj učenika u gimnazijama

Ravnatelj dodaje da je njihova škola, koja je smještena na Trgu Johna Kennedyja na Maksimiru, u posljednjih šest godina protekla kroz značajna ulaganja. Nabraja da su obnovljene sve prostorije, parketi, vrata, štokovi.

– Vanjski školski prostor je atraktivno uređen i ozelenjen. Uskoro očekujemo obnovu fasade i vanjske stolarije, zaključuje Iličić.

Kao što smo ranije pisali, intencija je države povećati broj učenika u gimnazijama. To je Ministarstvo obećalo i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPPO), konkretno, da će se obuhvat učenika u gimnazijama povećati s 30 na 40 posto. Na razini Europske unije u prosjeku gimnazije pohađa 52 posto učenika. Otvaranjem gimnazijskih usmjerenja u strukovnim školama, poručilo je ranije Ministarstvo, istovremeno se optimizira ponuda suficitarnih strukovnih programa obrazovanja. Ono što se nerijetko događa kod učenika strukovnih škola je da nakon položene državne mature upisuju fakultet od kojega onda ubrzo odustanu. Da se to događa svojevremeno nam je potvrdila i predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec, dok je na splitskom sveučilištu lani od studiranja odustalo tisuću studenata.