Istraživanje otkrilo s kojim je diplomama najlakše do posla i kakve su plaće diplomiranih u Hrvatskoj

Kada počnete studirati, često vam posao nakon faksa nije ni na kraj pameti. No, kako vrijeme prolazi, sve se više upitnika počinje stvarati nad glavom te se počinjete pitati hoće li vam pronalazak posla ići lako, ali i kakvu ćete plaću imati. Ovakve teme istražili su znanstvenici s Instituta za društvene znanosti, koji su nam otkrili svoje dojmove, ali i dodatne detalje o istraživanju. Otkrivaju kako do posla najlakše dolaze oni koji studiraju tehničke i prirodne znanosti ili pak pohađaju studij s područja biomedicine i zdravstva. Navedena područja prednjače i kod visine iznosa plaća.

Stigli su rezultati istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica, koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Sve je zastupljenija tema prijelaza diplomiranih studenata na tržište rada, a ovi se trendovi već dugo prate u drugim europskim zemljama. Po tom uzoru, AZVO u Hrvatskoj ove obrasce prati od 2014. godine. Objavljeni su rezultati nacionalnog istraživanja kojim su obuhvaćeni studenti koji su diplomirali 2022. godine, a koje se provelo tijekom 2023. godine.

Istraživanjem su se obuhvatili trendovi rada uz studij, zaposlenost prije i nakon diplome, mobilnost diplomiranih studenata, plaće po određenim područjima te srodne teme. Istraživanje o zapošljivosti provedeno je s ciljem razumijevanja obrazaca zapošljavanja osoba koje su nedavno diplomirale u Hrvatskoj, a krajnji su ciljevi unaprjeđenje tržišta rada, prilagođavanje studijskih programa te pružanje podrške u prijelazu iz faze obrazovanja na tržište rada.

AZVO ove tendencije prati počevši od generacije koja je završila studij u akademskoj godini 2015./2016. Od tada se takvo istraživanje provodi redovito u godišnjim ciklusima, pri čemu su krajem 2017., 2019., 2020., 2021. i 2023. provedena nacionalna istraživanja, a u 2018. i 2022. istraživanje u Hrvatskoj provedeno je putem Eurograduate ankete.

Brojni studenti rade uz studij

Rezultati su pokazali da čak 52 posto studenata radi tijekom semestra. Od toga, 34 posto radi tijekom čitavog semestra. Osobito je zanimljivo da se čak 37 posto studenata samoidentificiralo prvenstveno kao radnici, a ne studenti. Za značajan broj diplomiranih studenata/ica radna karijera počela je tijekom ili još prije upisa studija. Čak 28,9 posto sudionika svoj prvi posao nakon fakulteta počeli su raditi još tijekom studija. Također, veća je zastupljenost radnika studenata među studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa. Govoreći o prosjeku ocjena na studiju, on se ne razlikuje pretjerano između studenata-radnika i onih koji nisu radili uz studij. Studenti koji su radili uz studij gotovo uvijek nađu posao unutar godinu dana nakon diplome.

Ovim smo povodom porazgovarali i s Katarinom Jaklin i Teom Matkovićem, znanstvenicima s Instituta za društvene znanosti koji su proveli ovo istraživanje, a iznijeli su svoje dojmove o rezultatima.

– Zanimljiv uvid je visok udio onih koji su bili ozbiljno zaposleni već tijekom studija. 29 posto diplomiranih studenata i studentica započelo je rad prije završetka studija, a 12 posto čak i prije upisa, zadržavši isto radno mjesto sve do diplome. Ovi tzv. studenti-radnici, uglavnom su izvanredni studenti na stručnim studijima, često dolaze iz nepovoljnijih socioekonomskih okolnosti i slabijeg školskog uspjeha. Iako godinu dana nakon diplome imaju stabilnije zaposlenje i viša primanja, to je najčešće rezultat kontinuiteta rada, a ne nužno samog učinka studija. Istovremeno, pokazuju niže zadovoljstvo poslom, što otvara pitanje je li studij doista unaprijedio njihovu profesionalnu situaciju ili samo formalizirao postojeći status. Međutim, ovdje je važno i biti oprezan jer se analiza temelji isključivo na onima koji su diplomirali, a iz drugih istraživanja, poput Eurostudenta znamo da studenti koji rade veći broj sati imaju ujedno i veću vjerojatnost da upisani studij ne završe od onih manje uključenih u svijet rada tijekom studija, rekli su Katarina i Teo.

Donose nam i daljnje detalje o razlozima sve češćeg rada uz studij.

– Niz Eurostudent istraživanja od kasnih 2000-tih ukazuje na postojan rast udjela studenata koji rada uz studij. Razlozi su višestruki i ne odnose se samo na stjecanje iskustva. Za dio studenata, osobito onih na stručnim i izvanrednim studijima, rad tijekom studija je egzistencijalna nužnost, odnosno način da si uopće omoguće školovanje. Kod drugih, osobito na sveučilišnim programima, radi se o želji za praktičnim iskustvom i ranijim ulaskom u struku, što je sve važnije zbog nesigurnosti tržišta rada. No važno je napomenuti da nije riječ samo o osobnim odlukama: rad uz studij često je rezultat nedovoljne institucionalne podrške (stipendiranje, studentski smještaj itd.) i rastućih troškova života. Tako studentski rad postaje nova norma, ali i dodatni teret koji ne pogađa sve studente jednako, otkrili su nam.

Tko se najlakše zapošljava nakon diplome?

Sudeći po rezultatima istraživanja, do posla nakon diplome najlakše dolaze studenti tehničkih znanosti, sa stopom zapošljivosti od čak 92,5 posto. Slijede ih prirodne znanosti, i to s 87,7 posto. U trenutku istraživanja, nakon diplome bilo je zaposleno 87 posto onih koji su završili studij na području biomedicine ili zdravstva. Malo slabiju stopu zapošljavanja imaju studenti društvenih znanosti, točnije 83,6 posto. Do posla najteže dolaze oni koji su završili studij na području biotehničkih i humanističkih znanosti. Za biotehničke znanosti, ovaj postotak iznosi 76,6 posto, a bivši studenti humanističkih znanosti imaju stopu zapošljivosti od 74,1 posto.

Tko ostaje u mjestu studija, a tko se vraća kući?

Istraživanjem su obuhvaćeni i trendovi mobilnosti nakon stjecanja diplome. Visoko obrazovanje nije rašireno lokalno, a studenti zbog studija često sele u druge gradove. Najviše studenata, njih 57,7 posto, studira u vlastitoj regiji, a u njoj i ostaju nakon diplome. Druga najbrojnija skupina, koju čini 21,3 posto ispitanika, studenti su koji su studirali izvan svoje županije, a nakon studija se vraćaju u županiju u kojoj su prije živjeli. Nešto manje studenata, njih 11,1 posto napušta svoju županiju radi studija, a nakon studija ostane u mjestu u kojemu su studirali.

Migracijski obrasci razlikuju se i po području obrazovanja. Diplomirani studenti široko dostupnih studija društvenih, humanističkih, tehničkih znanosti i interdisciplinarnih područja (obrazovne znanosti) češće se tijekom i nakon studija zadržavaju u svojoj regiji nego oni koji su diplomirali na području prirodnih i biotehničkih znanosti. No, oni se u manjoj mjeri zadržavaju u svojoj županiji nego diplomirani iz biomedicine i umjetničkog područja.

– I uz širenje mreže visokih učilišta u posljednjih četvrt stoljeća, nešto više od trećine diplomiranih studenata (36 posto) studiralo je izvan domicilne regije, naročito u Zagrebu. Vratiti se kući nakon toga je zapravo ishod koji se podrazumijeva. Nakon stjecanja relevantnih stručnih znanja vratiti se svojima u vlastiti poznati kraj (odakle ste možda dobili i stipendiju) i tamo doprinijeti njegovom razvoju. To iz osobne perspektive ujedno može biti i puno ekonomičnije jer omogućuje potporu obitelji i prijatelja, stanovanje, aktivaciju osobnih kontakata. Nešto manje od dvije trećine tako se vrate u regiju, ali gotovo trećina ostane živjeti i raditi u regiji studija, gdje se često nalaze poslovi u struci, prijatelji i partneri stečeni tijekom studija. To je naročito slučaj sa diplomiranima pri Sveučilištu u Zagrebu, gdje se gotovo jednak broj nedomicilnih studenata zadrži kao što se i vrati – odnosno nešto više od petine svih diplomiranih nakon kraja studija čine studenti iz drugih regija koji su ostali u Zagrebu, rekli su nam Katarina i Teo.

Primanja nedavno diplomiranih studenata

Prema rezultatima istraživanja, prosječna mjesečna primanja diplomiranih studenata iznosi 1.114 eura, što je 34 eura manje od prosječne plaće zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u 2023. godini. Godinu dana nakon završetka studija, polovica diplomanata zarađivala je između 820 i 1200 eura mjesečno, a njih 80 posto između 700 i 1.600 eura. Plaće su najveće kod tehničkih i prirodnih znanosti, kao i na području biomedicine i zdravstva. Biotehničke, društvene i humanističke znanosti donose nešto manje prihode, a najmanje prihode donosi umjetničko područje.

Gotovo trećina nedavnih diplomanata u vrijeme istraživanja (14 – 17 mjeseci nakon diplome) radi na prvom poslu na kojem se zaposlila, dok je jedna petina već promijenila posao. Točnije, 26,7 posto njih više ne radi na svojem prvom poslu, od čega je tri četvrtine našlo drugi posao do trenutka istraživanja, a jedna četvrtina nije.

Vrste zaposlenosti

Najveći dio diplomiranih radi putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, dok nešto manje njih rade na ugovore na određeno te kao pripravnici, odnosno stažisti. Većina njih radi u privatnom sektoru te uglavnom rade van svoje struke. Zanimljivo je da najveća prosječna primanja bilježe oni koji rade kao samozaposleni, a prosječno zarađuju 1.346 eura mjesečno dok nešto manje plaće imaju pripravnici sa zaradom od oko 876 eura mjesečno te radnici koji rade putem ugovora na određeno vrijeme, koji imaju prosječna primanja od 1.051 eura. Onaj dio diplomiranih studenata koji radi u inozemstvu ima najviše plaće, s prosjekom od 2075 eura. Najniža primanja imaju oni koji su zaposleni preko studentskih ili autorskih ugovora.

Istraživači ističu da je važna i proaktivnost kod pronalaženja prvog posla. Odnosno, ključno je stvaranje kontakata te samoinicijativno javljanje poslodavcima.

– Proaktivnost je posebno važna kod društvenih i humanističkih znanosti, gdje je ‘struka’ često manje jasno definirana, a obrazovanje slabije povezano s tržišnim potrebama. U tim područjima, osobito izvan javnog sektora, teško je ući bez volonterskog rada, neformalnih mreža, poznanstava i samopromocije. No to otvara ozbiljno pitanje jednakih šansi. Mladi koji nemaju pristup takvim mrežama, bilo zato što dolaze iz manjih sredina ili iz nižih socioekonomskih slojeva, ostaju u nepovoljnijem položaju neovisno o svojoj sposobnosti i uspjehu tijekom studija. Time se dodatno produbljuju nejednakosti pri izlasku iz obrazovnog sustava i ulasku na tržište rada, poručili su Katarina i Teo.

Detaljnu analizu istraživanja možete proučiti u dokumentu u nastavku. Napomena: ako vam .pdf nije vidljiv, osvježite stranicu.