Novosti Stručnjaci upozorili na problematičan trend kod mladih tijekom ljetnih praznika: 'Stvara ovisnost'

Stručnjaci upozorili na problematičan trend kod mladih tijekom ljetnih praznika: 'Stvara ovisnost'

Martina Gelenčir
Martina Gelenčir

28. srpanj 2025.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu

Praznici su u punom jeku i daleko od gotovih – učenici se u klupe vraćaju tek 8. rujna. Psihološki centar Carpe Diem upozorio je na sve izraženiji trend korištenja društvenih mreža tijekom ljetnih mjeseci, ali i inače. Navode, mladi često nemaju kontrole nad tom navikom, a nedostatak kontrole nad sobom definicija je stvaranja ovisnosti. Dorađeni sadržaj koji nerijetko nerealno prikazuje kako drugi provode ljeto dugoročno može nepovoljno utjecati na mentalno zdravlje.

Društvene mreže jesu korisne po pitanju informiranja ili povezivanja s nama bliskim ljudima, međutim, pretjerana uporaba može dovesti mocionalnih teškoća, gubitka samopouzdanja, zavisti, kroničnog uspoređivanja s drugima te raznih rizičnih oblika ponašanja. Upozorio je na to Psihološki centar Carpe Diem, odvraćajući pažnju na prekomjernu uporabu društvenih mreža tijekom ljetnih praznika, ali i općenito.

– Najnovija nacionalna i europska istraživanja potvrđuju kako mladi u Hrvatskoj provode sve više vremena na društvenim mrežama. Više od 16 posto mladih između 16 i 25 godina svakodnevno na društvenim mrežama provede više od pet sati. Gotovo polovica ih koristi platforme između jednog i tri sata dnevno. Tijekom ljetnih praznika, bez školskih i studentskih obaveza, to se vrijeme često značajno povećava, nerijetko bez ikakvog osjećaja kontrole nad vlastitim navikama i ponašanjem, a upravo navedeni nedostatak kontrole nad sobom definicija je stvaranja ovisnosti, upozorava Psihološki centar Carpe Diem.

Uspoređuju se s dorađenim i nerealnim sadržajima: To može dovesti do zbiljnih poteškoća mentalnog zdravlja

Ističu, trendovi su se značajno promijenili u zadnjih desetak godina – mladi Facebook gotovo da i ne koriste, zamijenili su ga Instagramom, TikTokom i YouTubeom. Sadržaji koji se ondje mogu pronaći, ističu psiholozi, vrlo često su dorađeni, nerealni i orijentirani na stvaranje dojma savršenstva.

– Uspoređujući vlastiti život s prikazima koji se temelje na uređivanju, selektivnom prikazivanju i skrivanju stvarnosti te promoviranju idealiziranih slika tijela, međuljudskih odnosa ili uspjeha, mnogi mladi razvijaju osjećaj nedostatnosti i nezadovoljstva. Takva usporedba ne događa se svjesno – ona je automatska, emocionalna i česta, osobito kod mladih koji još uvijek traže identitet i razvijaju osjećaj vlastite vrijednosti. Gledajući slike vršnjaka na putovanjima, u savršenim tijelima, okružene prijateljima i srećom, mladi se nerijetko pitaju: ‘Zašto ja nemam takav život?’ ili ‘Što sa mnom nije u redu?’. Na taj način sami sebi nameću nerealna očekivanja, navode iz Psihološkog centra Carpe Diem.

Konstantne usporedbe stvaraju unutarnji pritisak i mogu dovesti do pogrešnog zaključka da nismo dovoljno uspješni, lijepi, zanimljivi ili društveno prihvaćeni. To na duge staze može smanjiti smanjiti samopouzdanje, povećati osjećaj neadekvatnosti, potaknuti socijalno povlačenje i pridonijeti razvoju anksioznih i depresivnih simptoma.

– Istraživanja pokazuju kako više od trećine mladih korisnika društvenih mreža osjeća zavist, stres ili manjak samopouzdanja upravo zbog sadržaja koje svakodnevno prate. Zabrinjavajuće je i to što većina njih o tim osjećajima ne govori ni s kim, niti potraži podršku. Psihološki centar Carpe Diem naglašava da su ovakvi obrasci korištenja društvenih mreža povezani s pojavama anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i poremećaja prehrane. U sve većem broju bilježimo slučajeve kod kojih pretjerana upotreba društvenih mreža potiče izolaciju, smanjuje motivaciju za stvarne odnose te negativno utječe na akademski i socijalni razvoj mladih. Ljeto, iako percipirano kao vrijeme opuštanja, za mnoge postaje razdoblje još većeg pritiska upravo zbog stalnog praćenja tuđih objava i osjećaja da propuštaju iskustva koja bi ‘trebali imati’, navode psiholozi.

Izdvojeni članak

Država želi ograničiti društvene mreže tinejdžerima na dva sata dnevno: ‘Roditelji su nemoćni’

Nedovoljno edukacije po pitanju medijske pismenosti

Posebno ih zabrinjava postotak mladih koji nisu prošli nikakvu edukaciju o medijskoj pismenosti, prepoznavanju manipulativnih sadržaja ili strategijama za očuvanje digitalnog zdravlja. A upravo su mladi osobito osjetljiva skupina po pitanju prihvaćanja lažnih vijesti.

– Unatoč tome, većina njih izražava potrebu i interes za edukacijom o medijskoj pismenosti, što pokazuje jasnu diskrepanciju između stvarnosti i institucionalne podrške. U ovom razdoblju ljetnih praznika, kada je vrijeme na raspolaganju mladima često nestrukturirano i neograničeno, pozivamo roditelje, nastavnike, stručnjake, ali i same mlade da promisle o načinu na koji koriste društvene mreže. Odmor ne mora značiti digitalnu odsutnost, ali može uključivati osviješteno korištenje tehnologije, povremeno distanciranje od ekrana i stvaranje prostora za stvarne, autentične doživljaje. Pravo iskustvo odmora, povezanosti i zadovoljstva ne odvija se na ekranu, već u kontaktu sa sobom, s drugima i s okruženjem. Digitalna povezanost ne smije zamijeniti emocionalnu bliskost niti postati zamjena za stvarne odnose. Ljeto je idealna prilika za povratak zdravim navikama i brigu o mentalnom zdravlju, poručuju iz Psihološkog centra Carpe Diem.