Proglašena najbolja strukovna škola, ravnatelj o nadolazećoj reformi: 'Plaćeni smo za rad, nismo udruga'

Već četvrti put Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo dobila je titulu najbolje strukovne škole u Hrvatskoj. Kako nam otkriva ravnatelj Ćurić, mnogi za sebe mogu misliti da su prestižni, ali tek ovakvo vanjsko vrednovanje nosi težinu. Nemaju ni školsku zgradu samo za sebe, dijele je s još jednom školom, pa je uspjeh time još veći, opisuje nam. Na naš upit o početku reforme modularne nastave, izdvaja dvije poante. Spremni za modularnu nisu nastavnici koji su vjerovali kako će se reforma odgoditi, dok škole nisu dobrovoljne udruge građana već profesionalne ustanove u kojima su svi plaćeni za svoj rad, navodi.

Od četverogodišnjih zanimanja poput tehničara u strojarstvu, za računalstvo, mehatroniku i agrotehničara do trogodišnjih kao automehaničar, frizer, kuhar i elektroinstalater. Sve navedeno učenicima nudi Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo kojoj je Ministarstvo gospodarstvo četvrti put uručilo Nagradu Šegrt Hlapić za najbolju strukovnu školu u Hrvatskoj u 2025. godini. Naime, Nagradu je škola dobila u 1999., 2010., i lani, u 2024. godini.

‘Mnogi za sebe misle kako su ‘odlični’, ‘prestižni’, ‘elitni’, ali tek vanjskim vrednovanjem saznajete gdje vam je mjesto’

Ravnatelj Mirko Ćurić za srednja.hr kaže kako su jako ponosni na priznanje jer smatra da je vanjsko vrednovanje rezultata nužno i neophodno. Učenike obrazuju u šest sektora za više od 20 zanimanja i to trenutačno u svim modelima koji su na snazi u sustavu strukovnog obrazovanja.

– Mnogi za sebe misle kako su ‘odlični’, ‘prestižni’, ‘elitni’, ali tek vanjskim vrednovanjem saznajete gdje vam je mjesto u odnosu na druge škole. Kada vam nadležna tijela poput Ministarstva gospodarstva i Hrvatske obrtničke komore – oni koji mogu najbolje vidjeti koliko su naši učenici pripremljeni za ono što ih očekuje u životu na tržištu rada – ocijene da su vaši rezultati bili u toj godini najbolji u Hrvatskoj onda nam je to dodatni podatak koji veseli i raduje i daje nam inspiraciju da na nastavimo raditi na sličan način i u budućnosti, ističe Ćurić.

Ističe, ovaj uspjeh još je veći i zato što još uvijek nemaju vlastiti školski prostor. Naime, zgradu dijele s Ekonomskom školom pa rade u dvije smjene na pet do šest različitih lokacija u gradu i okolici. Među njima su školsko poljoprivredno dobro Ivandvor i eno-gastronomski praktikum s podrumom i vinogradom u Trnavi kod Đakova.

– Dobiti ponovno Nagradu šegrt Hlapić veliko je priznanje za našu Školu, za sve koji u njoj rade, ali posebno za naše učenike i učenice. Činjenica da naša Škola djeluje u Đakovu, koje nije veliki grad, pokazuje kako je moguće ostvariti značajna postignuća i izvan velikih središta, ističe Ćurić.

O modularnoj: ‘Škole nisu dobrovoljne udruge građana već profesionalne ustanove, svi smo plaćeni za svoj rad’

Velika reforma modularne nastave stiže u sve strukovne škole, izuzev sektora Zdravstva i socijalne skrbi, ove jeseni. Ćurića pitamo koliko je najbolja strukovna škola u Hrvatskoj spremna za to.

– To je pitanje na koje je teško decidirano odgovoriti. Sve pripreme su odrađene kako je bilo propisano, a praktična provedba onoga što se duže vrijeme pripremalo dat će realne rezultate. Čini mi se da je većina nastavnika i nastavnica spremna, osim onih koji su vjerovali kako će se reforma odgoditi. Međutim, škole nisu dobrovoljne udruge građana već profesionalne ustanove, svi smo plaćeni za svoj rad, tako da sam, siguran da će se svi potruditi, ukoliko u početku i bude kakvih teškoća, da se modularna nastava uspješno implementira i u našu školu, navodi Ćurić.

Pojašnjava da oni još od devedesetih godina sudjeluju u različitim eksperimentalnim programima. Nabraja, to je bilo uvođenje dvojnog sustava prema bavarskom modelu u ratnim i poratnim vremenima do nedavnog eksperimentalnog dualnog obrazovanja po švicarskom modelu u dva zanimanja. Bili su partneri i u Regionalnom centru kompetentnosti VirtuOs.

– U svakom slučaju, ne bojimo se reforme. Nema sumnje kako se programi u školama moraju neprestano osuvremenjivati i mijenjati u skladu s potrebama tržišta rada. Vjerujem u kolege i kolegice koji su odradili silan posao na izradi novih kurikula i njihove procjene kako će donijeti boljitak školama. A ocjenu ćemo dati nakon što prođe prvih nekoliko godina izvođenja nastave po novom sustavu, veli Ćurić.

‘Najvažnija je poruka svakako kako se reforma radi zbog učenika i učenica i zbog prilagodbe vremenu u kojem živimo’

Objašnjava nam da su neki još malo zbunjeni oko naziva pojedinih novih zanimanja, pogotovo onih koji objedinjuju više zanimanja u jedno, ali da su to uglavnom uspjeli razjasniti raznim promidžbenim aktivnostima. Učenici i roditelji imaju povjerenja u sustav i nisu opterećeni modelima i modulima, dodaje.

– Najvažnija je poruka svakako kako se reforma radi zbog učenika i učenica, zbog prilagodbe vremenu u kojem živimo i implementacije novih suvremenih metoda poučavanja. Straha ne treba biti, a ako se nešto pokaže kao negativno, onda treba reagirati i tražiti reviziju. Izmijeniti, ako treba, odgovara ravnatelj najbolje proglašene strukovne škole u Hrvatskoj.

‘Nije baš pohvalno za nastavnika ako učenik koji kod njega ima odličan ili vrlo dobar, pada na ispitima državne mature’

S obzirom na to da su upisi u srednje škole u ljetnom roku završili, Ćurića smo pitali i kako su zadovoljni brojem učenika koji im dolazi. Veli kako su znali da će ova godina brojem upisanih učenika biti slabija jer je u županiji bilo tristo učenika manje koji su završili osnovnu školu.

– I ove godine je nastavljen trend odličnog upisa u trogodišnja zanimanja. Imali smo puno više prijava nego slobodnih mjesta u nizu zanimanja: Oblagač podova i zidova, Automehatroničar, Mehaničar poljoprivredne mehanizacije, Monter strojarskih instalacija, Frizer, Soboslikar ličilac dekorater, Elektroinstalater. Najviše mjesta ostalo je u četverogodišnjim zanimanjima Agrotehničar i tehničar za mehatroniku. Nadamo se da ćemo dio preostalih nepopunjenih 31 mjesto popuniti u jesenskom roku, pojašnjava Ćurić.

Upravo osmaši koji su upisali ovu srednju školu pisali su i nacionalne ispite iz osam predmeta. Oni nisu uvjet za upis u srednju školu, a bi li školi poput ove takvo što značilo?

– Budući da u Slavoniji imamo demografski pad, takav tip klasifikacije učenika na upisu u prve razrede, nije više primaran. Učenika i učenica ima manje nego mjesta u školama, tako da s pozicije upisa u srednje škole takva mjera nije potrebna. Bio bih sretan da se u budućnosti poveća broj učenika pa da trebamo uvesti takvu mjeru, koja je dobra, jer će djelovati na objektivnije ocjenjivanje, kao što se to dogodilo u srednjim školama. Nije baš pohvalno za nastavnika ako učenik koji kod njega ima odličan ili vrlo dobar, pada na ispitima državne mature, odgovara Ćurić.

‘Najslabiji rezultat na maturi naši su učenici ostvarili iz hrvatskog jezika, pa se nadamo kako će povećanje satnice pomoći’

Nastavlja da većina njihovih učenika iz četverogodišnjih zanimanja ode polagati državnu maturu. Ove godine prolaznost je bila oko 60 posto, kaže. Podsjetimo, na nacionalnoj razini maturu je palo 36,9 posto strukovnjaka.

– Najslabiji rezultat su naši učenici ostvarili iz hrvatskog jezika, pa se nadamo kako će povećanje satnice od nove školske godine pomoći da i ovdje podignemo prolaznost. Nadamo se kako će na jesenskom roku postotak prolaznost biti još bolji i popeti se preko 70 posto što je zadovoljavajuće. Naime, dio učenika i nije zainteresiran za nastavak školovanja, ali izlazi na maturu jer ih na to potičemo. Izlaskom na maturu ne gube ništa, a mogu puno, izdvaja Ćurić.

‘Proizvodimo ekološki pir, suncokret, bundeve, vlastita vina koja su ove godine dobila i dvije zlatne medalje na različitim vinarskim natjecanjima’

Vratimo se još malo na povod ove priče, a to je Nagrada Šegrt Hlapić. Sve koji su upisali ovu školu sigurno zanima kakve aktivnosti nudi. Ćurić nam priča o onima u ovoj školskoj godini.

– Ponajprije, imali smo rekordan upis u prve razrede, a potom smo uz redovnu nastavu ostvarili čak 41 različit projekt na međunarodnoj, nacionalnoj, županijskoj i školskoj razini. Naši učenici postigli su odlične rezultate, ne samo na strukovnim natjecanjima već i na sportskim natjecanjima i onim iz općih predmeta. Uspješno smo, uz redovnu nastavu, odradili poljoprivrednu proizvodnju na 44 ha ratarskih površina i na vinogradu od 0.6 ha te dva plastenika. Proizvodimo ekološki pir, suncokret, bundeve, vlastita vina koja su ove godine dobila i dvije zlatne medalje na različitim vinarskim natjecanjima, proizvodimo vlastite praline Sofijina srca, medenjake, šaumrolne i Schillerlocke, osmislili smo posebnu Doneganijevu tortu u čast kiparu đakovačke katedrale Vatroslava Doneganija, koji je 1887. kao općinski načelnik otvorio našu školu, ističe Ćurić.

Nastavlja, bili su domaćini u disciplinama Slastičarstvo i Pekarstvo na Worldskills Croatia 2025. u Zagrebu. Dobili su nagradu Ministarstva turizma i sporta za projekt Arheolozi Jučerašnjeg svijeta i nagradu Suncokret ruralnog turizma za svoj vinograd s podrumom i obnovljenom starom kurijom od koje su napravili eno-gastronomski praktikum s laboratorijem za analizu vina.

– Izabrani smo od strane Ministarstva poljoprivrede za nacionalnu smotru Hrana nije otpad, imali smo provedene dva Erasmus + projekta, dva projekta financirana od strane Ministarstva  regionalnog razvoja i EU fondova s hrvatskim školama i institucijama u Bosni Hercegovini i Srbiji, čak tri projekta promocije zanimanja u turizmu u 2025. financiranih od strane Ministarstva turizma i sporta, te niz manjih projekata, smotri, prezentacija, radionica, gostovanja u  Budimpešti, Kiseljaku, Subotici, Plavnoj, Vajskoj, Gospiću, Pečuhu, Moroviću, Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima… Teško je sve i nabrojiti, ali iza nas je svakako lijepa i uspješna godina, zaključuje Ćurić.