U osnovnim školama sve je manje prvašića: 'Ovo više nije pad, ovo je demografski slom'

Iako još nema ukupnih službenih podataka o upisanim prvašićima u ovoj godini, u brojnim osnovnim školama u Hrvatskoj primijećen je pad broja upisanih u zadnjih nekoliko godina. Neke ga primjećuju i ove. Razlozi iza toga mogu biti razne prirode – od smanjenja nataliteta, iseljavanja stanovništva te slabijih ekonomskih prilika.

Pred nama je ljeto, nakon kojeg dolazi i nova školska godina. U velikom broju škola u Hrvatskoj broj učenika pada, a tim smo povodom kontaktirali nekolicinu škola iz županija kod kojih je zabilježen najveći pad. Iako još nije poznato koliko će točno prvašića na jesen zasjesti u školske klupe, prema podatcima CARNET-a, za narednu školsku godinu postoji 45.525 školskih obveznika te 41.260 predanih zahtjeva za upis. Iz CARNET-a smo dobili i objašnjenje o razlikama u brojkama.

– Diskrepancija u broju školskih obveznika i broju predanih zahtjeva proizlazi većinom iz toga što je glavnina obveznika na listu stigla temeljem evidencije prebivališta/boravišta iz MUP-a, a na adresama u Hrvatskoj već neko vrijeme ne žive, a prebivalište nisu odjavili ili su netom prije upisa preselili, objasnili su nam iz CARNET-a.

Kontaktirali smo nekolicinu škola iz županija u kojima je u nekoliko prethodnih godina zabilježen pad broja učenika te otkrili odgovore na pitanje zašto pada broj učenika. Zaključuju – tome su pogodovali pad nataliteta, iseljavanje te manja ponuda poslovnih prilika, osobito u manjim mjestima.

‘Više nemamo mladih’

Ravnatelj Osnovne škole u Dežanovcu Zoran Činčak za naš je portal detaljnije opisao situaciju s brojem učenika u njihovoj školi.

– Zadnjih par godina je stagnacija, ali u odnosu na zadnjih deset godina, pad je oko 40 posto. Zadnjih 4-5 godina imamo stagnaciju učenika, tu se vrtimo oko 115 i 120 učenika u školi, ali smo recimo 2015. imali čak 194 učenika. Najveći pad bio je nakon ulaska u Europsku uniju, prve dvije-tri godine. Bilo je smanjenja broja razreda, ali kako je zadnjih par godina stagnacija, i broj razreda je u stagnaciji, otkrio nam je Činčak.

Nadodao je da, iako broj učenika pada, to ne utječe negativno na kvalitetu nastave.

– Nastavnici se imaju više vremena individualno posvetiti učenicima, s obzirom na to da su manji razredi, otkrio je ravnatelj.

Nadalje, objasnio je i jedan od mogućih čimbenika za sve manji broj učenika, kao i svoja predviđanja za idućih nekoliko godina.

– Obitelji su se masovno iseljavale između 2014. do 2017. godine, najviše u zemlje Europske unije. Sada tog iseljavanja više nema, ali je došlo do demografskog sloma. Oni koji su ostali ne mogu više osnovati obitelji.  Trenutačno je stagnacija, i to s izglednijih padom nego rastom. Za naredne godine, stagnacija bi se još dvije-tri godine nastavila, a onda bi ponovno krenuo pad zbog demografskog sloma. Više nemamo iseljavanja, već jednostavno više nemamo mladih koji bi osnovali obitelji. Mjesto Dežanovac kao najveće mjesto općine imalo je pad stanovnika na zadnjem popisu stanovništva, i to za 28 posto. Općina Dežanovac imala je pad stanovnika od 35 posto. A škola, što vam je najbolji pokazatelj za mlade, imala je pad od 40 posto, pojasnio nam je Činčak.

Predložio je i moguća rješenja.

– Jedno od dobrih rješenja je otvaranje vrtića, što se nedavno i dogodilo u općini Dežanovac, a jedina druga stvar koja trenutačno može spasiti situaciju je useljavanje. Ali, useljavanje svog naroda više nemate. Daljnje rješenje moglo bi biti otvaranje nekih tvornica na područjima općina. Stvar je u tome da je starosna struktura takva da nema mladih koji mogu to obnoviti. Ovdje ne govorimo o demografskom padu – govorimo o demografskom slomu. Otvaranje tvornica, pogona, 150-ak radnih mjesta, što bi sačuvalo 200-tinjak ljudi, a to puno znači, rekao je ravnatelj.

Izostanak vraćanja iz velikih mjesta

S nama je razgovarao i i Milorad Bandalo, ravnatelj kutjevačke Osnovne škole, koji je otkrio da su zbog negativnih trendova upisa kroz godine izgubili čak osam razrednih odjela.

– Sad nam je školu završilo 321 učenik u tekućoj školskoj godini. U rujnu imat ćemo 305 učenika. Broj se smanjuje od 1997. godine. Svake godine imamo 20-ak učenika manje. Izgubili smo čak osam razrednih odjela. Imala smo četiri kombinacije razreda: a, b, c i d. Sad imamo samo dvije kombinacije razreda: a i b. Imamo i osam područnih škola gdje se isto smanjuje broj djece, imamo čak škola sa samo po jednim učenikom, stoga kod takvih učenika izostaje i socijalizacije, tvrdi Bandalo.

Nadodao je da smatra da u velikoj mjeri utječe iseljavanje studenata, koji se naposljetku ne vraćaju u svoja mjesta te ne osnivaju obitelji.

– Mnoge mlade obitelji iseljavanju, a jedan od problema je i to što brojni studenti završe fakultete drugdje te se potom ne vraćaju na naše područje. Očekujemo da se idućih godina neće dodatno smanjiti broj učenika, s obzirom na to da je već dosta smanjen. Očekujemo da će naša brojka biti negdje oko 315-320 učenika narednih godina, objasnio nam je ravnatelj.

Prvi put sa samo dva nastavna odjela

U Osnovnoj školi Ivana Kozarca u Županji postoji pad broja upisanih prvašića od čak 32 posto. Kako nam navodi tajnica Ivona Kružljak, prvi put će se dogoditi da će se upisati samo dva razredna odjela.

– Zbog pada broja učenika dolazi do smanjena broja razrednih odjela i gubitka radnih mjesta. Učitelji razredne nastave koji su završili i prije 13 godina, ne mogu se zaposliti jer nema dovoljno radnih mjesta. Učitelji predmetne nastave gube sate u svom predmetu i ostaju bez punog radnog vremena te nadopunjavaju normu čak i na četiri škole, otkriva nam Kružljak.

U njihovoj školi broj učenika kreće se između 400 i 500, a očekuju da se broj učenika neće drastično smanjivati.

– Sljedeće godine očekujemo ponovno upis oko 50 učenika u prvi razred i nadamo se da ćemo ponovno imati tri razredna odjela te da će se zaustaviti pad razrednih odjela. Obitelji su se davno odselile u inozemstvo. Rijetki se vrate koji se ne snađu. Bilo bi lijepo da ostanemo na 24 razredna odjela ukupno i na broju djece oko 460-500, rekla je Kružljak.

Čuli smo se i s ravnateljicom škole u Okučanima, Ivanom Mijatović. Naime, u njihovoj je školi zabilježen blagi pad broja učenika.

– Imali smo u ovoj tekućoj školskoj godini 269 učenika, a upisano je ukupno 28 prvašića, a tu negdje sa brojkom su osmaši koji su izašli, tako da je situacija slična kao i lani. Primijećen je pad: svake godine imamo desetak učenika manje.

No, dobra stvar je da je prisutan i trend vraćanja u mjesto nakon školovanja ili radnog iskustva negdje drugdje.

– Više nema iseljavanja. To je bio trend prije 7-8 godina, a sad je čak trend da se vraćaju. Svake godine se vrati barem 2-3 obitelji, otkrila nam je ravnateljica.

Zaključno, u brojnim općinama u Hrvatskoj postoji bar djelomičan pad broja upisanih prvašića, osobito u manjim mjestima. Primarni razlog iza toga je nedostatak ekonomskih prilika, a najbolji način za revitalizaciju ovih područja bilo bi otvaranje novih radnih mjesta, kako obitelji ne bi morale migrirati u veće gradove.

Izazovi manjih mjesta

Iako u manjim mjestima postoji trend smanjivanja broja učenika, treba napomenuti da nije svugdje tako. Popričali smo s ravnateljicom Osnovne škole u Nijemcima kraj Vinkovaca, Tatjanom Knežević, koja nam je otkrila da je kod njih primijećen blagi porast u broju učenika: ove je godine upisano pet učenika više nego prethodne. No, osvrnula se i na općenite probleme koje prate mala mjesta: nedovoljan broj radnih mjesta te neadekvatan javni prijevoz.

– Jedina metoda za povećanje broja učenika su gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Naša općina ima dobre demografske mjere kojima potiče ostanak mladih obitelji. Stimulacije su poticajne prilikom pomoći kod kupovine prve nekretnine, kao i prilikom određenog financijskog iznosa kao dar za svako rođeno dijete. Također i besplatan dječji vrtić za svako dijete. Budući da se stanovništvo u našoj općini uglavnom bavi poljoprivredom, manji broj je zaposlenih, jedina nada u opstanak je otvaranje novih radnih mjesta. Svakako treba napomenuti kako smo nekada bili jako dobro prometno povezani s nama najbližim većim gradom, Vinkovcima, dok su danas te autobusne linije su svedene samo na školske autobuse, te tijekom školskih praznika gotovo je nemoguće koristiti autobus jer postoje samo dvije linije, jutarnji i podnevni autobus, što značajno otežava život stanovnicima naše općine, rekla nam je ravnateljica Knežević.