Završena je i druga godina velikog eksperimenta u hrvatskim školama. Kako ide? Nemamo pojma

U osnovnim školama trenutačno sjedi oko 300.000 školaraca. Ove mlađe koji ne izađu iz osnovnjaka do jeseni 2027., barem prema trenutačnom planu države, očekuje velika promjena – cjelodnevna škola. Program se eksperimentalno provodi u 62 škole još od jeseni 2023. godine. Osim pojedinačnih iskustava škola čiji ravnatelji o tome rijetko i pomalo rezervirano govore u medijima, službenih podataka o tome kako eksperiment protječe – nema. Ministarstvo naime, unatoč obećanjima, još uvijek nije predstavilo niti jedan dio rezultata evaluacije programa. No da se neke stvari trebaju mijenjati, svjesni su u Sindikatu hrvatskih učitelja koji ima povratne informacije s terena.

U ožujku 2023. na redakcijske adrese medija stigao je poziv na konferenciju Ministarstva obrazovanja. Pomalo iznenađujuće, najavljeno je da će na njoj biti predstavljen eksperimentalni program cjelodnevne škole. U otprilike sat i pol ‘presice’ javnosti su objašnjeni detalji tog programa. Već je tada bilo vidljivo da će školski dani učenika i radni nastavnika doživjeti velike promjene.

Uvode se novi predmeti, nastava se dijeli u nekoliko dijelova (A1, A2, B1 i B2) pa se redovnoj pripaja i program potpore u kojem učenici ponavljaju gradivo i pišu zadaće. Nakon toga slijedi izborni dio s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Sve skupa može potrajati i do 17 sati popodne pa treba dograditi preko 600 škola kako bi mogle prijeći jednosmjensku nastavu. Prava drama nastala je puštanjem prijedloga programa u javnu raspravu pa je program ‘prekrojen’ nakon pristiglih komentara. Konačno, u proljeće 2023. odabrane su i 62 škole u kojima će se provoditi eksperiment.

Fuchs ne zna kada izlazi izvještaj

Otada, praktički, nastaje muk. Osim što se u diskursu vladajućih naziv cjelodnevna škola pretvorio u jednosmjensku nastavu i tu i tamo progovore i o projektima dogradnje škola, mada je državna revizija pokazala da se nemaju čime dičiti. No po pitanju evaluacije projekta javnost, zapravo, ne zna – ništa. Ni učenici, niti roditelji, a ni stručnjaci u školama koji bi trebali imati ključnu ulogu u ‘peglanju’ eksperimentalnog programa. Tu i tamo neki ravnatelj eksperimentalne škole, pomalo rezervirano, istupi u medijima i to je otprilike to. Iako u samom programu piše da će se cjelovito izvješće biti izrađeno tek na kraju eksperimenta, sam ministar Radovan Fuchs u prosincu 2023. rekao nam je da s nestrpljenjem čeka prve rezultate koji biti izrađeni kraju školske godine 2023./2024. U lipnju 2024. nije govorio o roku, ali je tvrdio da je u tijeku obrada ‘nekih podataka i jednako tako skupljanja nekih od podataka’. Nedavno održana dodjela nagrade Oskar znanja bila je prilika da ministra Radovana Fuchsa pitamo gdje je zapelo.

– Moram pitati u Upravi gdje je zapelo. Radi se vjerojatno analiza, dosta je podataka, prema tome dok oni to sve skupa izanaliziraju pa preslože pa naprave određene izračune uz statističke pogreške, napravit će se, bit će izvještaj. Ali u ovom trenutku još ne znam kada, odgovorio je Fuchs našem novinaru.

SHU: Neke odredbe eksperimenta trebaju se mijenjati

Ana Hinić, voditeljica splitskog ureda Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) članica je Radne skupine za eksperimentalni program cjelodnevne škole. Potvrđuje da postoje dijelovi programa koji bi se morali mijenjati, ali i da se neke postojeće odredbe – ne poštuju.

–  Ministarstvo znanosti obrazovanja i mladih je u tekstu eksperimentalnog programa propisalo da će ukupni ishod stručnog praćenja i vrednovanja biti niz jasnih, metodološki rigorozno osmišljenih i uporabljivih pokazatelja o brojnim aspektima učinkovitosti, kvalitete i ishoda eksperimentalnog programa, a da je potpuna implementacija modela cjelodnevne škole u hrvatski odgojno-obrazovni sustav moguća samo nakon vrednovanja svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda eksperimentalne provedbe te nakon mogućih poboljšanja inicijalnog modela. Kao Sindikat ukazujemo na potrebu izmjene pojedinih odredbi eksperimenta, kao i nepoštivanje postojećih, a koje će u slučaju implementacije modela na ovakav način imati negativne posljedice na zaposlenike, ali i odgojno-obrazovni sustav općenito. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih se obvezalo predstaviti rezultate vrednovanja provedbe eksperimentalnog programa nakon završetka svake godine njegove primjene, navodi Hinić.

Unatoč tome što Ministarstvo javnosti nije predstavilo evaluacije, dodaje, Sindikat paralelno provodi svoju. Njihov je fokus, logično, na radno pravnom položaju zaposlenika škola koje su u eksperimentu, njihovo radno opterećenje. Jer se učiteljima mijenja struktura tjednih i godišnjih zaduženja.

– Što se tiče povratnih informacija s terena vezano uz eksperimentalni program, svakako je zabrinjavajuće to što se u pojedinim školama učitelji još uvijek zadužuju na način da se nastavni sati ‘preračunavaju’ u sunčane sate, iako je takva odredba u eksperimentalnom programu uklonjena upravo zbog argumentacije Sindikata hrvatskih učitelja. Takva postupanja, neusklađena s dokumentom eksperimentalni program, dovode u pojedinim školama do prekomjernog opterećenja učitelja. Dodano je samim dokumentom eksperimentalni program za učitelje pojedinih predmeta predviđeno prekomjerno zaduženje neposrednim odgojno-obrazovnim radom (veće od sadašnjeg maksimalnog), navodi Hinić za srednja.hr.

Privremena rješenja

Podsjetila je i da su Ministarstvu već u analizi nacrta eksperimentalnog programa ukazali na odredbe, vezano uz strukturu zaduženja učitelja, koje nisu bile u skladu s Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, što je Ministarstvo i uvažilo.

– Tijekom pregovora za Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskih ustanova smo ukazali i na posljedice činjenice da je eksperimentalnim programom, iako je povećan opseg sati za obavljanje poslova razrednika (s postojeća četiri na šest sati), izmjenom strukture sati ministarstvo pokušalo kreirati platformu za to da se poslove razrednika ne definira više kao redoviti neposredni odgojno-obrazovni rad, što bi, kad bi bilo provedeno, u budućnosti negativno utjecalo na ugovoreno tjedno radno vrijeme učitelja, a očiti i neophodan redoviti neposredni odgojno-obrazovni rad se više ne bi takvim smatrao, što je za Sindikat nedopustivo. Međutim, struktura tjednih i godišnjih radnih obveza učitelja i stručnih suradnika nije propisana Kolektivnim ugovorom, nego Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, kojeg donosi resorni ministar. Eksperimentalnim programom je propisano da se tijekom provedbe Programa struktura tih obveza mijenja te se u eksperimentalnim školama primjenjuju odredbe iz teksta eksperimentalnog programa, a ne Pravilnika, navodi Hinić.

Ipak, dodaje, nadalje je propisano da se svim zaposlenicima škole koja sudjeluje u eksperimentalnom programu, u slučaju da im se zbog načina organizacije i provedbe eksperimentalnog programa smanjuje opseg neposrednog odgojno-obrazovnog rada te više ne ostvaruju pravo na ugovoreno radno vrijeme sukladno tekstu eksperimentalnog programa, tijekom eksperimentalnog programa dopušta zaduživanje do ugovorenog tjednog radnog vremena drugim vrstama radnih obveza.

– Time je za učitelje u eksperimentalnom programu, čije ugovoreno tjedno radno vrijeme ovisi isključivo o poslovima koji se definiraju kao redoviti neposredni odgojno-obrazovni rad  u postojećem Pravilniku, omogućeno zadržavanje postojećeg ugovorenog radnog vremena iako nemaju eksperimentalnim programom predviđen opseg sati redovite i izborne nastave kroz program A1, koji se jedini definira kao neposredni odgojno-obrazovni rad. Iako se čini da je time problem privremeno riješen, Sindikat hrvatskih učitelja ukazuje na to da nije, nego da je odgođena predviđena promjena strukture zaduženja. Upravo to odgađanje ukazuje na potrebu zadržavanja postojećih poslova u okviru poslova koji se smatraju redovitim neposrednim odgojno-obrazovnim radom, odnosno na potrebu zadržavanja postojeće definicije redovitog neposrednog odgojno-obrazovnog rada u osnovnoškolskim ustanovama, što ističu i naši članovi uključeni u eksperimentalni program, navela je Hinić neke od nedostataka uočenih na terenu.

Manjak transparentnosti po pitanju evaluacije eksperimentalnih programa u školama već je viđeni scenarij u hrvatskom obrazovnom sustavu. Kako smo pisali, u 74 škole je početkom 2018./19. ušao eksperiment Škole za život, a prema izjavama Ministarstva iz 2023. pandemija je zaustavila praćenje i evaluaciju implementiranja novih kurikuluma i njihove primjene, baš u trenutku frontalnog uvođenja. Jedini rezultati analize koji postoje odnose se na period od jedne godine i to u eksperimentalnoj fazi.