Stižu reakcije na vojni rok u javnom savjetovanju: Neki bi besplatni vozački ispit za nagradu

U javno savjetovanje oko uvođenja obveznog vojnog roka za sada je stiglo 45 komentara. Iz Centra za ekonomsko obrazovanje navode kako bi poslodavci mogli preferirati kandidate koji su već odslužili vojni rok za razliku od onih koji nisu i da bi zato mnogi mladići mogli biti svedeni na obavljanje privremenih poslova. Neki se pozivaju na europske rezolucije i pojašnjavaju da oni s prizivom savjesti ne bi morali objašnjavati i ‘učiniti uvjerljivim’ vjerske ili moralne razloge zbog kojih traže civilnu službu. Drugi naglašavaju da radni staž treba priznati onima koji su nekoć obavili vojni rok, a jedan od prijedloga je besplatan vozački ispit kao svojevrsna nagrada za sve nakon vojnog ili civilnog roka.

Još desetak dana, točnije do 4. srpnja, traje javno savjetovanje oko uvođenja obveznog vojnog roka. Kako smo pisali, prema trenutačnom prijedlogu obvezni vojni rok trajat će dva mjeseca, a na njega će ići mladići u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina. Za one s prizivom savjesti predviđena je civilna služba koja traje tri ili četiri mjeseca. Do sada je u javno savjetovanje pristiglo 45 komentara. Pravobraniteljica za djecu tako je napisala kako je već ranije upozoravala Ministarstvo obrane na nepravilnosti u provođenju postupka uvođenja maloljetnika u vojnu evidenciju. Govori kako se pozivi upućuju neposredno djeci, a ne zakonskim zastupnicima. Kaže kako dijete nema procesnu sposobnost i da radnje u njegovo ime poduzimaju zakonski zastupnici. Dakle, pozivi za maloljetnike zapravo bi trebali stizati roditeljima ili skrbnicima, tumači pravobraniteljica.

‘Znamo da će prvo pitanje poslodavca kandidatu za posao biti ‘Jesi li regulirao vojnu obvezu?”

Neki su upozorili da su u izmjenama Zakona novčane kazne propisane u kunama umjesto u eurima. Drugi bi propisali sankcije za neposluh u civilnoj službi. Govori se i o diskriminaciji. Naime, zakonodavac je napisao kako odredbe Zakona koje uređuju temeljno vojno osposobljavanje i obvezu civilne službe ne smatraju se diskriminacijom u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije. Iz Centra za ekonomsko obrazovanje navode da odredba jednog zakona ne može isključiti primjenu drugog zakona. Podsjetimo, na obvezni vojni rok reagirala je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Kazala je kako će osobe ženskog spola biti u dovedene u nepovoljan položaj u području rada i zapošljavanja u svim državnim i javnim poduzećima u usporedivoj situaciji s muškarcima. Naime, trenutačni prijedlog kaže da će osobe koje su završili vojni rok imati prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave, a on je obvezan za muškarce.

– Plemenita je namjera predlagatelja da zaštiti ročnike od dobivanja otkaza zbog odlaska na temeljno vojno osposobljavanje, ali iz iskustva dok je na snazi bila obveza služenja vojnog roka znamo da će prvo pitanje poslodavca kandidatu za posao biti ‘Jesi li regulirao vojnu obvezu?’, da će poslodavci preferirati kandidate koji su već odslužili temeljno vojno osposobljavanje (TVO) ili pak strance koji niti nemaju tu obvezu i da će mnogi mladići koji bi inače već radili u struci za koju su se godinama školovali ili pak rado odmah po završetku istog odradili TVO biti svedeni na obavljanje privremenih poslova, često izvan struke, dok čekaju i do godinu dana da prime poziv za služenje te još dva do četiri mjeseca to ne odrade. Najcrnija je ironija da se u isto vrijeme iz Vlade može slušati o ‘pulsiranju tržišta rada’ kojemu su potrebni strani radnici zbog nedostatka domaće radne snage, a upravo će se uvođenjem TVO-a pogoršati stanje, stvoriti veći nedostatak domaćih radnika i poskupljenje usluga, potaknuti ljude koji bi inače postali radno aktivni na upisivanje studija radi odgađanja TVO-a, produljiti liste čekanja u bolnicama dok medicinsko osoblje ‘nosi grablje i motiku’ (da citiramo ministra) i još mnoge druge posljedice koje bi se mogle izbjeći plaćanjem tržišnih naknada za službu ročnika i pričuvnika što bi, kao što smo već u drugim komentarima naveli, postiglo isti cilj glede popune Oružanih snaga, ali uz manje ukupne troškove za ekonomiju, pišu iz Centra za ekonomsko obrazovanje.

Mario Marković smatra da novaci ne bi trebali biti dužni u zahtjevu za civilnu službu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu, odnosno dokazivati svoja vjerska ili moralna uvjerenja. Kaže da je to suprotno Rezoluciji o prigovoru savjesti i alternativnoj civilnoj službi Europskog parlamenta i Rezoluciji o prigovoru savjesti u državama članicama Zajednice. Naveo je i presudu Europskog suda za ljudska prava u 2011. gdje je utvrđeno da je Armenija prekršila članak Europske konvencije o ljudskim pravima jer je osudila podnositelja zahtjeva na zatvorsku kaznu zbog odbijanja vojne službe iz vjerskih razloga.

– Ključni zaključci presude su: pravo na prigovor savjesti dio je slobode vjere i mora biti zaštićeno, zatvorska kazna za odbijanje vojne službe iz vjerskih razloga predstavlja kršenje ljudskih prava i države članice Vijeća Europe moraju osigurati alternativnu civilnu službu za osobe koje imaju prigovor savjesti, stoji u njegovom komentaru.

Među prijedlozima besplatni vozački ispit za sve koji prođu vojni ili civilni rok, među pitanjima i tko će plaćati stan tijekom roka

Danijel Pupek naveo je da će prednost kod zapošljavanja dodatno pridonijeti odlasku mladih iz Hrvatske zbog težeg pronalaska zaposlenja. Ivica Babić istaknuo je kako bi svim vojnim obveznicima koji su odslužili obvezni vojni rok u Hrvatskoj vojsci do zamrzavanja vojnog roka 2008. godine vrijeme provedeno na vojnom roku trebalo uračunati u radni staž.

– Nije pravedno da oni koji su dali od najmanje šest do 12 mjeseci svoga života služeći obavezni vojni rok za ovu državu nemaju to vrijeme uračunato u radni staž, čak štoviše diskriminira se te ljude ovim zakonskim izmjenama da netko tko je samo dva mjeseca služio (budući ročnici) imaju to vrijeme uračunato u radni staž, a onaj tko je višestruko dulje služio vojni rok uopće nema to pravo. Nadajmo se da se ta nepravda ispravi ovim zakonskim izmjenama, jer u protivnom ovakav diskriminatorski odnos prema bivšim obveznim ročnicima je razlog za tužbu Ustavnom sudu, objasnio je Babić.

Karol Jurišić napisao je kako bi svi koji služe vojni ili civilni rok mogli biti nagrađeni besplatnim vozačkim ispitima na račun državnog proračuna. Hrvoje Čleković otvorio je pitanje osoba koje žive same u najmu i nemaju riješeno stambeno pitanje.

– Stan plaćam 700 eura, a tijekom zime režije dosegnu i 150 eura. Uz to, imam kredit od 240 eura mjesečno, kao i ugovornu obvezu za mobilni telefon od 35 eura, te internet i TV u stanu koji zajedno iznose još 40 eura. Mogu se odreći interneta ili mobitela, ali tko će mi raskinuti ugovore kada odem na vojnu obuku? Tko će mi plaćati stan dok sam odsutan – ili se očekuje da se po povratku vratim kao beskućnik? Hoće li država zabraniti najmodavcima da nas ne mogu izbaciti iz stana tjedan dana prije obuke? Što ako dobijem otkaz najma jer ne mogu garantirati plaćanje najamnine dok služim vojni rok? Ukupno imam mjesečne troškove od 1.165 eura, što znači da čak ni naknada od 1.100 eura ne pokriva moje fiksne obveze – i to samo zato što ne živim s roditeljima i nisam stambeno zbrinut. Ne živim s nepokretnom osobom, ali živim s kućnim ljubimcem koji si ne može sam skuhati ručak niti otići u dućan po hranu. Hoće li država platiti hotel za ljubimce, pita se Čleković, a javnom savjetovanju možete se priključiti ovdje.

Sve dosadašnje komentare možete vidjeti u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.