Učenici smiju raditi samo preko praznika: Ekipa školaraca zalaže se da se to omogući i dok je nastava

Već je poznato da učenici imaju pravo na rad, no jeste li znali da po Zakonu o radu ne bi smjeli raditi tijekom školske godine, već samo tijekom praznika? Učenici zagrebačke Škole za cestovni promet došli su na ideju da u praksu pokušaju uvesti učenički rad tijekom cijele godine. Kako ističu, na korist samim učenicima i njihovim kompetencijama.

Nedavno je u pojedinim školama u Hrvatskoj uveden fakultativni predmet Škola i zajednica, na kojem se učenici bave problemima u zajednici te zajedničkim snagama osmišljaju načine kako riješiti te probleme. Jedna od njih je i zagrebačka Škola za cestovni promet, čiji su učenici osmislili projekt vezan za cjelogodišnji učenički rad. Predmet Škola i zajednica osmišljen je po uzoru na građanski odgoj i obrazovanje, a trenutačno se provodi u nekoliko škola u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji, Primorsko-goranskoj te Istarskoj županiji. Među učenicima Škole za cestovni promet, predmet je dobro prihvaćen.

–  Moje mišljenje je da je taj predmet odličan za razvoj učenika u komunikaciji i drugim vještinama. Saznajemo puno novih informacija. Na primjer, ove smo godine jako dobro proučili Zakone i saznali puno o tome, izjavio je učenik Emanuel, koji već dvije godine pohađa predmet Škola i zajednica.

Prema trenutačno važećem Zakonu, učenici smiju raditi isključivo tijekom školskih praznika. No, učenici Škole za cestovni promet došli su na ideju uvođenja mogućnosti učeničkog rada tijekom cijele školske godine.

Zašto uvesti učenički rad tijekom cijele godine?

Jedan od argumenata iza uvođenja ovakvog tipa rada je: ako se neki učenici mogu baviti sportskim, glazbenim, umjetničkim i sličnim aktivnostima nakon škole, zašto učenici koji žele raditi, ne bi mogli raditi? Ideja o projektu nastala je još prošle školske godine, kada je nastavnica Ivana Zelenika u suradnji s učenicima osmislila ovu inicijativu. Ove školske godine rad na toj ideji sa svojim učenicima nastavila je nastavnica Valentina Židak Radić.

Navode još nekoliko problema vezanih za trenutačnu situaciju: učenici imaju manje prilika za stjecanje iskustva i zarađivanje džeparca te razvijanje radnih navika. Kad bi učenici radili i preko školske godine, na raspolaganju bi imali više poslovnih prilika.

Reguliranje učeničkog rada tijekom cijele godine

Prema ideji učenika Škole za cestovni promet, pravilo rada tijekom školske godine regulirali bi tako da učenici smiju raditi maksimalno 10 sati tijekom tjedna (od ponedjeljka do petka), a maksimalno šest sati subotom i nedjeljom. Ovakva ograničenja postojala bi kako učenici ne bi zapostavili školske obaveze. Neke od prednosti uvođenja učeničkog rada tijekom cijele godine bile bi stjecanje osjećaja odgovornosti, financijske neovisnosti, razvijanje radnih navika te priprema za tržište rada s kojim će se sresti u budućnosti. Mjesta na kojima bi najčešće mogli raditi bila bi skladišta, vrlo jednostavni uredski poslovi (primjerice, skeniranje dokumenata), trgovine, privatna poduzeća, restorani brze hrane, benzinske postaje i slični poslovi.

– Glavni cilj koji bismo htjeli ostvariti: omogućiti legalan, ograničen i siguran rad učenicima tijekom školske godine, rekao nam je učenik Emanuel.

Do uvođenja cjelogodišnjeg učeničkog rada put je dug, s obzirom na to da trenutačno aktivan Zakon o radu nalaže da učenici smiju raditi jedino tijekom zimskih, proljetnih i ljetnih praznika. U tom periodu, dopušteno je da rade maksimalno sedam sati dnevno, odnosno 35 sati tjedno.

– Dok smo istraživali naš problem, shvatili smo da smo svi radili tijekom ljeta i htjeli smo raditi i tijekom školske godine, ali nažalost, ne možemo zato što to nije omogućeno, pa smo odlučili da to bude naš projekt, rekla je učenica Matea.

Nažalost, pojedini učenici su se suočili i s radom ‘na crno’. S obzirom na to da ne postoji Zakon koji ih štiti, postoji rizik dovođenja učenika u brojne nepovoljne situacije.

– Već godinu dana radim u ugostiteljstvu. Radim svaki vikend ‘na crno’ jer nemam pravo raditi tijekom školske godine. Imala sam situacije kada sam se znala ozlijediti na poslu i nadređeni ne bi htjeli ništa nadoplatiti ili poslati zamjenu da dođe raditi umjesto mene. Također, imala sam situacije gdje su mi oduzimali novce, gdje mi se nisu isplaćivale dnevnice koje sam zaradila. I ostale stvari koje su jednostavno nepravda, rekla nam je jedna učenica.

Negativni aspekti uvođenja cjelogodišnjeg učeničkog rada?

Iako bi uvođenje mogućnosti cjelogodišnjeg učeničkog rada bilo na korist mnogim učenicima i poslodavcima, ne treba zanemariti ni potencijalne negativne strane. Stoga su učenici temeljito istražili i nedostatke.

– Izvukli smo podatke iz istraživanja u Washingtonu, koji nam zapravo pokazuju da rad učenika tijekom školske godine može utjecati pozitivno, ali i negativno. Imamo učenike koji su praćeni dvije godine u dobi od 16 i 17 godina, kako bi se vidjelo njihovo razvijanje i utjecaj nepunog radnog vremena. Otkrilo se da su učenici koji su počeli raditi manje od 20 sati tjedno tijekom školske godine bili isti kao učenici koji nisu radili. Na temelju svih tih zaključaka, naš prijedlog je maksimalno 10 sati tjedno (dva sata radnim danom i šest sati vikendom), rekla je učenica Anamarija.

Postoje višestruki razlozi zašto treba biti oprezan kod rada tijekom školske godine, osobito u smislu organizacije slobodnog vremena.

– Došli smo do toga da su mogući nedostatci: manjak vremena za školske obaveze, zanemarivanje prijatelja i nedostatak vremena za obitelj, možda lošije zdravlje, pogotovo mentalno zbog pritiska i manje vremena za odmor, rekla je Matea.

Nastavnica Valentina Židak-Radić nadodala je da svi znamo svoje granice te učenike nitko ne tjera na rad, stoga bi svatko trebao imati pravo na odabir želi li raditi kao učenika. Projekti s fakultativnog predmeta Škola i zajednica predstavljaju se ovog ponedjeljka u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.