Vodič za rad preko učeničkog servisa: Imamo odgovore na devet ključnih pitanja
Učenici koji će ovog ljeta raditi preko učeničkih servisa zarađivat će baš kao i studenti. Naime, konačno je propisana minimalna učenička satnica i ona za ovu godinu iznosi 6,06 eura po satu. Svi koji se odluče raditi moraju na umu imati još nekoliko stvari. Primjerice, maloljetnici učenici ne smiju imati noćne smjene i imaju pravo na tjedni odmor od najmanje 48 sati neprekidno.

Učenički servis | foto: Ramona Ščurić, srednja.hr
Učenici tijekom praznika mogu raditi preko učeničkih servisa i tako zaraditi nešto džeparca. Minimalna učenička satnica regulirana je od ove godine, što je za učenički rad velika novost. Naime, studenti još od 2018. godine imaju minimalnu studentsku satnicu, a učenici su je dobili ove godine. Rad učenika reguliran je Zakonom o tržištu rada, Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem i Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik. Iz svih njih izvukli smo najvažnije dijelove za učenike.
Kolika je minimalna satnica u 2025. godini?
Minimalna učenička satnica računa se tako da se iznos minimalne bruto plaće podijeli sa 160. Za 2025. godinu minimalna satnica je 6,06 eura, a poslodavac naravno učenike može platiti i više ako želi. Kada god učenici rade nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, dogovorena satnica mora im biti uvećana za 50 posto. Ako se poslodavci toga ne pridržavaju, mogu biti kažnjeni u iznosu od 6.630 do 13.270 eura.
Mogu li raditi svi učenici?
U pravilu mogu raditi učenici nakon navršenih 15 godina. Svi maloljetni učenici moraju imati pisanu suglasnost roditelja, a mlađi od 15 i pisanu suglasnost nadležnog inspektora. Učenici za rad sklapaju ugovor o povremenom radu preko učeničkih servisa. Učeničke servise osnivaju srednjoškolske ustanove. Zakon propisuje i da poslodavac zaradu za učenika i sve doprinose mora isplatiti najkasnije 15 dana od završetka rada učenika.
Kada učenici mogu raditi i koliko dugo u danu?
Zakon o tržištu rada kaže kako učenici smiju raditi jedino tijekom praznika, što znači da učenici moraju zaviriti u kalendar školske godine. Nadalje, Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem kaže kako puno radno vrijeme maloljetnog redovitog učenika ne smije biti duže od sedam sati dnevno i 35 sati tjedno. Iznimno, učenici s navršenih 15 godina mogu raditi osam sati dnevno i 40 sati tjedno, što je uobičajena radna norma.
– Maloljetni redoviti učenik koji dnevno radi više od četiri sata i 30 minuta, ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta. Između dva uzastopna radna dana, maloljetni redoviti učenik ima pravo na odmor (dnevni odmor) od najmanje 14 sati neprekidno. Maloljetni redoviti učenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 48 sati neprekidno. Zabranjen je rad maloljetnog redovitog učenika u razdoblju između 20 sati uvečer i šest sati ujutro, još su neke od odredbe spomenutog Pravilnika.
Jesu li učenici zaštićeni od ozljeda na radu i što s doprinosima?
Kako smo već pisali, poslodavci za učeničke ugovore plaćaju naknadu za srednjoškolske ustanove koja ne može biti veća od deset posto od iznosa učenikove zarade. Tu zaradu servisi koriste za poboljšanje učeničkog standarda. Poslodavci plaćaju i pet posto doprinosa za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima i 0,5 posto za zaštitu zdravlja na radu. Dakle, učenici su osigurani od posljedica nesreće na radu i profesionalnog oboljenja.
Na kojim poslovima učenici ne smiju raditi?
Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik propisuje da maloljetnici radi zaštite ćudoređa ne smiju biti zaposleni u kockarnicama, salonima za igre na sreću, disko klubovima, noćnim barovima, noćnim klubovima i sličnim poslovima. Također, ne mogu raditi ni u poslovima koji su prema propisima zaštite na radu utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada i poslovima koji su utvrđeni kao osobito teški i štetni za zdravlje. Spominje se i zabrana rada maloljetnika na poslovima koji uključuju štetno izlaganje agensima koji su otrovni, kancerogeni i slično.
Kako se učlaniti u učenički servis i kako izdati ugovor?
Svi učenici moraju se učlaniti u učenički servis gdje dobivaju i člansku iskaznicu. Učenici se učlanjuju u učenički servis u svojoj županiji, što znači da ako njihova škola nema učenički servis, mogu se učlaniti u drugoj školi. Kako izgleda učlanjenje u učenički servis provjerili smo na primjeru Tehničke škole Zagreb. Učenici moraju mailom dostaviti potvrdu o statusu redovitog učenika, presliku osobne iskaznice i osobne iskaznice roditelja, popunjenu tiskanicu i dostaviti presliku ugovora ili kartice bankovnog računa. Pritom to ne smije biti račun roditelja, već učenika. U ovom učeničkom servisu za izdavanje ugovora potrebno je doći osobno u učenički servis ili se javiti na e-mail. Treba priložiti uputnicu od strane poslodavca, odnosno popunjenu i ovjerenu tiskanicu evidencijskog lista. Kasnije ugovore u tri primjerka moraju potpisati poslodavac i učenik. Popis svih učeničkih servisa možete pronaći na dnu ovog članka.
Gdje pronaći posao?
Učenici poslove mogu pronaći na nekim internetskim stranicama učeničkih servisa. Primjerice, poslove ima oglašen srednjoškolski servis Doma mladih Rijeka. Od pomoći može biti i Facebook grupa ‘Tražim/Nudim učenički posao’.
Mogu li učenici prijeći porezni limit?
Učenici baš kao i studenti moraju paziti na porezne limite. Za 2025. godinu vrijedi da učenici godišnje mogu zaraditi do 3.600 eura i dalje biti porezna olakšica svojim roditeljima. Ako učenici prijeđu taj limit, a i dalje su prijavljeni na poreznoj kartici roditelja, roditelji će morati razliku poreza isplatiti državi. Učenici mogu zaraditi do 10.800 eura godišnje bez da se na njihovu zaradu obračunava porez.
Gdje pronaći popis učeničkih servisa?
Popis učeničkih servisa možete proučiti u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.