Jesu li lokalni izbori dali ijedno novo političko ime? 'Nemamo zvijezdu, ali imamo generacijsku smjenu'

Hrvatska je prošlog tjedna izabrala načelnike, gradonačelnike, župane, članove gradskih vijeća i županijskih skupština za sljedeće četiri godine. Ima li među njima novih političkih imena ili se svugdje vrte stara imena, doznali smo razgovorom s nizom sugovornika. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti misli da postoje neka nova imena, ali da ona nisu toliko dominantna. Usmjerava nas na podatak kako na lokalnim izborima raste broj nezavisnih kandidata. Lovro Lukavečki, predsjednik Foruma mladih SDP-a, pak nam tvrdi da su povećali broj mladih kandidatkinja i kandidata na ovim lokalnim izborima. Bivša SDP-ovka, danas nezavisna Nina Skočak poručuje – problem leži u staromodnoj organizaciji stranaka.

Lokalni izbori su iza nas. Ponegdje se još raspravlja o izbornim rezultatima i važećim ili nevažećim listićima, no gotovo svi gradovi i općine izabrali su svoje načelnike, gradonačelnike, župane, članove gradskih vijeća i županijskih skupština. Krije li se među njima neko novo, zanimljivo političko ime koje bi jednog dana moglo pomrsiti račune velikim strankama? Ili jesu li naše najveće stranke ponudile neko takvo novo lice?

– Zapravo nemamo nekih novih zvijezda i novih imena, naročito kada pogledamo velike gradove i županije. Sigurno najznačajnije takvo ime na ovim izborima je nova gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić. No, ne bih rekao da ona ima ambiciju prema nacionalnoj razini i vlasti. Imamo neke koji nisu u potpunosti nova imena unutar HDZ-a, ali zapravo je riječ o smjeni generacija. Novi gradonačelnik Zadra iz HDZ-a, Šime Erlić, bio je ministar. Novi HDZ-ov župan Zadarske županije Josip Bilaver bio je državni tajnik, kao i novi gradonačelnik Siska Domagoj Orlić. Možda je paradigmatski primjer toga bila Splitsko-dalmatinska županija gdje je bilo pitanje hoće li u utrku za župana ići Blaženko Boban koji je na kraju otišao ili njegov zamjenik Stipe Čogelja koji je mlađi. Neću reći da su to potpuno nova lica, ali HDZ-u se dogodila jedna generacijska smjena. Imamo novog HDZ-ovog župana Šibensko-kninske županije Paška Rakića koji dosad nije bio poznat, započinje u razgovoru za srednja.hr Berto Šalaj, redoviti profesor u trajnom izboru na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG).

‘Nisam primijetio da je netko iz nove generacije ostvario veliki uspjeh’

Pojašnjava, kod SDP-a tu je primjer Tomislava Golubića, novog župana Koprivničko-križevačke županije. Ranije je on bio saborski zastupnik, no javnost ga nije toliko percipirala do sada, navodi Šalaj. Kao novo lice možemo promatrati, smatra Šalaj, i Sanju Radolović koja je isto bila saborska zastupnica, a nije dobila medijsku pozornost do lokalnih izbora. Podsjetimo, Radolović je bila SDP-ova kandidatkinja za istarsku županicu, no u drugom krugu uspio je ponovno pobijediti Boris Miletić.

– Ne bih rekao da uopće nema novih imena, ali ona nisu toliko dominantna. Ono što možemo promatrati jest broj nezavisnih kandidata, odnosno kandidata grupe birača. Njih je na lokalnim izborima mnogo više nego na nacionalnim izborima i ta brojka s godinama raste. Recimo, u 2021. godini je 31 gradonačelnička pozicija otišla nezavisnima. To je praktički jedna četvrtina, što nije malo. S druge strane, ovi su izbori pokazali da velike stranke poput HDZ-a i SDP-a ipak uspijevaju održati svoju dominantu poziciju. U odnosu na 2021. HDZ je dobio čak nešto više glasova ukupno gledajući. Osvojio je više načelničkih i gradonačelničkih pozicija, a isti broj pozicija župana. Dominacija velikih nacionalnih stranaka ne slabi, dapače, čak bi se moglo reći da HDZ jako kontrolira situaciju ne samo na nacionalnoj razini, već i na lokalnoj, veli nam Šalaj koji na FPZG-u studentima predaje kolegije Demokracija i civilno društvo, Politički sustav Hrvatske te Politička socijalizacija i političko obrazovanje.

Srednja.hr pisala je kako je 23-godišnji Ive Ćaleta-Car postao načelnik općini Bilice u Šibensko-kninskoj županiji. Novom načelnicom postala je 27-godišnja Monika Mikec u Općini Gradec u Zagrebačkoj županiji, gdje je uspjela pobijediti Ljubicu Ambrušec koja je načelnica bila u tri mandata. Zanimljiv je i primjer u Općini Kalnik. Tamo je načelnikom postao 23-godišnji Dorian Kešer, sin Mladena Kešera koji je istu općinu vodio posljednjih 20 godina.

– Uvijek pozdravljam aktivaciju mladih i važno je da mladi budu dio politike. Bez participacije mladih slabo će se teme mladih stavljati na dnevni red. Jednostavno, morate biti za stolom kada se o nečem odlučujete. S druge strane, ovo je možda neka nova politička dinastija. Ne sjećam se da smo u Hrvatskoj imali prijenos vlasti s oca na sina. Doduše, imali smo neke bračne parove, imamo ih i sad, poput Raspudića i Puljak, no morao bih malo razmisliti je li se ikada dogodila ovakva situacija. Od ostalih, nisam primijetio da je netko iz nove generacije ostvario neki veliki uspjeh. Čini mi se da je dosta gradonačelnika i župana ponovilo svoje mandate. Na razinama zamjenika župana, gradonačelnika ili pak članova gradskih vijeća te županijskih skupština sigurno ima nekih novih novih imena, ali vidjet ćemo tko se uspjeti etablirati, poentira Šalaj.

Predsjednik Foruma mladih SDP-a: ‘U Zagrebu smo ponovno prisutni s mladim predstavnicima nakon dugo vremena’

Odgovore o novim političkim imenima tražili smo i od dvije najveće stranke. Predsjednik Foruma mladih SDP-a Lovro Lukavečki kaže nam da su načelno zadovoljni lokalnim izborima jer su povećali broj mladih kandidatkinja i kandidata, posebice za predstavnička tijela, ali i za izvršne funkcije. Naime, govori kako je Forum mladih započeo analizu lokalnih izbora te će kroz sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora provesti proces koji će uključivati detaljnu statističku obradu rezultata i razgovore s njihovim županijskim i lokalnim organizacijama.

– Po broju mladih vijećnica i vijećnika u županijskim skupštinama te gradskim i općinskim vijećima prednjači Varaždinska, Primorsko-goranska, Krapinsko-zagorska, Istarska i Koprivničko-križevačka županija, no iznimno nam je važno istaknuti i gradove i županije u kojima smo, nakon dugo vremena, ponovno prisutni s mladim predstavnicima – poput Grada Zagreba. Važno je naglasiti i kako, prema dosad dostupnim informacijama, značajan broj mladih SDP-ovki i SDP-ovaca vjerojatno ulazi u vijeća i skupštine kao zamjene, čime ćemo dodatno povećati broj mladih u predstavničkim tijelima, objašnjava nam Lukavečki.

Dodaje kako su u brojnim sredinama njihovi bivši forumaši i forumašice izabrani za izvršne funkcije, što po njemu pokazuje da Forum mladih uspješno generira novu i uspješnu generaciju političara. Napominje da ponovno pokreću koordinaciju vijećnika i vijećnica Foruma mladih kroz koju će koordinirati rad na terenu.

Skočak: ‘Glavni je problem hijerarhijska struktura samih stranaka, one su organizirane iznimno staromodno’

– U Hrvatskoj sve više govorimo o mladima, a sve nas se manje uključuje u ključne političke procese. Kao netko tko je bio i član političke stranke, konkretno SDP-a, smatram da je glavni problem hijerarhijska struktura samih stranaka. Stranke su u Hrvatskoj organizirane iznimno staromodno – od devedesetih do danas gotovo se ništa nije promijenilo. Sustav je takav da ne pogoduje mladima niti novim licima. On vrednuje političku podobnost, a ne sposobnost, i dok se taj sustav ozbiljno ne restrukturira, teško ćemo vidjeti ozbiljnije pomake. Postoje mladi koji žele i zainteresirani su, no nitko im ne daje šansu, pojašnjava politologinja i novinarka Nina Skočak.

Podsjetimo, Hrvatska je u posljednjih godinu dana izlazila na sve izbore. Prvo parlamentarni lani u travnju, pa u lipnju europski, krajem godine predsjednički izbori. Zato smo razgovarali smo sa Skočak koja je za europske izbore oformila Gen Z listu te zamalo ušla u Europski parlament. Kako nam kaže, činjenica je da novih političkih imena nema i da jasno vidimo trend smanjenog broja kandidata. Naime, na ovogodišnjim lokalnim izborima sudjelovalo je 31.082 kandidata, što je za 7.770 manje nego prije četiri godine. Kada pogledamo još više u prošlost, to je 45 posto manje nego na lokalnim izborima u 2013. godini kada se kandidiralo 56.558 osoba.

Prisjeća se, svoju listu za europske izbore sastavila je relativno brzo i bez velikih problema. Priznaje da polovicu ljudi s liste osobno nije ranije poznavala. Veli nam da je bilo onih koji su htjeli sudjelovati, ali su morali odustati zbog poslovnih ograničenja.

– To je jako tužno. U nekim slučajevima, mladi ljudi u Hrvatskoj riskiraju svoj posao ako se politički angažiraju, što je apsolutno suludo i ne bi se smjelo događati u jednoj demokratskoj državi. Politika je do te mjere demonizirana i mladi imaju strah da će im politički angažman naštetiti. Kada pogledamo sve izborne cikluse, mislim da je najviše mladih lica bilo upravo na lokalnim izborima, što je i logično s obzirom na broj kandidata. No iskreno, ne bih mogla izdvojiti neko posebno novo ime – osim jednog: mog kolegu s fakulteta, Armina Hodžića. On je ušao u Hrvatski sabor kao predstavnik bošnjačke nacionalne manjine, i koliko znam, jedini je izabrani saborski zastupnik mlađi od 30 godina. On ovako djeluje i izgleda dosta ozbiljno pa ljudi možda nisu svjesni da je toliko mlad, ali to je velik uspjeh, zaključuje Skočak.

‘Ljudi krivo misle da su to ljudi koji se profesionalno bave politikom’

Šalaj nam objašnjava kako postoji mantra o ‘uhljebima’ koji se idu ‘obogatiti’ u županijske skupštine i gradska vijeća. Ističe da su naknade za te poslove vrlo male. Za sjednicu gradskog vijeća koja je jednom mjesečno, navodi, naknada je oko 120 eura.

– Ljudi krivo misle da su to ljudi koji se profesionalno bave politikom. Profesionalno se možete baviti samo u Hrvatskom saboru. Tamo imate plaću, ovdje su to naknade koje nisu velike. I mislim da jedan dio ljudi to odustaje jer vidi da to predstavlja puno posla, a nema nekih prihoda. Svakako, imamo političku apatiju i eroziju demokratske političke kulture u Hrvatskoj. To vidimo po nizu indikatora. Ukupan broj kandidata je jedan, ali tu je i ukupan odaziv birača na izbore. Govori se da su se hrvatski građani zasitili izbora, da su bili tijekom produženog vikenda, no mislim da samo guramo stvarne probleme pod tepih. To je nepostojanje demokratske političke kulture, ističe Šalaj, a dodajmo kako je na lokalne izbore u drugom krugu izašlo 33 posto birača.

Pitamo ga možemo li više govoriti o tome da je Marija Selak Raspudić novo ime. Ona je, podsjetimo, sudjelovala na parlamentarnim, predsjedničkim i lokalnim izborima u proteklih godinu dana. Šalaj odgovora da ona više nije novo ime, ali je u kontekstu Zagreba zapravo to možda i bila. U kampanji se vidjelo, podcrtava Šalaj, da se ona dosad nije bavila Zagrebom, što je bio nedostatak. Ali s druge strane, pojašnjava, imala je prednost jer je jedan dio građana htio nekog novog na čelnom mjestu Zagreba.

– Neki kažu da je veliki nedostatak što se nije bavila Zagrebom. Ali jedan dio građana nije išao na lokalne izbore da bira onog koji najbolje poznaje grad, nego nekog tko mu se generalno politički sviđa. Selak Raspudić sigurno ima ambicije za nacionalnu razinu i vidjet ćemo što će i kako uspjeti napraviti u ovom predstojećem razdoblju i hoće li se etablirati. Pri čemu je upitno može li ona otići na više razine iznad nekih sedam, osam, deset posto glasova, mišljenja je Šalaj.

‘Problem je što druge stranke nemaju razvijen taj organizacijski dio kao što ima HDZ’

U etabliranim demokracijama, podcrtava Šalaj, u političku sferu ulazi se upravo s općinske ili gradske razine. Potom se penjete kroz podružnice, opisuje, eventualno do parlamenta i Vlade. Ovi izbori pokazali su da put može biti i obrnut, primjerice u HDZ-ovim slučajevima Erlića, Bilavera ili Orlića, poentira Šalaj.

– Tako stranke funkcioniraju. Problem je što druge stranke nemaju razvijen taj organizacijski dio kao što ima HDZ. Neki tvrde da je HDZ jedina ozbiljna politička organizacija u Hrvatskoj, drugi tvrde da ima jedna i pol, dakle HDZ i SDP. Sigurno jest da je HDZ najozbiljnija organizacija i da tome najozbiljnije pristupa, bilo to nekom krivo ili pravo, ističe Šalaj.

Naš politički sustav, veli Šalaj, izrazito je stabilan u odnosu na neke druge postkomunističke tranzicijske zemlje koje su prihvatile demokraciju devedesetih poput Češke, Slovenije, Slovačke ili Poljske.

– U Sloveniji se praktički u četiri do osam godina pretumba čitava politička scena. Pojavljuju se potpuno novi političari i postaju premijeri. Mi imamo čitavo vrijeme vladavinu dviju stranaka, HDZ-a u najvećem dijelu i SDP-a u dva mandata. U dogledno vrijeme ne vidim nekog na sceni tko bi to mogao ozbiljno ugroziti. Pritom ne mislim dobiti deset posto glasova, to je moguće, već da se dogodi slučajevi Slovenije ili Češke. Ili pak Francuske gdje su socijalisti i republikanci praktički nestali s političke scene pa imate Macrona i Le Pen. Hrvatski politički sustav ostaje stabilan, što ne mora biti dobro jer stabilni možemo biti na niskim razinama razvoja, stabilni možemo biti s visokim razinama političke korupcije ili sve nižim prosječnim plaćama. Ovi su lokalni izbori pokazali koliko god medijski nama bile zanimljive pojedine utrke i nova lica u politici, kad podvučemo crtu, pobjeda je ipak na etabliranim strankama, zaključuje Šalaj.