Kolike su šanse da upadnete u srednju koja vam je prvi izbor i još 4 zanimljivosti o upisima

U ponedjeljak su započele prijave u sustav upisa u srednje škole, a potkraj lipnja počet će i prijave srednjoškolskih programa. Učenici će moći prijaviti najviše šest programa, a mnoge od njih zanima koliki postotak učenika uopće upadne u srednju koja im je prvi izbor, za koje škole treba prikupiti najviše bodova ili koje prijavljuje najviše njihovih vršnjaka. Odgovori na ta i slična pitanja skrivaju se u Školskom e-Rudniku Ministarstva obrazovanja.

Osim Školskog e-Rudnika s podacima o broju učenika, ocjenama, izostancima i onom o maturi, Ministarstvo obrazovanja u zasebnom nudi i statističke podatke o upisima u srednje škole. Prijave u sustav započele su proteklog ponedjeljka, a prijave programa započinju 25. lipnja, dok će 7. srpnja osmaši doznati u koju su srednju školu upali. Dok čekamo početak prijava, iz Školskog e-Rudnika odlučili smo izdvojiti neke zanimljivosti o upisima u srednje u prošloj školskoj godini.

Prosječna ocjena osmaša lani je bila 4,17

Protekle školske godine na ljetnom roku za upis u srednju školu konkuriralo je 41.213 učenika osmih razreda, dok ih se na tom roku na kraju upisalo 40.445. Upisna kvota bila je daleko veća od stvarnog broja osmaša – u prvim razredima srednjih škola lani je bilo 45.606 mjesta. Prosječna ocjena osmaša koji su sudjelovali na upisima prošle godine bila je 4,17, a prosječan broj bodova koje su imali, kažu podaci Ministarstva, iznosio je 59,44. Budući da je u strukovnim školama broj mjesta veći nego u gimnazijama, takvi su i omjeri upisanih. U strukovne škole lani se upisalo 70,95 posto osmaša, u gimnazije njih 27,33 posto, a preostali su se upisali u umjetničke škole.

Većina je upala u srednju koja im je prvi prioritet

Prilikom odabira srednjoškolskih programa, koji će biti omogućen krajem lipnja, učenici će moći na listu uvrstiti najviše šest smjerova u šest škola. Ljestvicu poretka moraju složiti tako da na prvo mjesto postave školu i program koji najviše žele upisati i tako redom, sve do šestog mjesta. Prema podacima Ministarstva, u školu koja im je prvi izbor protekle se godine upisalo 83,57 posto učenika. Dakle, samo njih 16,43 moralo je upisati školu koja im je prvi prioritet. Dobra vijest je da je školu moguće promijeniti do početka drugog polugodišta, međutim, odluku o tome hoće li taj zahtjev biti uvažen ili odbijen donosi nastavničko vijeće škole u koju želite, o čemu više možete čitati na poveznici.

Za koje je smjerove bilo najviše prijava?

Gledajući sam broj prijava po smjerovima, najviše učenika lani je prijavilo smjer opće gimnazije u II. gimnaziji Zagreb, 1.233. Kvota za taj smjer bila je 156 mjesta, a upravo se toliko učenika u njega i upisalo. Po broju prijava uslijedila je opća gimnazija VII. gimnazije u Zagrebu koju je na listi imalo 1.209 učenika, kvota je isto bila 156 mjesta, a školu je upisalo 157 osmaša. Čak 1.135 učenika konkuriralo je za upis opće gimnazije u Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu, a taj je smjer upisalo 155 učenika. Vrlo blizu po broju prijava bio je smjer ekonomist u Prvoj ekonomskoj školi u Zagrebu, kojeg je na popisu imalo 1.134 učenika, a na kraju ga je upisalo njih 249, kažu podaci Ministarstva obrazovanja.

Gdje su se u 2024. upisali učenici s najviše bodova?

U Školskom e-Rudniku Ministarstva dostupni su i detaljni podaci o bodovima upisanih po školama i programima. S obzirom na drugačiji sustav bodovanja, izuzeli smo sportske i umjetničke programe te izlučili podatke o školama s najvišim prosječnim brojem bodova upisanih. U tom smislu, na vrhu liste su programi zagrebačkih gimnazija koje su provodile prijemne. Konkretno, najviši prosječni broj bodova prošle su godine imali su upisani u opću gimnaziju Gimnazije Tituša Brezovačkog (87,02), a slijede prirodoslovno-matematička gimnazija I. gimnazije (86,59) i isti program XV. gimnazije (86,27).

Nemali broj učenika upisuje srednju izvan svoje županije

Neki osmaši odlučuju se na poprilično ozbiljan korak – upis srednje škole izvan svoje županije. Prošle godine na taj se potez odlučilo čak 4.508 učenika, odnosno njih 11,15 posto. To je najčešći slučaj u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Naime, čak 1.574 učenika iz Zagrebačke županije upisalo je srednju školu u Gradu Zagrebu. S druge strane, 298 učenika iz Grada Zagreba prošle je godine upisalo srednju u Zagrebačkoj županiji. Treća na ovoj ‘migracijskoj’ listi je Sisačko-moslavačka županija, čijih je 158 učenika također upisalo srednju u Zagrebu.

Čak 18.066 učenika, odnosno 44,67 posto njih školovanje na srednjoškolskoj razini nastavilo je izvan svoje općine. Međutim, taj podatak nije toliko iznenađujući, budući da se srednje škole obično nalaze u nekolicini gradova u županijama. Učenici koji upisuju srednju školu izvan svoje županije najčešće se odlučuju na život u učeničkom domu, a ovogodišnje datume prijava za domove, kao i ključne uvjete, možete pronaći u ovom članku.

Uz pomoć našeg Kalkulatora bodova saznajte koliko bodova prilikom upisa možete očekivati. Na profilu svake srednje škole možete izračunati bodove koji su vam potrebni za upis baš te škole. Ovim kalkulatorom možete izračunati koliko ćete bodova imati na temelju ocjena iz osnovne škole, a možete i vidjeti koliko je minimalno bodova potrebno za upis škole te prosječan broj bodova upisanih učenika.

A u pronalasku srednje škole koja je baš za vas pomoći će vam i naše Online predstavljanje škola. Škole se predstavljaju kroz nekoliko rubrika: naziv škole, lokacija, kratki opis škole, povijest škole, uvjeti upisa, fotografija i video, kontakti.