Pljušte reakcije učenika na pokušaj izmjene školskog kalendara, ističu važan problem: 'Profesori su u pravu'

Prema prijedlogu školskog kalendara za 2025./2026. godinu, iduće godine više ne bi bilo kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika. Oni bi se, kao prije više godina, opet izvodili ‘u komadu’ i bili malo dulji. Učenicima ostaju proljetni praznici, koji bi dogodine bili prije, a ne poslije Uskrsa. Iako državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić navodi da su se u Ministarstvu obrazovanja vodili isključivo dobrobiti djece, većina učenika s kojima smo razgovarali zapravo nema pozitivno mišljenje o novom kalendaru. Kažu, zbog nužnog odmora im bolje odgovara više kraćih praznika, a u jednom se mnogi slažu s nastavnicima.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) u četvrtak je u javno savjetovanje pustilo prijedlog školskog kalendara za 2025./2026. godinu. Novosti su velike – učenici bi imali manje duljih praznika, umjesto više kraćih.

Državna tajnica: ‘Vodili smo se dobrobiti djece’

Već su sinoć pljuštale reakcije nastavnika, roditelja i učenika. I dok su jedni oduševljeni novim-starim modelom organizacije nastave i praznika, drugi mu se oštro protive. S obzirom na to da je u tijeku javna rasprava, otvorena je mogućnost da još dođe do promjena, što je u četvrtak potvrdila i državna tajnica MZOM-a Zrinka Mužinić Bikić.

– Došlo je do nekakvih različitosti u odnosu na prošlih par godina iz razloga smo se vodili onim čime se zapravo trebamo voditi, a to je blagdanima kojima smo vezani u smislu nekakvih školskih praznika. Vodili smo se dobrobiti djece, pokušali smo da vezano uz te blagdane, njihov, taj raspored školskih praznika bude što ravnomjerniji i da za učenike ta školske godina izgleda najprimjerenije moguće što naravno ne mora biti onako kako je u ovom trenutku u nacrtu. Sve argumentirane komentare koje dobijemo ćemo itekako uzeti u obzir na razmatranje i donijeti završnu odluku. Ove školske godine koja je sada u tijeku Uskrs, kao jedan od blagdana s kojim smo na nekakav način vezani kada određujemo školske praznike, je značajno kasnije u odnosu na to kada će Uskrs biti iduće školske godine. Negdje tri do četiri tjedna ranije. Tako da svakako moramo o tome voditi računa kada raspoređujemo nastavne dane, navela je Mužinić Bikić.

Na pitanje novinarke kazala je i da se nisu vodili time da praznike prilagođuju školama koje su zadnji put tražile kasniji početak nastave zbog vrućina i nedostatka klima uređaja. Ponovila je da su se u izradi vodili isključivo dobrobiti djece i da već ima komentara onih kojima to ne odgovara, ali ‘ne možemo svima ugoditi’.

Na portalu srednja.hr u anketi koja je aktualna do 4. travnja u 15:08 sudjelovalo je 2.352 čitatelja. Na pitanje Podržavate li ovakav prijedlog školskog kalendara za 2025./2026.? čak 67 posto čitatelja odgovorilo je da podržava. Oko 25 posto reklo je da ne podržava jer nastava počinje prerano i bolji su im dvodijelni zimski praznici.

Učenik: ‘Žao mi je što ukidaju drugi dio zimskih jer nam je to bila nužna pauza’

S obzirom na to da iz Ministarstva ističu da su vodili računa o dobrobiti djece, mi smo pokušali doznati što sami učenici misle o novom kalendaru. Ivan iz Zdravstvene i veterinarske škole dr. Andrije Štampara Vinkovci smatra da oni kratki jesenski praznici nikad nisu bili od neke posebne važnosti, pa da oni neće previše utjecati na učenike.

– Ipak, žao mi je što ukidaju drugi dio zimskih jer nam je to bila nužna pauza. Ja volim duge praznike, ali nekada je stvarno potrebna pauza tokom godine. Nekada jednostavno treba razbistriti um i pustit mozak na pašu jer nam škola oduzima jako puno vremena i zna biti dosta stresno, smatra Ivan.

Plan je da nastava iduće školske godine započne 8. rujna, a završi 12. lipnja 2026. Ivan kaže da mu to odgovara, posebice jer medicinari imaju dvotjednu praksu. Nastavnici su kao i ranije uočili potencijalni problem – neki od njih ističu da učenici tijekom predugih praznika zaboravljaju na gradivo, ali i ostaju bez radnih navika pa im se po povratku u klupe teško prilagoditi.

– Mislim da nije tako jer iz osobnog iskustva nikada nisam izgubio radne navike tijekom dužih praznika, to uključuje i većinu osoba koje poznajem, prokomentirao je Ivan ove tvrdnje.

Mara iz X. gimnazije Ivan Supek u Zagrebu suprotnog je stava po tom drugom pitanju.

– Mislim da su profesori u pravu zato što em izgubimo navike i nikome se ne da, em su dugi praznici bespotrebni. Mislim da je kalendar loš jer djeci treba odmor tijekom školske godine. Moja škola je često u drugom dijelu zimskih praznika organizirala i putovanja. Po meni su potrebni i jesenski praznici, više kraćih praznika rijekom godine učenicima jako treba, smatra Mara.

Neki više vole dulje praznike

Lana iz III. gimnazije Osijek smatra da je ukidanje jesenskih i drugog dijela zimskih praznika ‘bezveze’.

– Nekako smo se naviknuli sada na njih i dosta učenika ih koristi za putovanja i ekskurzije u školama. No, meni je draže imati manje duljih praznika. Kada imamo manje duljih praznika imamo dovoljno vremena za odmoriti se ili možda otputovati negdje i nekako se presiječe nastava taman u pravo vrijeme. Što se tiče datuma početka i završetka nastave, sviđaju mi se. Da u rujnu krenemo ranije, bilo bi prevruće i tako nitko nema koncentracije, veli Lana.

Ipak smatra da je opravdana bojazan nastavnika da će učenicima kroz dulje praznike oslabiti radne navike. Jedan od razloga vidi u tome što učenici kraće praznike često ni nisu koristili za odmor, nego za učenje, što smo problematizirali za vrijeme praznika u veljači.

– Mislim da je više kraćih praznika bolje iz već navedenih razloga, zaboravljanje gradiva i radnih navika, ali isto tako dobro dođe kratki odmor, smatra Kristijan iz III. gimnazije Zagreb.

Učenici se kroz duže praznike ‘odviknu’ od škole?

Sličan stav ima i Anja iz Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole Samobor.

– O novom kalendaru i ukidanju jesenskih praznika i drugog dijela praznika mislim da nama učenicima ne odgovara. Smatram da učenici trebaju imati više manjih praznika kako bi efikasnije i lakše obavljali svoje obaveze. Pogotovo u drugom polugodištu koji je znatno dulje nego prvo i zahtjeva više učenja i koncentracije koja se ne može steći ukoliko se učenici ne odmore dovoljno. Što se tiče početka nastave, mislim da je 8. rujna idealan datum. Završetak bi se mogao pomaknuti tjedan dana kasnije, kako je bio, kako bi mogli vratiti jesenske i druge zimske praznike. U potpunosti se slažem s time da se kroz duži period učenici ‘odviknu’ od škole – kako neki nastavnici kažu, zaključuje Anja.

Javnom savjetovanju oko prijedloga školskog kalendara za 2025./2026. možete se priključiti na ovoj poveznici do 3. svibnja 2025.  I dalje je u tijeku naša anketa oko ovog prijedloga, sudjelujte u nastavku: