U pripremi novi zakon: Svi koji završe fakultet imat će početnu plaću od 2.000 eura

Kako bi se mlade potaknulo da više upisuju fakultete, država planira u zakon staviti minimalni iznos početne plaće od 2.000 eura neto za visokoobrazovane akademske građane. Neslužbeno doznajemo da bi ta mjera na snagu mogla stupiti već od iduće godine. Za sada nije poznato hoće li ona vrijediti i retroaktivno, odnosno hoće li se primjenjivati za sve koji su do sada završili minimalno pet godina studija. Iako bi se mnogi mogli pobuniti što će mladi imati daleko veću plaću nego oni koji već imaju poveći staž, cilj ove mjere je, kako doznajemo, zadržati mlado i reproduktivno stanovništvo u Hrvatskoj.

Sretan 1. april svima! Kako smo vas još danas nasamarili pročitajte ovdje.

Visokoobrazovana mlada radna snaga masovno odlazi iz Hrvatske. Kako i ne bi kada je početna plaća osobe s fakultetskom diplomom manja od početne plaće NKV radnika na baušteli ili početna plaća u ugostiteljstvu. Mnogi si zbog toga postavljaju pitanje osigurava li diploma veću plaću i vrijedi li uopće ići na fakultet. Iako ovisi o sektoru u kojemu radite, sve je više mladih koji uviđaju ovaj problem. Kako bi tome doskočili, ministarstva su udružila snage i zajedno rade na novoj mjeri koja bi trebala biti uvrštena u zakon.

– S obzirom na to da nikakvim zakonom nije propisano da, ako osoba ima fakultetsku diplomu, da onda mora imati veću plaću naspram onih koji istu nemaju, želja nam je to promijeniti. Želimo da se mladi ljudi ponovno upisuju na fakultete s motivacijom da će imati veće plaće od onih koji se nisu odlučili na daljnje školovanje. To se odavno trebalo regulirati jer smo sada došli u situaciju da znanje ne vrijedi više, objašnjava nam naš izvor iz jednog ministarstva.

Svi koji u budućnosti završe diplomski studij imat će minimalnu početnu plaću od 2.000 eura neto

Nova mjera odnosila bi se na sve koji diplomiraju nakon 1. siječnja 2026. godine i to minimalno nakon pet godina studija. Njihova početna plaća neće smjeti biti manja od 2.000 eura neto, bilo da se zaposli u privatnom ili u javnom sektoru. Kako neslužbeno doznajemo, ova mjera ne bi vrijedila retroaktivno, već samo za buduće magistre.

– To bi moglo izazvati revolt kod starijih radnika jer će mladi imati plaće kakve zaslužuju, ali će biti veće od njihovih. No, cilj nam je zadržati mlado i reproduktivno visokoobrazovano stanovništvo u Hrvatskoj. Država nema mogućnosti apsolutno svima podići plaće na tu razinu, toga moramo biti svjesni, ali nam mladima svijet ostaje, a našeg svijeta neće biti ako mlade ne privučemo da ovdje započnu svoj poslovni i obiteljski život, govori nam izvor.

Fakulteti podržavaju mjeru, najveći problem vide u plaćama visokoobrazovanih osoba privatnom sektoru

Fakultetima ova mjera, doznajemo, odgovara. S obzirom na sve manji broj djece, a posljedično i manji broj učenika, a zatim i studenata, ova mjera je itekako dobrodošla. No, pitanje je koliko će se poslodavci stvarno i držati ove mjere s obzirom na sve veća davanja državi, posebice za mlade zaposlenike.

– Svako ulaganje u visoko obrazovanje je nužno. Problem je što se u Hrvatskoj trenutno visoko obrazovanje ne cijeni dovoljno. Studenti nam se žale da su upisali naš fakultet kako bi poslije imali veće plaće, a onda kada odu na tržište rada shvate da im diploma praktički ništa ne znači. Za isti posao osoba sa srednjom školom dobiva identičnu početnu plaću kao osoba s diplomom, a negdje čak i veću. Još je najpravednije u javnom sektoru gdje svi imaju jednaku početnu plaću za jedno radno mjesto koje zahtjeva jednake uvjete obrazovanja, dok je u privatnom, gdje nam studenti zapravo najviše i odlaze, to izuzetno nekontrolirano i nepravedno, rekao nam je dekan jednog fakulteta u Zagrebu.