U ovoj školi učenici pišu ispit iz Tjelesnog: Zadnje pitanje je ključno, nastavnik otkriva što ispituje

Ispit iz Tjelesnog vam na prvu vjerojatno zvuči kao znanstvena fantastika. No, učenici Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski u Zagrebu pišu ga jednom do dvaput godišnje već 25 godina. Ispit ima deset pitanja, a najvažnije je zadnje u kojem učenici daju svoje mišljenje i argumente na pitanje koje se odnosi na zdravstvenu temu.

Autori: Ivor Kruljac, Hrvoje Debeljak

Trčanje, skakanje, provjera kako udarate loptu za odbojku i koliko dugo možete držati zgib na ‘švedskim ljestvama’. Sve su to stvari koje nastavnici Tjelesnog provjeravaju u školama diljem Hrvatske i učenicima daju ocjene.

Mnogima je tih 45 minuta predah od predmeta gdje zure u udžbenik i nastavnika koji predaje kako bi što bolje napisali pisani ispit. Ipak, ako vam tjelesni predaje profesor Mladen Nikolašević, pored tenisica, kratkih hlača i bijelih majica, za Tjelesni će vam zatrebati i pokoja olovka.

Teorija Olimpijskih igara modernog doba: Inspiracija došla iz stranih država 2000. godine

Učenici Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski u Zagrebu neće biti iznenađeni kao vi kada čujete da je moguće pisati i pisane ispite iz Tjelesnog. Profesor Nikolašević je praksu ovih ispita uveo još 2000. godine. Kako nam je objasnio, tada je naišao podatak da poneke škole u svijetu, primjerice, u Grčkoj i Rusiji, imaju predmet koji se zove ‘Olimpizam’.

Inspiriran tim predmetom, naš sugovornik svojim učenicima daje da pišu ‘ispit iz Tjelesnog’ barem jednom, ponekad i dvaput godišnje. Sve u svemu kaže nam, njegov ispit uvijek ima deset pitanja. No, naglašava, taj ispit ima istu težinu za konačnu ocjenu iz ovog predmeta kao što ima i nošenje opreme za Tjelesni.

– Tema ovog teoretskog dijela nastave su Olimpijske igre modernog doba. Naravno, uz osnovne informacije o izvornim antičkim igrama kao što su sveti mir te ugled olimpijskih pobjednika i značaj Igara koje su oduševile i inspirirale Pierrea de Coubertina. Od prvih olimpijskih Igara u Ateni 1896. pa do danas, brojne su zanimljivosti svakih pojedinih Igara: zanimljive i motivirajuće biografije pojedinih sportaša kao što su Spiridon Louis, Casius Clay, Nadia Comaneci, Johnny Weissmuller, Mate Parlov, Abebe Bikila i brojni drugi, navodi Nikolašević.

Dodaje, poneka pitanja su vrlo jednostavna. Primjerice, da učenici nabroje deset sportova u kojima je prisutna lopta ili deset sportova u kojima je prisutna voda, 0d plivanja pa do skijanja.

– I uvijek je zadnje pitanje rezervirano na kratko iznošenje vlastitog mišljenja na neku temu. Kao što je štetnost i utjecaj dopinga na zdravlje sportaša ili jednostavno tumačenje izreke Optantu est ut cit mens sana in corpore sano u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, a također i korist od rekreativnih aktivnosti primjerice pješačka tura na Sljeme, sažeo nam je Nikolašević kako izgleda njegov ispit.

‘Polako završavam skriptu s osnovnim pojmovima’

Ispit pišu svi, neovisno jesu li u gimnaziji ili ekonomskom programu. Nikolaševića veseli što je primijetio kako biografije sportaša inspiriraju učenike da se sami trude i ustraju. Veseli ga i jer, kaže nam, upravo je pisani ispit koji zadaje učenicima neke potaknuo i da upišu studij kineziologije. Ipak, učenici jesu iznenađeni kada tek dođu u školu i susretnu se s ovakvim pristupom predmetu gdje se inače podrazumijeva da ćete koristiti čitavo tijelo, ali ne i ‘glavu’.

– Test iz tjelesnog je nešto što ne očekuju, ali se brzo užive u rješavanje i uz moju pomoć odgovore na sva pitanja za ocjenu 4 ili 5. Iako, nije svrha ocjena nego usvajanje znanja iz opće kulture, ali je i važna informacija nastavniku da bi bolje razumio individualne specifičnosti svojih učenika, objasnio je Nikolašević još jednu korist koju u svom radu dobiva s testom iz Tjelesnog.

Dodao je i da rezultati ispita mogu dati ‘veći značaj individualnom pristupu, posebno kada je riječ o ocjenjivanju’. Ipak, najvažnijim ističe ne to da učenici pamte podatke o sportskoj povijesti, već da razmišljaju o važnosti sporta i rekreacije.

Stoga posebno ističe deseto pitanje o zdravlju gdje traži učenički stav i komentar o nekoj zdravstvenoj temi. S obzirom na koristi ovog ispita koje nam je naš sugovornik iznio, doista postoje argumenti da bi se ispit iz Tjelesnog trebao iskušati i drugim školama. No, kako pripremiti učenike za njega? Nikolašević radi i na tome.

– Učenici uče kroz razgovor dakle izvor informacija je nastavnik. Ali, polako završavam skriptu pod naslovom ‘Olimpizam’ koja sadrži osnovne pojmove vezane uz Olimpijske Igre te gradove domaćine Igara i specifičnosti pojedinih Igara Primjerice, München 1972. terorizam i stradanje Izraelskih sportaša. Olimpijski bojkoti 1980. Moskva i 1984. Los Angeles, zaključio je Nikolašević koji pokazuje da pored lopte i olovka može obogatiti nastavu Tjelesnog.