Pitali smo NCVVO ponavljaju li zadatke s nacionalnih ispita s obzirom na to da nisu javni

S obzirom na to da je ranije ravnatelj NCVVO-a rekao da je jedan od razloga neobjavljivanja zadataka s nacionalnih ispita to što ne postoji beskrajno i neizmjerno novih zadataka, pitali smo ga ponavljaju li zadatke iz godine u godinu na njima. Tvrdi da to nije slučaj. Eventualno koriste zadatke iz inačica koje nisu bile upotrijebljene.

Kada je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović gostovao u našem podcastu prošlog proljeća, govorio je i o razlozima neobjavljivanja zadataka s nacionalnih ispita. Osim što smatra da bi tada došlo do komercijalizacije, pojasnio je da ne postoji beskrajno i neizmjerno novih zadataka te novih pitanja. Istaknuo je da se na maturu već potrošilo 30 inačica ispita te je time banka raspoloživih zadataka znatno smanjenja pa ne želi da se taj efekt dogodi na nacionalnim ispitima.

‘Svake godine se rade tri inačice potpuno novih ispita, rijetko se uzimaju zadatci iz prethodnih ispita’

Zbog toga možemo postaviti pitanje dobivaju li četvrtaši i osmaši svake godine iste zadatke na nacionalnim ispitima. Naime, ispiti se ne objavljuju javno, takvo što jest moguće i tako bi ispiti mogli biti standardizirani. No, NCVVO svake godine, pa tako i ove, traži nastavnike za izradu nacionalnih ispita. U tim natječajima stoji i naknada koju će nastavnici dobiti, a to je 6.600 eura neto za radnu skupinu te se dijeli na jednake dijelove. Odgovore na naša pitanja zatražili smo od Filipovića.

– Svake godine se rade tri inačice potpuno novih ispita. Rijetko se uzimaju zadatci iz prethodnih ispita, a ako to i činimo to su zadatci iz inačica koje nisu bile upotrijebljene. Izradi ispita prethode psihometrijske analize ispita od prethodne godine kako bi na temelju tih analiza poboljšali kvalitetu ispita koji se rade. Iz psihometrijskih analiza vidljiv je postotak riješenosti svakog zadatka i koeficijent diskriminativnosti koji govori o kvaliteti zadatka. Na temelju tih podataka radimo distribuciju težine zadataka kako bi bili što bliže distribuciji u skladu s Gaussovom krivuljom, navodi Filipović.

Filipović podsjeća da su nacionalni ispiti ‘svojevrsni monitoring obrazovnog sustava’

Nastavlja kako im je cilj da postotak riješenosti ispita bude što bliže 50 posto kako bi imali što objektivniju distribuciju od najboljih do srednje dobrih i na kraju onih s najmanjim postotkom riješenosti ispita. Podsjetimo, nacionalne ispite pišu četvrtaši i osmaši, a datumi za 2025. godinu već su poznati.

– Nacionalnim ispitima želimo u jednakim uvjetima za sve učenike i objektivno vrednovanim ispitima utvrditi trajno stečena znanja na kraju obrazovnog ciklusa što je svojevrsni monitoring obrazovnog sustava, zaključuje Filipović.