Velika tragedija, bojkoti nastave, dulji praznici: Ovo je obilježilo obrazovanje u 2024.

Kraj kalendarske godine 2024. ostat će urezan u hrvatsku povijest jer je u zagrebačkoj osnovnoj školi ubijen učenik. Otvorilo je to pitanje sigurnosti u školama, a na mirnom mimohodu okupili su se brojni građani. Tijekom godine svjedočili smo bojkotiranju nastave u zagrebačkoj školi zbog jednog dječaka, prosvjedima nastavnika zbog koeficijenata i ocjenjivanja, ali i uhićenju te ostavci dekana Zdravstvenog veleučilišta.

Pišu: Martina Gelenčir, Ramona Ščuric, Hrvoje Debeljak, Ivor Kruljac

Već deset godina srednja.hr na kraju godine donosi njezin obrazovni pregled, a sve njih vjerojatno najviše obilježava trenutak na samom kraju ove, 2024. godine. Ubojstvo učenika u zagrebačkoj osnovnoj školi rastužilo je cijelu Hrvatsku, a u iscrpnom izvještavanju o toj tragediji trudili smo se poštivati etička načela i znanstveno utemeljene smjernice za medijsko izvještavanje nakon kriznih događaja. U ovoj kalendarskoj godini roditelji su već upozoravali na manjkavosti sustava u kojem je bilo daleko od mirnog.

Tragedija u OŠ Prečko zavila Hrvatsku u crno

Tragedija koja je, nažalost, obilježila kraj ove godine dogodila se u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu. Tog kobnog petka 20. prosinca, zadnjeg dana nastave u prvom polugodištu, 19-godišnjak je ušao u školu i nožem nasrnuo na učiteljicu i učenike. U napadu je od zadobivenih ozljeda poginuo jedan prvašić. Teško je ozlijeđeno još troje učenika i učiteljica. U cijeloj Hrvatskoj bio je proglašen Dan žalosti, a građani su u Zagrebu održali mirni mimohod pod nazivom ‘Za sigurnu školu’. Ministarstvo obrazovanja je odlučilo kako će se, zbog ovog slučaja, od drugog polugodišta 2025. godine u škole uvesti nove mjere sigurnosti. Tako se od prvog dana nastave nakon zimskih praznika 7. siječnja sve škole moraju zaključavati, na ulazima škola moraju biti prisutni djelatnici škola, a kreće se u promjenu brava te zapošljavanje dodatnog kadra koji će brinuti o sigurnosti u školama.

Bojkoti nastave u dvije zagrebačke škole i pedofilija u Gorici

Veliku prašinu podigao je slučaj učenika koji je imao problema u ponašanju pa je zbog toga cijeli razred bojkotirao nastavu, što je trajalo desetak dana. U nekim trenucima nastavu je bojkotirala i cijela škola. Sve je eskaliralo kada je ravnatelj dao ostavku, a nastavnici kao znak podrške roditeljima odbili su držati nastavu. Slučaj je okončan tako da je učenik zbog kojega je i nastala ova situacija s roditeljima iselio iz Hrvatske.

I u srednjoškolskom obrazovanju je došlo do bojkota i to zbog preseljenja XVIII. gimnazije u Gimnaziju Tituša Brezovačkog u Zagrebu jer se njihova zgrada obnavlja. Roditelji učenika u Titušu pobunili su se kako je škola premala za toliko broj učenika i što njihova djeca sada moraju imati dvije smjene. No, situacija se ubrzo nakon preseljenja smirila, iako je bilo par incidenata sa školskom imovinom.

Nakon toga novi šok došao je iz jedne škole u okolici Zagreba gdje je domar uhićen zbog spolnog zlostavljanja učenica. Roditelji djece naveli su da je pipao učenice, slao im eksplicitne fotografije, a policija ga tereti i za kazneno djelo spolnog odnosa s osobom mlađom od 15 godina. Uhićena je i smijenjena ravnateljica koju se tereti da ne samo da nije zaštitila djecu, već je sve pokušala i zataškati. Naknadno je policija objavila da je za istog domara stigla još jedna prijava za seksualno zlostavljanje djeteta koje se dogodilo izvan škole i to 2023. godine.

Drama oko pokretanja Rodnih studija

Pravu pobunu među desnicom i u crkvenim krugovima izazvao je članak portala srednja.hr da Filozofski fakultet u Zagrebu pokreće diplomski studij Rodni studiji. Političari desnoga spektra, kao i biskupi, to su ocijenili kao nametanje rodne ideologije te svojim javnim istupima nastojali stvoriti dojam da pokretanje ovog studija ovisi o njihovoj podršci. Da žalosti činjenica da postoje političari koji ne ovladavaju temeljnim znanjem o akademskim slobodama, zaključak je ustavne stručnjakinje Sanje Barić, a mi smo pojasnili i da istupi nisu toliko šokantni kada se uzme u obzir koliko malo učenika uči o temi roda u školi. U epilogu priče Ministarstvo je zagrebačkom sveučilištu poručilo da Rodne studije moraju uputiti na inicijalnu akreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, jer se na njih odnosi novi zakonski propis. Isto tako, dekani katoličkih fakulteta, koji su glasali za pokretanje Rodih studija ponudili su kasnije ostavke, a jedan od njih je i otišao s čela fakulteta.

Upisi u srednje i apsurd oko izravnog upisa

Učenica koja je bila treća na državnom natjecanju iz informatike, odlučila je Agencija za odgoj i obrazovanje, nije se mogla izravno upisati u zagrebački MIOC. Naime, prema pravilniku o upisima u srednje, učenik koji osvoji neko od prva tri mjesta na državnom natjecanju kao pojedinac ima pravo izravnog upisa u srednju školu. Stav AZOO-a bio je da je učenica ‘u timu sama sa sobom’ te da je kategorija u kojoj se natjecala isključivo timska. Priča je poprimila novu dimenziju kada se ispostavilo da je prije dvije godine učenica u istoj situaciji imala pravo izravnog upisa. I ministar Radovan Fuchs rekao je kako mu se čini da je učenica oštećena te da je zatražio očitovanje Agencije. Tek nakon pisanja medija, među kojima je i srednja.hr, i intervencije iz Ministarstva, učenica je izravno upisana u MIOC proširenjem upisne kvote za jedno mjesto. A Agencija sada mijenja pravila natjecanja iz informatike.

Koeficijenti, ocjenjivanje, rast plaća i prosvjedi nastavnika

Bila je ovo burna sindikalna godina. U jeku donošenja nove uredbe o koeficijentima za obračun plaća nastavnici su prosvjedovali prvo početkom veljače, a onda i početkom ožujka, nakon što je uredba već donesena. Dodatno nezadovoljstvo zavladalo je najavljenim ocjenjivanjem javnih službenika, među kojima su i zaposlenici škola. Dio zakona kojim je to omogućeno završio je na ocjenjivanju ustavnog suda. Prosvjetari su sredinom prosinca prosvjedovali i treći put, a osim koeficijenata i ocjenjivanja, sporni su im i dijelovi reforme strukovnih škola. U jeku posljednjih pregovora oko temeljnog kolektivnog ugovora Vlada je, barem za sada, odustala od ocjenjivanja zaposlenika u obrazovanju, a trenutno u školama traje i izjašnjavanje o ponudi za podizanje osnovica plaća. Inače, posljednje podatke o plaćama nastavnika možete vidjeti ovdje, a kako se kretala prosječna i medijalna plaća nastavnika od posljednjeg velikog štrajka 2019. pa do svibnja ove godine, možete vidjeti na poveznici.

Poražavajući rezultati na maturi i promjena u pragovima

Ove godine će nam nažalost u sjećanju ostati vrlo loši rezultati na ljetnom roku državne mature. Privremenim rezultatima ljetnog roka zabilježeno je 20.215 negativnih ocjena, dok je godinu prije u istom razdoblju na maturi bilo 15.832 jedinica. Najdramatičnije je bilo kod eseja iz Hrvatskog, koji je palo čak 22,4 posto pristupnika. Ovogodišnju je maturu palo 8,71 posto gimnazijalaca. Time je zamalo oboren i rekord iz 2019. godine kada ljetni rok nije prošlo 9,4 posto gimnazijalaca. Kada je riječ o strukovnjacima, ispite je palo 48,5 posto učenika tih škola.

Nakon toga je u listopadu ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), Vinko Filipović, iznenadio javnost, ali i maturante još jednom novosti koja se tiče bodovnih pragova. Umjesto za svaki predmet, pojedinačno, svi predmeti na državnoj maturi su podijeljeni u tri kategorije. Tako će se predmetima matematičkog i prirodoslovnog područja od pristupnika tražiti 25 posto riješenosti iza dvojku, dok će u predmetima iz jezično-komunikacijskog područja kao i  društveno-humanističkog i umjetničkog područje za dvojku trebati 30 posto točnih odgovora. Za više ocjene su pragovi svugdje isti: 50 posto za trojku, 70 posto za četvorku te 85 posto za ocjenu odličan.

Fuchs kao najstariji ministar dobio sektor mladih, rektori bili na skupu HDZ-a

Na čelu resora obrazovanja promjena nema. HDZ je nakon parlamentarnih izbora ponovno sastavio Vladu, a povjerenje i dalje dobiva Radovan Fuchs. Njemu su dodani i mladi pa sada njegovo ministarstvo objedinjuje znanost, obrazovanje i mlade, a vrijedi spomenuti kako je baš Fuchs sa svojom 71 godinom najstariji član Vlade. Ususret parlamentarnim izborima akademsku zajednicu obišle su i fotografije rektora sa skupa HDZ-a. Tamo su bili osječi rektor Vlado Guberac, splitski Dragan Ljutić, mostarski Zoran Tomić. Svi oni pozdravljeni su kao rektori. Nedugo nakon i rektor Sveučilišta Sjever Marin Milković bio je na rođendanu HDZ-a. Ljutić je u intervjuu za srednja.hr pojasnio da nije mogao odbiti Plenkovićev poziv, makar to znači dići se u četiri sata ujutro.

Novo obećanje – modularna nastava u škole ulazi sljedeće jeseni

Ovog ljeta objavljeno je oko 140 novih kukrikula za strukovne škole, odnosno za reformu strukovnog obrazovanja – modularnu nastavu. Najviše komentara pristiglo je na kurikul općeobrazovnih predmeta te su neki išli i u doradu. No, nakon izmjene kurikula pobunili su se nastavnici stranih jezika jer im se u općeobrazovnom dijelu smanjuje satnica u četverogodišnjim programima. Ministar Radovan Fuchs je u rujnu najavio da modularna nastava ulazi u sve strukovne škole iduće školske godine 2025./2026. Za sve koji nisu shvatili što je modularna nastava, napravili smo kratki vodič.

Produljivanje ljetnih praznika

Iako je aktualna školska godina prvo trebala početi 2. rujna, premijer Andrej Plenković je naglo obznanio da će se ljetni praznici produljiti za tjedan dana. Učenici su se doista i vratili u klupe tek 9. rujna, tjedan dana kasnije od predviđenog. Sama odluka je donesena početkom srpnja, dakle dok su praznici već bili u tijeku. Kao objašnjenje ove odluke, Plenković je naveo ljetne vrućine i vremenske ekstreme te apele ravnatelja priobalnih škola. Mnogi su negodovali zbog ove odluke te naveli da bi sve škole trebale biti klimatizirane kako bi se nosile s visokim temperaturama. K tome, Ministarstvo znansoti, obrazovanja i mladih je moralo ponovno razmotrtiti cijeli školski kalendar s obzirom na kasniji početak školske godine. Naposljetku je ministar Radovan Fuchs obznanio da će se maknuti jedan jedan do dva slobodna dana u projetnim i jesesnkim praznicima te su učenicima praznici u veljači ostali netaknuti. Štoviše, ova školska godina će završiti tri dana ranije od prethodne.

Prazna mjesta na faksevima, studentskim domovima i ponekoj školi

Slika i prilika demografskog stanja u državi pad je broja maturanata, a posljedično i broja upisanih na fakultetima. Ukupna upisna kvota na svim je studijima ovoga ljeta bila 41.174 mjesta. Prazno je nakon tog roka ostalo 17.634 mjesta. Dio, njih 6.363, popunjen je na ljetnom roku. Da je stanje uistinu alarmantno pokazuje i grafikon s podacima u zadnjih deset godina. I dok se u studentskim domovima velikih gradova traži mjesto više, u nekim gradovima, poput Šibenika, Virovitice, Knina, Požege i Karlovca domovi ostaju poluprazni, nije ih spasio ni jesenski rok prijava za smještaj. Problem se odražava i na popunjenost mjesta u nekim srednjim školama pa smo pisali o srednjoj školi u Umagu. Investicija je to vrijedna oko deset milijuna eura, a škola je prve učenike upisala ove školske godine, međutim, od 44 planiranih mjesta u dvama gimnazijskim programima, popunjeno je njih svega 18.

Hrvatski studiji dobili godinu dana da poprave svoj rad

Veliki udarac za Hrvatske studije u ovoj godini. Procesom reakreditacije dobili su rok od godine dana da poprave svoj rad, inače im prijeti oduzimanje dopusnice. Otamo su više puta odgađali taj proces ili ga pokušali premjestiti, a nalaz je pokazao i zašto. Dobili su minimalnu razinu kvalitete u dvama od pet područja – Nastavnički i institucijski kapaciteti te Znanstvena djelatnost. Osim toga nastavlja se nevjerojatna peripetija s čelništvom te ustanove. Sada je na njegovom čelu kifovac Tomislav Krističević, a ove godine doživjeli smo i da je de facto njima upravljao rektor Stjepan Lakušić. Sve mimo zakonskih procedura, upozoravamo već odavno. Malo ironije za kraj, od Krističevića smo dobili i jednu legendarnu izjavu – ‘Ono što je slično u sportu, slično je i na Hrvatskim studijima. To je da se u sportu često mijenjaju treneri, a ja sam ovdje treći čelnik ove institucije u ovih godinu dana’.

Udarac na studente s invaliditetom

Zagrebačko sveučilište proljetos je pokrenulo novi, Akademski list, inače svoj drugi pamflet nakon Universitasa koji izdaju sa splitskim sveučilištem, da bi najesen studentima s najtežim invaliditetom u studentskom domu Stjepan Radić ukinuli 24-satnu asistenciju. Svoju zabrinutu situaciju studenti su ispričili za Večernji.hr, a kasnije se rektor Lakušić na HRT-u požalio kako je jedan od razloga ukidanja asistencija povećanje cijene te usluge. Iz Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu obznanili su kako se razgovara o suradnji s Ministarstvom, SC-om i Zdravstvenim veleučilištem kako bi se situacija vratila na staro. Usto, izvještavali smo kako su na Filozofskom u Zagrebu dnevni boravak za studente s invaliditetom premjestili u manji, skučeniji prostor, a tamo postavili samoposlužne aparate. Nakon apela studenata i peticije Uprava je bila prisiljena dnevni boravak vratiti na staro, a na naše upite oko situacije i samoposlužnih aparata kojih je na fakultetu 17 nikada nisu odgovorili.

Nacionalni ispiti – prvi put predstavljeni rezultati po gradovima i županijama

Iako se nacionalni ispiti pišu od 2022. godine, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) ove je godine prvi put javno predstavio rezultate uspješnosti po osnivačima škola, gradovima i županijama. Kad se sve zbroji, četvrtaši iz škola kojima je osnivač Grad Labin su imali najveći postotak riješenosti nacionalnih ispita sa 66 posto riješenosti. Kad je riječ o osmašima, najboljima su se pokazali učenici kojima je osnivač Grad Krapina s 57,5 posto. Među županijama, kako četvrtašima (s najvišim rezultatom riješenosti od 62,8 posto) tako i osmašima (56,8) posto, najbolje su prošli učenici iz škola kojima je osnivač Grad Zagreb. Grad Zagreb se analizirao i u kategoriji gradova i kategoriji županija. Također, valja istaknuti da je NCVVO odbio otkriti i rezultate tri najlošija grada i županija. Zatajili su njihove podatke riješenosti te tri najlošija grada/županije poredali abecednim redoslijedom.

Osumnjičen bivši dekan Alen Host i pali dekan Krešimir Rotim

Ni ova godina nije zaobišla afere s dekanima. Bivši dekan riječkog Ekonomskog fakulteta i tamošnji profesor Alen Host optužen je s još devet osoba za malverzacije od 446.677 eura. Istraga se provodi zbog sumnje na počinjene kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Ipak, Ministarstvo je Hosta instaliralo da na Sveučilištu Sjever nadzire financije. Pozivali su se na presumpciju nevinosti i njegovo dekansko iskustvo, tijekom kojeg je Host navodno i počinio ranije spomenuta djela.

Krešimir Rotim smješkao se u listopadu kada je kao dekan Zdravstvenog veleučilišta potpisao da će ono postati Fakultet zdravstvenih studija na Sveučilištu u Zagrebu. No, nedugo nakon uhićen je s tadašnjim ministrom zdravstva Vilijem Berošem (HDZ). Sumnja se u koruptivna djela u nabavi medicinskih robotskih uređaja. Navodno je Rotim sastavljao specifične tehničke specifikacije za medicinske uređaje, sve kako bi na natječajima dobivao određeni poduzetnik koji je Rotimu zauzvrat bez naplate dao jedan robotski mikroskop u privatnu polikliniku. Rotim je naposljetku dao ostavku na čelu Zdravstvenog veleučilišta.

Smjena na čelu SC-a, problemi s WeaPay aplikacijom, studentski minimalac prešao 6 eura

Dugogodišnji ravnatelj zagrebačkog SC-a Mirko Bošnjak (HDZ) otišao je u mirovinu, a jednoglasno izabrani novi ravnatelj je Mario Župan, gradski zastupnik HDZ-a. U zagrebačkom SC-u nije bilo posve mirno ni ove godine, studenti su ostali bez svog novca na aplikaciji WeaPay. Njome se moglo plaćati u menzama, a plaćanje je na kraju obustavljeno jer tvrtka aplikacije nije ispunila svoje financijske obveze prema SC-u, već je otišla u stečaj. Iako je postojala opcija jednog poslovnog subjekta koji bi preuzeo aplikaciju i dugovanja prema SC-u te studentima, više informacija i dalje nije poznato. Inače, od 1. siječnja 2025. godina studentski minimalac iznosit će 6,06 eura po satu, a zbog toga se mijenjaju i porezni limiti.

Priprema se obvezna devetogodišnja škola

Osim cjelodnevne i modularne nastave, reforma se priprema i u predškolskom obrazovanju, odnosno kroz devetogodišnju školu. Inače je program predškole obvezan za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu, a trenutni pravilnik propisuje da on za djecu koja ne idu u vrtiće traje 250 sati. Novim kurikulom predškole satnica se povećava na od 700 do 750 sati. Tijekom svibnja ove godine trajala je javna rasprava oko nacrta prijedloga Nacionalnog kurikula predškole. S gotovo tri mjeseca zakašnjenja, Ministarstvo je objavilo izvješće u kojemu su prihvatili samo četiri od 155 komentara struke koji se s predloženim ne slažu. Ali, isti još uvijek nije stupio na snagu. Hoće li se devetogodišnja škola uvesti u 2025., preostaje za vidjeti.

Nije donesen zakon za škole, nego su najavljena dva nova

Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju (ZOO) Ministarstvo obećava već godinama. Iako se tijekom 2024. konačno iščekivao novi Zakon o odgoju i obrazovanju, to se opet nije ostvarilo. Umjesto toga najavljena su dva nova zakona – Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju te Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. To znači da je da je Ministarstvo odustalo od ideje donošenja novog ZOO-a, koji bi skupno uređivao područje osnovnog i područje srednjeg školstva, odlučili su se vratiti na princip dva zakona koja su postojala prije 2008. godine. Najavili su da će ta dva nova zakona biti doneseni u 2025. godini.

Bili smo u nizu škola i fakseva u prvoj polovici godine te održali obrazovnu konferenciju

Osim za građansko obrazovanje mladih u jeku europskih izbora, od siječnja do lipnja redakcijska putovanja po Osijeku, Dubrovniku, Puli i Splitu  iskoristili smo i za posjećivanje niza škola. Našoj izvršnoj urednici Martini u posebnom je sjećanju ostao Osijek, gdje je posjetila srednju školu koja eksperimentalno provodi modularnu nastavu, osnovnu s cjelodnevnom, a u Dubrovniku školu koja nagrađuje razrede s najmanje izostanaka. Našem novinaru Hrvoju će, kao lijepa uspomena, ostati posjet Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi Osijek te V. gimnaziji Vladimir Nazor u Splitu gdje su učenici u 2023./24. godini najbolje napisali maturu iz Hrvatskog.

Naša novinarka Ramona oduševila se kada je u travnju upoznala Tatu Lasagnu, ujedno nastavnika škole u Umagu, a bilo joj je zabavno i Srednjoj strukovnoj školi Pula gdje su joj učenice napravile frizuru i šminku za maturalnu večer. Također je razgledala i radove na modernizaciji Turističko-ugostiteljske škole u Splitu, koji bi po novom roku trebali završiti nakon praznika. Među brojnim školama koje je posjetio naš novinar Ivor, posebno mu je u sjećanju ostao posjet Područnoj školi Koločep ima samo četiri učenika, a imao je priliku razgledati i kako se školuju klesari i Klesarski tehničari na Pučišću, te kako izgleda školovanje nacionalnih manjina u Talijanskoj srednjoj školi Dante Alighieri u Puli.

Ono što nam je svima ostalo u sjećanju neovisno gdje smo bili, svakako je proslava 13. rođendana portala srednja.hr organiziranjem konferencije prigodnog naziva, ‘Obrazovanje u pubertetu’. Sve u svemu, imali smo obilje zanimljivih panela i predavanja. Spomenimo i da je srednja.hr dobitnica nagrade SoMo Borac u dvjema kategorijama.

Pogledajte i specijalnu epizodu našeg Newsflasha koji sažima ključne događaje u obrazovanju:

Srednja.hr na kraju svake kalendarske godine objavljuje obrazovni pregled godine u kojima izdvajamo najvažnije obrazovne događaje. Naše obrazovne preglede možete čitati ispod.

Obrazovni pregled 2023. godine – u školama krenuli veliki eksperimenti

Obrazovni pregled 2022. godine – od testiranja na COVID, preko afere ‘daj 5’ do velikih pregovora oko plaća

Obrazovni pregled 2021. godine – COVID potvrde, skandal na maturi, seksualno nasilje

Obrazovni pregled 2020. godine – između pandemije i potresa

Obrazovni pregled 2019. godine – obilježio je obrazovni štrajk i naših 230 tekstova o tome

Obrazovni pregled 2018. godine – politički teatar apsurda dotukao je ideju sustavnih i kvalitetnih promjena

Obrazovni pregled 2017. godine – cjelovita kurikularna reforma i Strategija obrazovanja zarobljene u kaosu nepravilnosti i netransparentnosti

Obrazovni pregled 2016. godine – deseci tisuća građana na ulicama i trgovima zbog kurikularne reforme i obrazovanja

Obrazovni pregled 2015. godine – cjelovita reforma kurikuluma označena kao povijesni trenutak, 29.1.2015.

Obrazovni pregled 2014. godine – na čelo zagrebačkog Sveučilišta dolazi Damir Boras