Hrvatska na korak do ulaska u važnu međunarodnu organizaciju: Već smo u njihovim obrazovnim istraživanjima

OECD, odnosno Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj provodi opsežna istraživanja koja se tiču rješavanja ekonomskih, društvenih i okolišnih izazova. Između ostaloga, bave se i obrazovnim sustavom, koji istražuju i predlažu promjene kroz međunarodna istraživanja kao što su famozni PISA testovi. Hrvatska je kandidat za članstvo od 2022. godine, a ovog tjedna je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, predstavilo svoj obrazovni sustav članovima ove organizacije na sastanku u Parizu.

Dok je Hrvatska članica međunarodnih udruženja kao što je Europska unija, Ujedinjenih naroda, NATO Saveza, još uvijek iščekuje članstvo u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Hrvatska je pristupni kandidat u ovoj organizaciji još od lipnja 2022. godine, a sam cilj OECD-a, kako navodi ova organizacija, je suradnji s donositeljima odluka, ali i građanima ‘izgraditi bolje politike za bolje živote’. Stoga provode razna istraživanja koja propituju situaciju u različitim društvenim sektorima, između ostaloga i u obrazovanju, sve kako bi mogli ustanoviti međunarodne standarde po kojima bi onda rješavali ‘društvene, ekonomske i okolišne izazove’. Kada je riječ o obrazovanju, jedan od primjera OECD- ovih istraživanja su famozni PISA testovi o čijim rezultatima u Hrvatskoj redovno pišemo.

MZOM se hvali sastankom u Parizu: ‘Hrvatska napravila ključan korak’

Hrvatska možda još nije članica, ali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZMO), pohvalilo se prošlog utorka da napreduju u tom smjeru. Kako navodi MZOM, od 19. do 20. studenog se u Parizu održala rasprava o pristupanju Hrvatske OECD-u. Ranije je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao, da kada se sve zbroji, očekuju da će Hrvatska postati članica OECD-a 2026. godine. MZOM je sastanak u Parizu ocijenio ključnim korakom na tom putu.

Na sastanku su OECD-ovi predstavnici dali svoju analizu i zaključke koji su se ticali usklađenosti Hrvatske i preporuka ove organizacije u području obrazovanja i vještina. Procjenjivala se i sposobnost Hrvatske u provođenju ‘ključnih pravnih instrumenata OECD-a te obrazovne politike i prakse naše zemlje. Sastanku je, ističe MZOM, sudjelovao prisustvovao i nadležni ministar Radovan Fuchs. Pred predstavnicima OECD-a je održao prezentaciju u kojoj se osvrnuo na ‘aktualne strateške inicijative i reforme’ te predstavio hrvatski obrazovni sustav.

-Zaključno, OECD je potvrdio usklađenost hrvatskih politika u području obrazovanja i vještina s politikama zemalja članica OECD-a te su prepoznata nastojanja Republike Hrvatske za jačanje obrazovanja i vještina te održavanje koraka s europskim i svjetskim dobrim praksama, a s ciljem dodatnoga međunarodnog umrežavanja i jačanja nacionalnoga obrazovnog sustava, stoji u kratkom priopćenju MZOM-a.

U obrazovanju proučavaju sve dionike sustava: PISA je samo dio toga

Za sektor obrazovanja i školstva, OECD ima svoj Ured za obrazovanje i vještine, jedan od 12 samostalnih ureda u sklopu ove organizacije. Zadatak ovog ureda je analizirati i davati savjete oko obrazovnog sustava kako bi ga isti postao učinkovitiji, razvio znanje, ali i doveo do bojih poslova i kvalitete života. Osim već spomenutih PISA testova koji provjeravaju koliko su učenici u dobi od 15 godina usvojili ključna znanja i vještine za funkcioniranje u društvu, valja istaknuti i njihova međunarodna istraživanja iz područja obrazovanja kao što su:

• IELS testovi – Procjena ranog usvajanja znanja i dječjeg blagostanja, kroz ispitivanje petogodišnjaka, roditelja, učitelja
• OECD-ova anketa društvenih i emocionalnih vještina – Komparativno ispitivanje 10-godišnjaka i 15-godišnjaka kako bi se procijenili utjecaji na njihov društveni i mentalni razvoj.
• PIACC – Procjena odraslih osoba i njihove pismenosti, numeričkih sposobnosti i sposobnosti rješavanja problema u tehnološki bogatom okolišu te osnovnih vještina koje odrasli koriste na poslu, kod kuće i drugim zajednicama.
• TALIS – Ispitivanje učitelja i ravnatelja procjenjuje pedagoško znanje nastavnika.

– OECD-ov Ured za obrazovanje pomaže individualcima i nacijama identificirati znanje, vještine i vrijednosti koje potiču bolji posao, bolje živote, prosperiteti i potiču društvenu uključivost. Pomaže OECD zemljama i partnerima u dizajniranju i upravljanju njihovom obrazovanju i uvođenju reforma kako bi građani razvili znanje, vještine, stavove i vrijednosti koji će im trebati kroz život, navodi OECD o svom radu na području obrazovanja.

Koristi članstva: Pristup ekspertizi, oblikovanje međunarodnih rasprava

Inače, OECD je osnovan 30. lipnja 1961. godine, a trenutačno broji 38 članova diljem svijeta. To uključuje oba američka kontinenta, Europe i Azijsko-pacifičku regije. No, u suradnji i sa partnerima, organizacija se hvali da pomaže u reformama u preko 100 država diljem svijeta. Dok Hrvatska još čeka čeka službeno članstvo, sam OECD na svojim stranicama ističe kako je Hrvatska u posljednjim godinama znatno pojačala svoje sudjelovanje u službenim tijelima, instrumentima i ekonomskim pregledima ove organizacije.

– Hrvatska također igra i središnju ulogu u OECD-ovom Jugoistočnom europskom regionalnom programu, gdje je uključena u projekt suradnje i dijeljenja dobrih praksi (…) Hrvatska je suorganizator događaja ‘OECD Dubrovnik Talks’ u sklopu svojeg redovnog Dubrovnik foruma, imajući time vodeću ulogu u poticanju društvenih, ekonomskih i okolišnih reformi u jugoistočnoj Europi, ističu iz OECD-a.

Kod konkretnih koristi članstva u ovoj organizaciji, OECD ističe da njeni članovi, između imaju pristup ekspertizi i podacima svih istraživanja koje provode, a države članice zajedno također igraju veliku ulogu u oblikovanju i diktiranju tona međunarodnih rasprava o društvenom napretku u svim već segmentima.