Prevenciju o brzorastućoj ovisnosti prošlo 2.055 učenika: 'Vrlo lako se upecamo'

Ovisnost o internetu je potrebno spriječiti u što ranijoj dobi. Moto je to preventivnog programa ‘Alati za moderno doba’, koje provodi Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF) Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatski Telekom. U godinu dana održali su 12 radionica na temu prevencije ovisnosti o internetu za 2.055 učenika, a educirali su i 237 voditelja diljem Hrvatske. Učenicima su pružene socio-emocionalne vještine koje će im pomoći funkcionirati u stvarnom i virtualnom svijetu. Od onih učenika u projektu, koji su pokazivali znakove ovisnosti o društvenim mrežama i videoigricama, njih polovica je smanjila svoje rizično ponašanje.

Digitalne tehnologije su korisne, ali potrebno je izbjeći ovisnost o njima. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF) Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatski Telekom već godinu dana rade na preventivnom programu ‘Alati za moderno doba‘. Istaknuvši da je ovaj preventivni program ‘strukturiran i znanstveno utemeljen’, u srijedu su na Kampusu Borongaj predstavili prve rezultate rada s učenicima 7. i 8. razreda.

Korištenje interneta: ‘Bitno je razumijeti vlastite potrebe’

U školskoj godini 2023./24. program je bio podijeljen na dvije faze. U prvoj su se fazi educirali voditelji programa, stručni suradnici i učitelji, njih 237, koji rade u osnovnim školama diljem Hrvatske. Potom je uslijedila druga faza, gdje su ovi educirani voditelji proveli 12 strukturiranih radionica od jednog školskog sata za učenike. Isti edukatori su dodatno održali i po jedno predavanje za roditelje i nastavnike. U programu je sudjelovalo 2.055 učenika iz 63 škole. Sve skupa, u programu sudjeluje 108 osnovnih škola te se do kraja 2024. godine očekuje sudjelovanje više od 150 osnovnih škola iz 20 županija.

Ukratko, 40 posto učenika provede više od tri sata na društvenim mrežama tijekom radnog dana. Vikendom se ova brojka povećava na njih 63 posto. Pri tome, 1,6 posto učenika pokazuje simptome ovisnosti o društvenim mrežama, a tri posto ovisnosti o videoigrama. K tome, sedam posto učenika pokazuje ozbiljne simptome tjeskobe i depresivnosti. Ovi rezultati su dobili na temelju anketiranja učenika prije i poslije 12 radionica koje su prošli na temu prevencije rizičnog ponašanja na internetu. Od postotka djece koji pokazuju simptome ovisnosti o digitalnim sadržajima, njih 50 posto je smanjilo svoje korištenje društvenih mreža i igranje video igrica. U istraživanju je kao zanimljivost istaknuta da su pozitivni učinci, preventivnog programa posebno uočeni kod učenika koji su imali slabije predznanje o odgovornom online ponašanju i imali veći rizik od razvijanja ovisnosti.

Tim rezultatima je zadovoljan i voditelj projekta, Neven Ricijaš. U razgovoru za srednja.hr, ovaj profesor ERF-ovog odsjeka za poremećaje u ponašanju, navodi da je program vjerno implementiran. Rezultate je ocijenio zadovoljavajućima te naveo da je cilj usmjeriti učenike u socio-emocionalne vještine. Za one koji ne pretjeruju u društvenim mrežama i videoigrama, ove bi vještine im trebale omogućiti da nastave odgovorno koristiti društvene mreže i tijekom srednjoškolskih dana, kada se rizik ovisnosti povećava. Za one koji već pokazuju simptome ovisnosti, da se izvuku na vrijeme.

– To se odnosi na vještine uspostavljanja odnosa u realnom i virtualnom okruženju, vještine odupiranja vršnjačkom pritisku, količinu vremena koju provode i sadržaj kojim se djeca izlažu online. Zatim, bitno je razumijevanje vlastitih potreba i motivacije za korištenje moderne tehnologije. Stoga ideja i osnovni pristup nije samo na educiranju ili zastrašivanju, naveo je Ricijaš.

‘Koristimo ga po automatizmu’

Učenici su tijekom programa objašnjavali i što ih potiče na korištenje online sadržaja. Ricijaš je istaknuo da je učenicima glavni motiv korištenja interneta druženje s drugim ljudima i uspostavljanjem odnosima. Potom slijedi nošenje s neugodnim emocijama. Tijekom predstavljanja rezultata, Ricijaš je istaknuo da će se projekt, ali i bilježenje podataka za potrebe nacionalnog istraživanja nastavljati i dalje. Nadaju se obuhvatiti sve škole u Hrvatskoj, kao i poboljšati istraživanje na temelju dojmova učenika i stručnih suradnika koji su provodili radionice po ovom programu.

Sve u svemu, program je pozitivno ocijenjen, no Ricijaš je istaknuo da je ubuduće potrebno smanjiti pitanja na evaluacijskom upitniku jer su se učenici žalili na previše pitanja. Dok je prevencija rizičnog internetskog ponašanja bitna među školarcima, nažalost, od pretjeranog korištenja društvenih mreža danas skoro nitko nije siguran. No, profesor Ricijaš savjetuje kako svi možemo preuzeti kontrolu nad korištenjem interneta i ne dopustiti da korištenje interneta preuzme kontrolu nad nama.

– Internetu treba pristupati svjesno. Vrlo lako se upecamo, pa koristimo digitalne tehnologije po automatizmu. Ne bi bilo loše da svatko od nas na svom mobitelu provjeri koliko vremena provodi na pojedinoj društvenoj mreži, svaki mobitel će vam to reći. I onda kada netko shvati da, primjerice, dva, dva i pol sata dnevno provjerava društvene mreže, treba se zapitati: ‘U redu koristim to po automatizmu. Ali, želim li stvarno prosječno dva i pol sata provoditi pretraživajući te sadržaje koji, ruku na srce, nisu posebno informativni, edukativni niti u značajnoj mjeri obogaćuju naš život’, zaključio je Ricijaš.