Mladi djelomično podložni populizmu, ali samo oko jedne teme: Dvije stranke predvode antagonizmom

Mladi i populizam tema su analize koju je proveo GONG nakon parlamentarnih izbora ranije ove godine. U tri fokus grupe, raspravljali su o Facebook objavama političkih stranaka, želeći vidjeti kako mladi reagiraju na populističke izjave političkih stranaka. Mladi su uglavnom imali negativan stav prema populističkim izjavama, osim kada je bilo riječ i izjavama koje su kritizirale druge političare. Sve u svemu, mladi su razočarani političarima, brine ih narušavanje ženskih i LGBTQ prava, ali i dolazak stranih radnika.

Parlamentarni izbori su iza nas te su mandati u Saboru već dodijeljeni. Među brojnim političkim strankama koje su se natjecale, GONG je provodio analizu koliko su političari u lovu na glasove posezali za populizmom. Ovih su dana svoja saznanja objavili u izvještaju ‘Analize populističke ponude i potražnje na parlamentarnim izborima 2024. godine’.

Prvaci populizma u Hrvatskoj: Domovinski pokret te Pravo i Pravda

U istraživanju, GONG je koristio fokus grupe s mladim osobama, želeći provjeriti kako mladi reagiraju na populističke poruke. Kao glavne populiste domaće političke scene, Gong je istaknuo Domovinski pokret (DP) te Pravo i Pravda (PiP) bivšeg EU zastupnika Mislava Kolakušića. Ove dvije stranke su na Izborima za Sabor išle u koaliciji. Titulu najpopulističkije stranke Domovinski pokret si je priskrbio ‘učestalim pozivanjem na narodno zajedništvo i politički anti-elitizam u svojim Facebook objavama’. Točnije, 29 posto njihovih objava je imalo anti-elitistički stav negativno prikazujući sve političare te su s 21 posto objava imali narativ u kojemu je odnos između naroda i političara antagonistički. PiP je negativno prikazivao političare u 27 posto svojih objava, a antagonistički odnos su uspostavili u devet posto svojih objava.

– Kada govorimo o populizmu, moguće je razlikovati populizam kao oblik komunikacijske strategije, gdje se pozitivno vrednuje homogeni narod, te populizam kao ideologiju, u kojoj se uspostavlja antagonistički odnos između pozitivnog naroda i negativnih političkih elita (anti-elitizam). Međutim, populizam u Hrvatskoj i dalje ostaje uglavnom neistražen, s malim brojem istraživanja koja ispituju biračku potražnju populizma. Pritom je pogotovo neistražena podložnost mladih birača na populističke poruke, napomenuli su iz Gonga.

Pri prikupljanju podataka, Gong je za svoju analizu koristio 799 Facebook objava u razdoblju od 1. ožujka do 16. travnja. Objave su prikupljene na Facebook profilima već spomenutog DP-a i PiP-a te stranaka kao što su HDZ, SDP, Most i Možemo.

– Analizom političke komunikacije promatranih političkih stranaka utvrđeno je da HDZ, SDP i Možemo nikada ne spominju narativ o postojanju antagonističkog odnosa između naroda i političkih elita. Također, iznimno rijetko spominju narodno zajedništvo u pozitivnom smislu, zbog čega ih se ne može proglasiti populističkim akterima u komunikacijskom ili ideološkom smislu. Most se kao stranka istaknuo s isticanjem negativnog viđenja političara (anti-elitizam), ali bez isticanja pozitivno vrednovanog naroda. Time ga nije moguće definirati pravom populističkom strankom, već anti-elitističkom strankom, pojasnio je Gong.

Mladi ne vole konzervativce, ali ni strane radnike

S ovim podacima, GONG je organizirao tri fokus grupe s 19 mladih birača u Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Sve u svemu, mladi s kojima je GONG razgovarao su većinom imali negativno poimanje hrvatskog društvenog i političkog stanja. U političare i političke stranke nemaju povjerenja, nezadovoljni su njihovim radom i frustrirani zbog vlastite nemoći.

Gong je istaknuo i da je među mladima u fokus grupama ‘prevladalo uvjerenje kako hrvatskom društvu prijete konzervativne sile, koje ugrožavaju ženska prava, LGBTQ zajednicu i osobne slobode’. Kao prijetnju su naveli i strane radnike, navodeći da su ‘kulturno nespojivi s hrvatskim društvom’. Na tragu negativne percepcije stranih radnika, u GONG-u su očekivali da će sudionici pozitivno reagirati na populističke izjave o stranim radnicima. No, zanimljivo, populističke izjave o strancima su im bile odbojne. Mladi navode da su takve objave političara ‘oblik emocionalne manipulacije građanima’. S druge strane, pozitivno su reagirali na populističke izjave u kojima su prozivani drugi političari i stranke.

– U konačnici se pokazalo da su mladi birači podložni pojedinim aspektima populizma, ali ne zato što posjeduju populistički svjetonazor, već jer se njihovi negativni stavovi prema političarima preklapaju s populističkim isticanjem anti-elitizma. Time je utvrđeno da mladi iz ovih fokus grupa odbacuju jednu od temeljnih dimenzija populizma, pozitivno percipiranje naroda, zbog čega ih se ne može smatrati biračima sklonima populizmu, zaključili su iz GONG-a.