Našim učenicima nastava počinje 9. rujna: U usporedbi s nekim EU zemljama imamo vrlo duge praznike

Početak nastavne godine u Hrvatskoj pomaknut je s 2. na 9. rujna. Premijer Andrej Plenković to je opravdavao vremenskim neprilikama i turističkom sezonom. No, početak rujna i dalje pozicionira Hrvatsku u europski prosjek glede prvog dana škole. Učenici u Finskoj su se prošle školske godine vratili školske klupe vratili 9. kolovoza, dok su učenici na Malti imali preko 12 tjedana praznika i vratili se 27. rujna. To su samo neki od zanimljivih podataka europske mreže Eurydice u njihovom godišnjem izvješću školskog vremena u Europi.

Izmjene početka školske godine u Hrvatskoj, koja ove godine počinje 9. rujna, mnoge je iznenadila. Kao što smo ranije pisali, premijer Andrej Plenković je najavio odgodu početka školske godine koja je prvotno trebala krenuti 2. rujna opravdavajući to turističkom sezonom te vremenskim neprilikama. Iako novi datum učenicima daje malo više odmora, u usporedbi s nekim europskim zemljama, riječ je o vrlo dugim praznicima.

Za neke učenike nema ljetovanja u kolovozu

Prošla školska godina 2023./24. u Hrvatskoj je krenula 4. rujna, a taj podatak je bio zabilježen i u europskim bazama podataka. Konkretno, u izvješću europske mreže Eurydice o kojoj smo i ranije pisali zbog godišnjih izvješća školskog vremena u Europi. Uz EU zemlje, u statistiku su uključeni i počeci školske godine i u zemljama koje nisu članice EU-a: susjedne Srbija, BiH, Crna Gora te Sjeverna Makedonija, Albanija, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Turska i Norveška.

Još se čeka izvješće za nadolazeću školsku godinu, ali Hrvatska se i s ovogodišnjom promjenom datuma, zadržala u rasponu koji i inače ima, a to je početak nastave u prvom dijelu rujna.

Za razliku od Hrvatske, učenicima diljem EU nastava počinje u kolovozu. Rekorder po ranom odlasku u školske klupe je Finska, gdje nastava učenicima počinje 9. kolovoza. Tako su se u 2023./24. godini učenici Francuske zajednice u Belgiji u školske klupe vratili 28. kolovoza 2023. godine. Isto vrijedi i za učenike u Njemačkoj.

U Danskoj učenicima ovisno jesu li na primarnoj, ili sekundarnoj razini, početak školske godine se kreće u rasponu od 11. do 14. kolovoza. Dan razlike, između osnovnoškolaca i srednjoškolaca, imaju i Islanđani, gdje nastava kreće 21. kolovoza za osnovnoškolce te 22. kolovoza za srednjoškolce. U Švedskoj je nastava krenula 14. kolovoza, isto kao i u Švicarskoj. U Norveškoj su učenici u klupama već od 14. kolovoza, a u Lihtenštajnu od 21. kolovoza.

Hrvatska u prosjeku, Malta ima najdulje praznike

Općenito, u većini EU, školska godina počinje u rujnu, čime se Hrvatska pridružuje europskom prosjeku. Europsko izvješće za školsku godinu 2023./24. napominje i da učenici u Malti imaju najdulje razdoblje ljetnih praznika. Oni su se prošle godine u školu vratili tek 27. rujna.  U prosjeku, ljetni praznici počinju između druge polovice svibnja i druge polovice srpnja. No sama duljina ovih praznika varira od zemlje do zemlje, ali u prosjeku traje od između osam do 12 tjedana.

Dok Malta ima najdulje ljetne praznike, zemlje poput Belgije (njihova francuska zajednica), Danska, Nizozemska, Norveška, Lihtenštajn, dijelovi Njemačke te neki od kantona u Švicarskoj, imaju manje od osam tjedana ljetnih praznika. Grčka, Latvija, Portugal, Albanija i Island, kao i poneki dijelovi Italije, imaju više od 12 tjedana praznika.

– U nekim zemljama, duljina ljetnih praznika ovisi o razini edukacije. U Litvi, učenici u osnovne škole imaju dva tjedna dulje praznike nego učenici srednjih škola. U Portugalu učenici, ovisno o razredu, imaju mjesec praznika više, dva tjedna liše u Litvi te tjedan i pol na Cipru, istaknuto je u najsvježijem izvješću europske mreže Eurydice.

Detaljniji prikaz organizacije školskog vremena u Europi pogledajte u privitku ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.