Mladi kritizirali političke stranke, ali i institucije: Uputili im sedam važnih zahtjeva

Mreža mladih Hrvatske (MMH) detaljno je istraživala kako su se političke stranke odnosile prema mladima tijekom izbora za Sabor i EU parlament. Pokrili su kandidacijske liste ali i politički program stranaka. Rezultate su predstavili u ponedjeljak, povodom Međunarodnog dana mladih. Iako su mladi, ističu, dobili ‘zavidan broj preferencijalnih glasova’, stranke svoje mlađe kandidate nisu poslali u parlament. Opsežnu publikaciju i prijedloge kako popraviti situaciju, MMH će poslati svim saborskim klubovima. Time žele mladima u tim strankama dati alat za jače pregovaranje za poziciju mladih u politici.

Nakon izbora prvo za Sabor a potom i EU parlament, Mreža mladih Hrvatske (MMH) izražavala je nezadovoljstvo zbog toga što mladi ljudi nisu ni u jedan ni u drugi parlament. No, povodom Međunarodnog dana mladih ovog ponedjeljka, detaljnije su predstavili koliko političari u Hrvatskoj ustvari zanemaruju mlade.

Mladi su na listama samo žetoni stranaka: ‘Dobili su zavidan broj preferencijalnih glasova’

U svojoj publikaciji ‘Ima li (tu) mjesta za mlade’, proveli su opsežnu analizu u kojoj su se bavili s deset glavnih političkih stranaka i koalicija. Sve u svemu, MMH je ustvrdio da su mladi prepoznati kao segment društva, ali specifični problemi koji ih muče nisu dovoljno istaknuti u stranačkim programima. Kao probleme mladih, MMH je u svojoj analizi istaknuo visoku stopu nezaposlenosti, nedostatak priuštivog stanovanja te ograničene mogućnosti za participaciju u političkim procesima.

Većina stranaka nije posvetile zasebne poglavlje svojih programa mladima. Predsjednik upravnog odbora MMH-a, Marin Capan, u razgovoru za srednja.hr je ocijenio kako ga najviše zabrinjava što nijedna mlada osoba nije izglasana za ulazak u Sabor ili EU parlament kroz direktno glasanje. Kao što smo i sami ranije pisali, u Saboru sjede tri zastupnika koja imaju manje od 30 godina. Pritom treba naglasiti da su dva zastupnika ušli kao zamjene, a treći je zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, izabran upravo sa svoje liste preferencijalnim glasovima birača. K tome, Capana žalosti ga i da je Hrvatska imala najmanju izlaznost u cijeloj EU na Europskim izborima.

– Što se tiče pojavljivanja mladih na izbornim listama, vidimo da su korišteni kao žetoni, ali najčešće su bili stavljeno na desetom mjestu na svojim listama. To govori da mladi nemaju potporu unutar stranaka niti šansu za ulazak u Sabor ili EU parlament iako su mladi dobili zavidan broj preferencijalnih glasova, upozorio je Capan.

Na tom tragu, u analizi MMH-a stoji da su upravo EU izbori pokazali da su upravo mladi kandidati i kandidatkinje sve značajniji akteri na političkoj sceni. MMH je tu posebno istaknuo tzv. ‘Gen Z’ listu Nine Skočak. K tome, kako smo pisali u travnju, mladi su pokazali veliki interes kod glasanja za Sabor, što se posebice vidjelo u Varšavskoj ulici u Zagrebu.

Samo dvije stranke su mlade izdvojile kao zasebnu temu: ‘Imamo puno mehanizama za komunikaciju s mladima’

Kao pozitivne primjere bavljenja mladima, MMH je istaknuo da su jedino stranke Možemo! i SDP izdvojile mlade u zasebnu temu svog programa. Stranke Pravedna Hrvatska i i HDZ su se mladi dotaknuli djelomičnu spominjući ih u temama roditeljstva, obitelji i demografske revitalizacije. To je više nego ostale stranke, ali kako nam je istaknuo Capan, to nije dovoljno.

Istaknuo je i da je MMH zabrinut jer se predmet Politika i gospodarstvo (PiG) ukida u strukovnom programu, a naveo je i da ‘jako dugo nije bilo dijaloga oko građanskog odgoja i obrazovanja’. Međutim, valja naglasiti da je i dalje upitno hoće li se PiG doista ukinuti, iako je riječ o problemima na koji su upozoravali i iz GONG-a. Kao što smo ranije pisali, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih nam je rekla da se PiG neće ukinuti, već će za strukovnjake postati  izborni ili fakultativni modul. Upitan smatra li da političke stranke ne žele raditi na problemima mladih ili jednostavno ne znaju kako ih riješiti, Capan smatra da je posrijedi vjerojatno kombinacija jednog i drugog.

-S jedne strane odgovornost preuzimaju vlast i institucije, a u drugoj političke stranke koje ne komuniciraju teme koje su mladima važne. Ne obraćaju se direktno mladima i ne rade korake koji bi motivirale mlade da sudjeluju u političkim procesima.U Hrvatskoj imamo puno mehanizama s kojima se može komunicirati s mladima putem civilnog društva ili na lokalnoj razini preko savjeta mladih. Ne bi trebalo biti razloga da se ne zna što treba unaprijediti za mlade, naveo je Capan.

Dodao je i kako vjeruje da svaka stranka želi spriječiti iseljavanje mladih iz Hrvatske. No, ističe da se problemi mladih trebaju rješavati sa fokusom na ovu skupinu. Stavljanje problema mladih u širi kontekst poput demografije i obitelji, smatra krivim smjerom.

– Ako stranke nisu zainteresirane, onda ni ne pronalaze stručnjake za mlade za koje bi imali resurse. HDZ SDP i Most imaju popriličan broj mladih u strankama, mogu tako nešto napraviti, ali ni one nisu imale nijednu mladu osobu na listi za EU parlament. Vidjeli smo da je forum mladih SDP-a kritizirao svoju stranku jer se nije pridržavala svoje interne kvote od 20 posto nego su imali 4 posto. Pomladci stranaka moraju biti prepoznati, ističe Capan.

Društvene mreže govorom mržnje blokiraju argumentiranu raspravu

Predsjednik glavnog odbora MMH-a nam je istaknuo i da su mladi kandidati bili predmet govora mržnje na društvenim mrežama upravo na temelju njihovih mladih godina i nedostatka iskustva. To dovodi i to toga da odvlači mlade kandidate od bavljenja politikom jer ili nisu spremni na to ili se s time ne žele nositi niti su to očekivali.

– Trebamo postaviti standard s kojim bi društvene mreže bile sigurne i motivirajuće po pitanju mladih na listama te u njihovoj utrci i cijelom izbornom procesu. Naravno, svatko može iznijeti svoje mišljenje, ali važno je da se zaključci donose u argumentiranoj raspravi, a ne u na temelju godina i manjka iskustva. Mladi su veliki dio naše populacije i treba im dati priliku da se mogu reprezentirati, istaknuo je Capan.

Sedam prijedloga koje će poslati svim saborskim strankama: Mladima žele dati argumente za pregovore

Zbog svega toga, MMH je nakon analize osmislio i rješenje na probleme. Točnije, predložili su i elaborirali sedam prijedloga koji bi trebali riješiti ove probleme. Točnije potaknuli mlade da se više angažiraju u politici i društvu, ali i omogućile starijima da ih shvate ozbiljnije i daju im veće mogućnosti djelovanja:

• Uvođenje kvota za mlade unutar stranačkih struktura
• Snižavanje dobne granice za glasanje na 16 godina
• Razvijanje strategija za zaštitu mladih kandidata/kinja od govora mržnje na društvenim mrežama
• Promocija participativnog budžetiranja u lokalnim zajednicama
• Jačanje neovisnosti Savjeta mladih i poticanje njihovog osnivanja
• Povratak predmeta Politika i gospodarstvo (PiG) u strukovne škole
• Osvještavanje važnosti participacije mladih

Kako nam je Capan otkrio nakon javnog predstavljanja ovih istraživanja MMH-a u ponedjeljak, po jedan primjerak tiskanog primjerka istraživanja će se poslati u svaki saborski klub zastupnika. To je posebice važno za stranačke pomlatke koji su se, kao u slučaju SDP-a, čak i pobunili zbog zapostavljanja mlađih kadrova u stranci.

– Tim im se (mladima u strankama op.a) daje zagovarački argument, ako su razmišljali o takvim temama unutar svojih stranaka i ovo je još jedan dokaz kojim mogu pregovarati unutar stranke za bolji položaj mladih. Ove publikacije trebaju koristiti i vlast i institucije. Želimo ih usmjeravati na ono što mladi žele te moramo o mladima razmišljati i kao o sadašnjosti te kao budućnosti. Želimo da ova publikacija bude korištena, zaključio je Capan.

Cjelokupno istraživanje Mreže mladih Hrvatske, ‘Ima li (tu) mjesta za mlade’, možete pročitati u nastavku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.