Učenicima fali političkog obrazovanja: 'Samo jedna trećina misli da političari brinu o interesima mladih'

Na osmoj godišnjoj konferenciji GOOD inicijative, koja istražuje političku pismenost učenika i učenica u Hrvatskoj, zaključeno je kako predmet Građanski odgoj i obrazovanje mora biti obavezni predmet u školama, a Politika i gospodarstvo ne smije biti ‘izbačena’ iz programa strukovnih škola u modularnoj nastavi. Panelisti GOOD konferencije složili su se kako uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta neće biti moguće bez političke volje i podrške vladajućih. Kao argument kako su upravo takvi predmeti i gradivo potrebni nalazi se u činjenici kako u Hrvatskoj samo 48 posto učenika i učenica izražava namjeru za sudjelovanjem na izborima kada to budu mogli.

Otkako su 2023. godine izašli detalji o modularnoj nastavi, a u kojoj se planira ‘ukidanje’ nekih predmeta kao takvih i uvođenje tog gradiva u module, mnogi su se najviše pobunili oko ‘izbacivanja’ predmeta Politika i gospodarstvo u reformi strukovnog obrazovanja. Upravo je o tome bila održana i panel rasprava na osmoj godišnjoj konferenciji GOOD inicijative pod nazivom ‘Građanski odgoj i obrazovanje u superizbornoj godini’.

‘Obrazovanje o demokraciji i nediskriminaciji treba biti kontinuirani dio obrazovnog sustava’

I dok je zaključak bio kako Građanski odgoj i obrazovanje mora biti obavezni predmet u školama, a Politika i gospodarstvo ne smije biti ‘izbačena’ iz programa strukovnih škola, panelisti GOOD konferencije složili su se kako uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta neće biti moguće bez političke volje i podrške vladajućih.

– Obrazovanje o demokraciji i nediskriminaciji treba biti kontinuirani dio obrazovnog sustava jer to je pitanje znanja, ali i vrijednosti i odgoja. Iz pritužbi koje zaprimam kao Pravobraniteljica od strane građana, mogu vidjeti da građani ne znaju kome se obratiti kada imaju problem, koje su im mogućnosti, kakva prava imaju i kako ih ostvariti. To je pitanje i ljudskih prava i vladavine prava i borbe protiv diskriminacije, rekla je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Nastava PiG-a: ‘Nerijetko ovisi o entuzijazmu udruga i nastavnika koji provode taj predmet’

S njom se složila i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Danijela Dolenec koja je istaknula kako stranka Možemo! zagovara Građanski odgoj i obrazovanje kao obavezan obrazovni predmet i smatra to nužnim dijelom šire društvene promjene koja je potrebna da bi se mogli zvati zrelom demokracijom.

– Posebno u super izbornoj godini osvještavamo različite dimenzije ovog problema. Javna sfera i medijsko posredovanje politike danas pojačava sve ono polarizirajuće i negativno. Kurikulum nije u nadležnosti grada, trudimo se oblikovati škole onako kako mislimo da bi trebale izgledati. No, bez čvrstog dijaloga s državnim institucijama ti napori nisu sistemski i održivi jer nerijetko ovise i o entuzijazmu udruga i nastavnika koji provode taj predmet, izjavila je Dolenec.

Neki učenici u modularnoj imaju PiG kao obavezan, drugi nemaju

Upravo se uz Građanski odgoj i obrazovanje vežu i teme političkog obrazovanja, ali u određenim programima srednjih škola trenutno postoji i predmet koji se zove Politika i gospodarstvo. Upravo taj predmet pod istim nazivom polaže se i na maturi ako fakultet traži taj izborni predmet kao uvjet za upis željenog studija.

– Prema prijedlogu reforme strukovnog obrazovanja, Politika i gospodarstvo postaje obvezan modul samo za pomoćna trogodišnja zanimanja. Reformom je zamišljeno da budući pomoćni kuhari ili pomoćni krojači, kao i druga pomoćna zanimanja, imaju obvezni predmetni kurikul/modul, dok je za većinu strukovnih zanimanja Politika i gospodarstvo definiran kao modul koji može biti obvezni, izborni ili fakultativni. Koji od ovih oblika će biti ponuđen učenicima pojedine škole – ovisit će o odluci ravnatelja, kazala je Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga.

‘U Hrvatskoj samo 48 posto učenika i učenica izražava namjeru za sudjelovanjem na izborima kada to budu mogli’

Politolog Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja također je sudjelovao na konferenciji te je predstavio rezultate Međunarodnog istraživanja građanskoga odgoja i obrazovanja. U tom su istraživanju analizirana učenička znanja, razumijevanje pojmova i teme vezane uz građanski odgoj i obrazovanje.

– Čak tri četvrtine učenika i učenica još uvijek vjeruje da je demokracija najbolji oblik vladavine. Međutim, samo jedna trećina misli da izabrani političari brinu o interesima mladih i birača općenito, što se onda prelijeva u nepovjerenje prema institucijama. Učenici su nezainteresirani za društvene i političke teme, što i ne čudi obzirom koliko mogu slušati o njima u nastavi. U Hrvatskoj samo 48 posto učenika i učenica izražava namjeru za sudjelovanjem na izborima kada to budu mogli, pojašnjava Baketa.