Koliko učenika upadne u srednju koja im je prvi izbor? 7 zanimljivosti o upisima koje možda ne znate

Preko osamdeset posto osmaša upada u srednju školu koja im je prvi prioritet, a skoro polovica njih odlazi u školu izvan svoje općine. Ovo je samo dio podataka vezanih uz upise u srednje škole u 2023. koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo u novoj, četvrtoj verziji Školskog e-Rudnika vezanoj uz upise u srednje škole. U bazi se može vidjeti i u kojim je školama lani bio najveći broj prijava, s koliko su se bodova učenici upisivali u svaku, kao i iz kojih osnovnih škola dolaze upisani u pojedine srednje.

Početkom ovog tjedna započele su online prijave u sustav upisa u srednje škole, dok će prijave samih programa započeti 28. lipnja. Sve što morate znati o ovogodišnjim upisima možete pronaći u sažetom vodiču na ovoj poveznici, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je i statistiku vezanu uz prošlogodišnje upise. Riječ je o novoj, četvrtoj verziji Školskog e-Rudnika, iz kojeg smo izdvojili neke zanimljivosti vezane uz upise u srednje u 2023. godini.

Koliko učenika ‘upadne’ u školu koja im je prvi prioritet?

Novost koju su sa sobom donijeli online upisi u srednje škole je mogućnost prijave većeg broja škola. S time da kandidat listu prioriteta slaže tako da mu je škola koju najviše želi upisati prva na listi i tako prema prioritetima ostale. Prema podacima iz baze MZOM-a, prošle je godine prvi prioritet upisalo 81,4 posto učenika, dok ih preostalih oko 17,6 posto bilo primorano upisati neku od sljedećih škola na listi.

Podsjetimo, svi redoviti kandidati na upisima u srednje škole i prošle i ove godine mogu u online sustavu prijaviti maksimalno šest programa u šest škola.

Kandidati s teškoćama u razvoju kod prijava programa u županijskim upravnim odjelima imaju mogućnost prijave šest različitih programa, ali u neograničenom broju škola. A kandidati koji prijavljuju paralelne (umjetničke) programe, mogu prijaviti i do dva paralelna programa vezana uz svaki temeljni program.

Koje su škole lani imale najviše prijava?

Kada je riječ o školama koje su lani na upisima imale najviše prijava, podaci MZOM-a kažu da je prva na toj listi VII. gimnazija Zagreb s 1.211 prijava, dok je ondje bilo 156 mjesta. Na drugom mjestu po broju prijava je bila Prva ekonomska škola Zagreb s 1.186 prijava i 248 mjesta. Još je samo II. gimnazija Zagreb imala preko tisuću prijava, točnije 1.131 na 156 upisnih mjesta.

U koje su se srednje 2023. upisali osmaši s najviše bodova?

Ako se isključe umjetnički i programi za sportaše, budući da imaju drugačiji sustav bodova, najviši prosječan broj bodova upisanih učenika imale su neke od zagrebačkih gimnazija koje provode prijemni ispit. Na vrhu je zagrebački MIOC, XV. gimnazija u čijem je programu prirodoslovno-matematičke gimnazije prosjek bodova upisanih bio 86,78. Druga je opća gimnazija Gimnazije Tituša Brezovačkog s prosječnih 86,39 bodova upisanih, dok je treći prirodoslovno-matematički program I. gimnazije u Zagrebu gdje je prosječan broj bodova upisanih iznosio 86,03. Kako biste se vi snašli na prijemnom za zagrebačke prirodoslovno-matematičke gimnazije, provjerite na ovoj poveznici.

Uvjerljivo najviše učenika upisuje strukovne škole

Iako vlada stav kako je strukovno obrazovanje u Hrvatskoj zanemareno i malo učenika pohađa takve škole, to baš i nije točno. Oni koji prate obrazovne prilike znaju da je u strukovnim školama daleko više mjesta nego u gimnazijama. Tako je, a u skladu s kvotama, na prošlogodišnjim upisima gimnazijski program upisalo 27,39 posto učenika, a neki od ponuđenih strukovnih programa 70,65 posto osmaša. Preostali su upisali umjetničke programe. Zanimljivo je promotriti i navedene omjere po županijama. Najviši postotak učenika upisanih u gimnazije u 2023. je imao Grad Zagreb, 38,40 naprama 59,35 posto onih koji su upisali strukovne.

Valja podsjetiti kako Vlada ima plan povećati obuhvat učenika u gimnazijama na 35 posto, što bi bilo bliže prosjeku EU. Zato su strukovnim školama već od ove godine omogućili otvaranje gimnazijskog smjera umjesto suficitarnog strukovnog. Također, školama se kroz javni poziv nudi 75,3 milijuna eura za izgradnju ili dogradnju, sve u svrhu povećanja kapaciteta u gimnazijama ili pokretanja te vrste programa.

Prosjek ocjena svih osmaša na upisima je visokih 4,20

Iako je broj superodlikaša, učenika koji prolaze s 5.0, u Hrvatskoj u padu i dalje ostaje činjenica da je u osnovnim školama s uspjehom odličan prošlo vrtoglavih 57,65. Visok je i postotak ocjena iz osnovne škole koje su imali prošlogodišnji osmaši na upisima u srednje. Prema podacima MZOM-a, on je bio čak 4,20. Prosječan broj bodova koje su učenici imali na upisima bio je 59,95.

Inače, za sve vrste srednjih škola i na upisima se vrednuju zajednički i dodatni element, dok se putem posebnog elementa može steći pravo prednosti na listi. Zajednički element čine ocjene iz škole, s time da kroz taj element učenici koji žele upisati gimnaziju ili strukovnu četverogodišnju školu mogu skupiti najviše 80 bodova. Kod upisa u trogodišnje programe obrazovanja broj bodova koji se može ostvariti kroz zajednički element jest 50.

Brojni učenici zapravo odlaze u srednju u drugu općinu, neki i u drugu županiju

Učenici putnici, dakle oni koji upisuju srednje u drugom gradu ili općini od one u kojoj žive, zapravo su brojni. U 2023., kažu to podaci MZOM-a, 45,31 posto učenika upisalo je školu izvan svoje općine, odnosno njih 17.814. Čak 11,50 posto njih, točnije 4.521 promijenilo je županiju. Očekivano, najčešće je to slučaj u Zagrebačkoj županiji iz koje je 1.569 učenika upisalo školu u Gradu Zagrebu. S druge strane, 308 učenika iz Grada Zagreba upisalo je neku školu u Zagrebačkoj županiji.

Ne uspiju svi upisati srednju u ljetom roku

Da, dobro ste pročitali, ne upišu svi učenici srednju u ljetnom roku. Ali njihov postotak je vrlo nizak. Od 40.074 učenika osmih razreda, prošle je godine srednju u ljetnom roku upisalo 39.318 učenika. Srećom, postoji i jesenskih upisni rok na kojem mogu konkurirati samo oni koji se nisu upisali na ljetom i to u školama u kojima je ostalo mjesta. Prošle godine je jesenskom je roku pristupilo  739 učenika, od kojih je srednju upisalo njih 590. No, ni tu upisima nije kraj. Naime, u slučaju upisa u srednje škole postoji nešto što se naziva naknadnim rokom upisa, a učenici se za njega prijavljuju direktno u škole u kojima je ostalo mjesta nakon jesenskog roka.

Kako izračunati bodove i doznati sve o školi koju želite upisati?

Uz pomoć našeg Kalkulatora bodova saznajte koliko bodova prilikom upisa možete očekivati. Na profilu svake srednje škole možete izračunati bodove koji su vam potrebni za upis baš te škole. Ovim kalkulatorom možete izračunati koliko ćete bodova imati na temelju ocjena iz osnovne škole, a možete i vidjeti koliko je minimalno bodova potrebno za upis škole te prosječan broj bodova upisanih učenika. Kako ga koristiti pogledajte u videu na našem TikToku:

@srednja_hr Provjerite hoćete li upisati željenu srednju školu! #srednjaskola #skola #kalkulator #srednjahr #upisusrednju #fyp #foryoupage @komar989 ♬ BGM perfect for item description – Mi-on（みおん）

A u pronalasku srednje škole koja je baš za vas pomoći će vam i naše Online predstavljanje škola. Škole se predstavljaju kroz nekoliko rubrika.