Od školske godine u kojoj je Penava preuzeo vlast, Vukovar je izgubio četvrtinu učenika

Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta na čelu je grada Vukovara od 2014. godine. U tom desetogodišnjem razdoblju Vukovar je, kažu službeni podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja, izgubio čak 25,25 posto svojih učenika. Na nacionalnoj razini minus iznosi 11,51 posto. Smanjen je u razdoblju otkako je Penava na vlasti i broj razrednih odjela u Vukovaru, ali i prosječan broj učenika po razredu. Unatoč ovim duboko poražavajućim podacima, njegov Domovinski pokret dobio je u ruke novoosnovano ministarstvo demografije i useljeništva. Na njegovu čelu će biti Ivan Šipić.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković predsjedniku Zoranu Milanoviću predao je 78 potpisa i dobio mandat da treći put zaredom sastavi Vladu. Na tome najviše može zahvaliti zastupnicima Domovinskog pokreta (DP), koji će u zamjenu za potpise dobiti tri resora, među kojima je demografija. Ona postaje zasebno ministarstvo čiji će ministar biti Ivan Šipić. Planove o tome kako bi poboljšali demografsku sliku, iz DP-a su opširno raspisali u svom predizbornom programu.

Obećanjima unatoč, teško je zažmiriti na činjenicu da je Vukovar u zadnjih deset godina izgubio četvrtinu učenika. Gradonačelnik Vukovara je od 2014. godine Ivan Penava, inače predsjednik DP-a.

Vukovar je, otkad je Penava na vlasti, izgubio četvrtinu učenika

Konkretno, podaci Ministarstva u Školskom e-Rudniku kažu da je u zadnjih deset godina broj učenika u Vukovaru pao za 25,25 posto. U gradu je 2013./14. bilo 3.774 školaraca, a sada ih je 2.821. I cijela Vukovarsko-srijemska županija stoji najlošije među svim županijama po pitanju pada broja učenika – u jednom desetljeću ih je izgubila 31 posto.

Ovom prilikom valja podsjetiti i na stanje na nacionalnoj razini –  u Hrvatskoj se u zadnjih deset godina broj učenika smanjio za 58.629, izraženo u postotku to je 11,51 posto. Dakle Vukovar značajno odstupa od tog državnog prosjeka.

Školski e-Rudnik nudi i pregled podataka po razrednim odjelima. U školama u Vukovaru ukupno je 237 razrednih odjela. Prije deset godina u školama ovog grada bilo je 250 razrednih odjela. Danas je prosječan broj vukovarskih učenika po razredu 11,90, a u 2013./14. prosječan broj školaraca po razrednom odjelu ondje je bio 15,10.

Prema podacima u Školskom e-Rudniku, u Vukovaru ove godine djeluje 11 matičnih škola uz dvije područne, od čega je sedam osnovnih i četiri srednje. Iako je broj učenika značajno pao, broj škola u odnosu na 2013./14. u Vukovaru se neznatno promijenio – i tada ih je bilo 11, ali je bila jedna područna više.

ZABRINJAVAJU I PODACI IZ POPISA STANOVNIŠTVA

Valja ovom prilikom istaknuti i ključni podatak iz posljednja dva popisa stanovništva – 2011. godine u Vukovaru je bilo 27.683 stanovnika. Onim iz 2021. popisano je 23.915 stanovnika, odnosno za 13,6 posto manje. Početkom 2023. godine Eurostat je objavio još jedan podatak koji izrazito zabrinjava. U periodu između 2015. i 2020. godine ruralna regija s najvećom stopom depopulacije u Europskoj uniji upravo je Vukovarsko-srijemska županija (-2,5 posto godišnje).

Što DP planira raditi?

Pročitali smo i program DP-a u dijelu u kojem iz stranke pojašnjavaju kako planiraju poboljšati demografsku sliku. Među ostalim, plan im je financijski poticati sklapanje braka kroz porezne olakšice za novosklopljene brakove. Navode i da će se na lokalnoj razini aktivno provoditi mjere stambenog zbrinjavanja ‘putem dugoročnog najma i ulaganjem u vlastitu stanogradnju, odnosno putem pomoći pri kupnji vlastitog stambenog prostora’. U tom dijelu navode da ‘postoji model za preuzimanje dijela stambenog kredita za one obitelji koje ga već imaju’. Sličnu je namjeru, podsjetimo, HDZ imao s uvođenjem APN-a, mjere koja je značajno doprinijela povećanju cijena nekretnina.

U DP-u planiraju i financijske potpore za roditelje novorođene djece, poglavito za obitelji s više djece. Imaju u programu, zapravo, cijelo poglavlje koje nazivaju ‘Poštivanje ljudskih prava, zaštita djece i obitelji, otklon od rodne ideologije i ideja ‘odrasta’. Žele ‘deratificirati’ Istambulsku konvenciju i plaćati majkama da ostaju kod kuće s djecom i to ‘barem do polaska u školu najmlađeg djeteta’. Naknada bi rasla povećanjem broja djece u obitelji. Ova mjera neodoljivo podsjeća na mjeru roditelj odgojitelj koja se provodila u Zagrebu, a trenutna gradska vlast ju je ukinula.

DP u programu navodi i da ‘svakom djetetu u Hrvatskoj mora biti omogućeno mjesto u vrtiću’, ali i da se ‘isto odnosi i na školske kapacitete’. Mjera vezana za vrtiće vjerojatno će i biti realizirana, što neće imati nikakve veze s Domovinskim pokretom. Naime, nizu gradova već su dodijeljena značajna sredstva za izgradnju vrtića kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. U nekima su već započeli i građevinski radovi. Što se škola tiče, Hrvatska se bori s padom broja učenika, pa kapaciteti u školama i nisu neki problem. Primjera radi, u srednjim školama je 48.135 mjesta, a osmaša je oko 41 tisuću.

Domovinski pokret, među ostalim, u svom programu želi davati i potpore iseljenicima da se vraćaju u državu. Kroz program upozoravaju i da Hrvatska treba povesti brigu i o ‘revitalizaciji hrvatskog pučanstva’ u Bosni i Hercegovini. Čitav politički program DP-a dostupan je u nastavku, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.