Dijelili ste snimku nasilja na Instagramu, TikToku ili WhatsAppu? To je poprilično loš potez

Ove proljetne praznike obilježava, na žalost, mučan slučaj vršnjačkog nasilja u Splitu. Četiri maloljetne osobe snimale su kako prvo verbalno vrijeđaju vršnjakinju, a potom je i fizički napadaju. Snimka se proširila društvenim mrežama. Jedan od ključnih čimbenika prevencije vršnjačkog nasilja je kako odrasli reagiraju na nasilje koje vide, upozorilo je Zagrebačko psihološko društvo. Među ključnima je putem društvenih mreža ne dijeliti sadržaje koji uključuju ponižavanje drugih osoba i tražiti da se takvi sadržaji maknu.

Ovih dana javnost je zaprepastio slučaj vršnjačkog nasilja u Splitu, čija se snimka proširila društvenim mrežama, a na kojoj je vidljivo kako maloljetnice verbalno i fizički maltretiraju drugu maloljetnicu.

Odrasli se trebaju truditi biti modeli?

Nakon širenja spomenute snimke iz Splita oglasilo se i Zagrebačko psihološko društvo koje jasno ističe da su slučajevi vršnjačkog nasilja situacija u kojima se odrasli trebaju najviše truditi biti modeli u koje se djeca mogu ugledati.

– Modeli u empatičnosti, samoregulaciji, uvažavanju različitih perspektiva, osudi bilo kojeg oblika nasilja bez posramljivanja i ponižavanja te određivanju razumnih posljedica bez glorificiranja osvete. Želimo djeci uključenoj u vršnjačko nasilje u Splitu, njihovim prijateljima, roditeljima, djelatnicima škole, dovoljno smirenosti i strpljivosti da prebrode ovaj događaj i njegove posljedice te iz njega izađu s više alata i strategija za nošenje s teškim situacijama i prevenciju vršnjačkog nasilja, navode iz Zagrebačkog psihološkog društva u uvodu svoje objave na društvenim mrežama.

Koja je  razlika između vršnjačkog nasilja i sukoba?

O prevenciji se, ocjenjuju dalje, mnogo govori na razini institucija, ali i kod kuće gdje roditelji nikako ne bi trebali govoriti djeci da nasilje uzvraćaju nasiljem. Ključan čimbenik prevencije vršnjačkog nasilja je upravo reakcija odraslih na nasilje koje vide, a koja ponekada izostane.

– Tu je česti razlog nereagiranja nesigurnost oko toga radi li se o nasilju ili vršnjačkom sukobu. O vršnjačkom nasilju govorimo kada se radi o ponašanju s namjerom da se drugom djetetu nanese šteta, kada se ono ponavlja i kada postoji nesrazmjer moći između žrtve i djece koja vrše nasilje (u snazi, popularnosti, brojnosti…). Drugi problem je često zaustavljanje na nekoj od razina reakcije, na primjer razgovoru s djetetom. Ovisno i o tome što se dogodilo i koliko traje, u reakciji se mogu uključiti i roditelji djeteta/djece, više djece, cijeli razred ili institucije (policija, centar za socijalnu skrb, ustanove koje provode tretman s ciljem prevencije problema u ponašanju), navode iz Zagrebačkog psihološkog društva.

‘Često su djeca koja vrše nasilje upravo ona koja ga u nekom obliku i doživljavaju’

U ovakvim situacijama izostane i empatija, napominju, no njena kognitivna komponenta se zapravo uči. Ponajviše kroz životno iskustvo, dodaju iz Zagrebačkog psihološkog društva. Pojedini influenceri na društvenim su mrežama dijelili video uz poziv na nasilnu osvetu. Video su dijelile i privatne osobe, a takav potez zapravo nije nimalo dobar i trebalo bi postupati suprotno.

– U okruženju u kojem su briga za drugoga, međusobno poštovanje i razumijevanje standardi, se i djeca ponašaju u skladu s tim. O empatiji djeca uče i upravo sada, zato pažljivo trebamo birati hoćemo li im pokazati svoju empatičnost ili poziv na osvetu. Trebamo se sjetiti i da su često djeca koja vrše nasilje upravo ona koja ga u nekom obliku i doživljavaju. Na kraju, ni djeca ni mi ne možemo pobjeći od vremena u kojem živimo, vremena kada sve može biti online u sekundi. Ono što možemo je biti modeli u korištenju interneta i zdravim navikama, ne dijeliti sadržaje koji uključuju ponižavanje drugih osoba i tražiti da se takvi sadržaji maknu te ne biti samo pasivni promatrači online svijeta naše djece, već graditi s njima takav odnos da nam mogu reći kada se dogodi nešto loše, ili uživo ili online, zaključuju iz Zagrebačkog psihološkog društva.

Zabrinutost za sebe ili dobrobit drugog djeteta prijavi policiji on line – ovdje. Žrtva si zlostavljanja ili misliš da se to događa nekome koga poznaješ – brineš što učiniti – Prijavi online – ovdje.

Pogledaj poveznicu Sigurnost djece kako bi saznao više o mogućnostima pomoći i zaštite od spolnog iskorištavanja putem Interneta i drugim važim stvarima za sigurnost tebe ili drugog djeteta. Svoje sumnje ili zabrinutost možeš prijaviti i anonimno.

Djeca i mladi su svakodnevno izloženi različitim oblicima zlostavljanja i iskorištavanja – pomozi svojom prijavom – znamo kako ćemo dijete zaštiti. Dodatne informacije možeš pogledati u poveznici Zlostavljanje putem Interneta i Seksualno zlostavljanje.