Milanović o obrazovanju: U kampanji studentima poručio samo jednu rečenicu, na piku su mu rektori

Milanović planira postati premijer na izborima 17. travnja iako je i dalje predsjednik Republike. Kada je riječ o kampanji, obrazovanjem se zasad bavi dosta šturo. Poručio je samo da će na visokim školama i sveučilištima sve biti besplatno. Puno je rječitiji u napadima na rektore koji su bili na HDZ-ovim stranačkim skupovima. Rekao je kako bi se njima ‘pozabavio’, ali nejasno je kako, a da pritom ne krši zajamčenu sveučilišnu autonomiju.

Zadarski rektor Josip Faričić i Zoran Milanović | foto: Sveučilište u Zadru

Izborna kampanja za parlamentarne izbore već sada se čini intenzivnijom nego ikada ranije. Kako smo ranije pisali, to možemo zahvaliti aktualnom predsjedniku republike Zoranu Milanoviću. Šef države je sve iznenadio kada je odlučio izbore staviti u srijedu, 17. travnja. K tome, svega par sati nakon, ove odluke, susreo se kod Hrvatskog državnog arhiva s predsjednikom SDP-a, Peđom Grbinom i obznanio da će biti ‘nezavisni kandidat za premijera na listi SDP-a’. U javnom prostoru je potom uslijedio kaos, rasprava i svađa o tome krši li Milanović Ustav s ovom svojom odlukom.

U svakom slučaju, SDP-ova koalicija pod nazivom ‘Rijeke pravde’ je već krenula. Peđa Grbin naveo je da će poštivati odluku Ustavnog suda i neće spominjati Milanovića kao kandidata za premijera. S druge strane, Milanović nije nastavio biti šutljiv. Tako je ovog tjedna i dao veliki intervju za N1 gdje je više zvučao kao politički kandidat nego aktualni predsjednik države. Pri tome je spominjao dolazak tzv. ‘Treće republike’ i uglavnom se fokusirao na prepucavanje oko ustavnih sudaca i općenito protiv HDZ-a i aktualnog premijera Andreja Plenkovića. No, iako nas najviše zanima pitanje obrazovanja, predsjednik se tu temu osvrnuo sa svega jednom rečenicom.

– Na sveučilištima i visokim školama će sve biti besplatno. I doktorati. Pacijenti s iskaznicom dopunskog osiguranja moraju u privatnim bolnicama, poliklinikama imati isti tretman kao klijenti koji plaćaju. Dakle, besplatno. I to će biti uvjet da liječnici iz javnih bolnica mogu raditi privatno, rekao je Milanović, prenosi n1info.hr.

Paljba po rektorima na stranačkom skupu

Unatoč ovoj kratkoj izjavi koja se tiče visokog obrazovanja, Milanović je od otkrivanja svojih planova imao više istupa upravo prema čelnicima visokog obrazovanja. Naime, svega dva dana nakon što je SDP predstavio Milanovića kao svojeg nestranačkog nositelja liste, HDZ je održao svoj stranački sabor u Lisinskom. Ono što je brojnima zapelo za oko je da su u prvom redu sjedila i dvojica rektora javnih sveučilišta. Radi se redom o osječkom rektoru Vladi Gubercu, Draganu Ljutiću iz Splita, a pridružio im se Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru. Također, na stranačkom skupu HDZ-a Varaždinske županije, u veljači je jedan od uzvanika bio i rektor Sveučilišta Sjever, Marin Milković. Uhvaćen je kako sjedi odmah iza Vladimira Šeksa u drugom redu.

Ovo sudjelovanje rektora na stranačkom skupu, uhvatilo je pozornost predsjednika Milanovića. Upravo je to, u trenutku pisanja ovog članka, glavni fokus njegove retorike kada je riječ o obrazovanju.

– Imali ste rektore javnih sveučilišta na skupu HDZ-a. Imate parazite koji cijede javni novac. Prozvali su rektoricu riječkog sveučilišta. Lagali su da je ona tamo. Em što nije bila, em što ih je poslala do đavola, a Split i Osijek su se krotko odazvali. Tko god je bio tamo pozabavit ću se njima, u političkom smislu, to su javna sveučilišta, a to su obični prodani stranački bezveznjaci. To je Hrvatska, poručio je Milanović.

Spoj politike i sveučilište: ‘To su loše stvari’

S obzirom na Milanovićeve oštre riječi, za očekivati je bilo da bi susret spomenutih rektora i predsjednika Republike moglo biti vrlo napeto. To se i vidjelo na proslavi Dana Sveučilišta u Zadru. Na svečanosti su bili Milanović, ali i dva rektora s HDZ-ovog skupa: Ljutić i Guberac. Kamere su uhvatile vrlo ljutit pogled Guberca prema Milanoviću. Predsjednik je iskoristio priliku za svoj govor kako bi malo više rekao svoje mišljenje o visokom obrazovanju.

Budući da je Sveučilište u Zadru manje sveučilište, šef države je ustvrdio da manje studenata daje priliku za kvalitetniji rad. Milanović je poručio i da znanost i objektivnost jamče kvalitetu. Tu je iskoristio priliku i da ponovno podbode dva rektora koja su uživo slušali njegov govor nakon njihovog ranijeg sudjelovanja na skupu vladajuće stranke.

– Sveučilišta su elitna mjesta. Kada sam spomenuo broj smanjenja studenata kao nešto dobro padaju mi na pamet sveučilišta u Americi gdje nijedno nema više od 20.000 studenata što je puno manje od zagrebačkog i sveučilišta u javnom vlasništvu, i to je jedna pretpostavka kvalitete uz sve druge stvari koje trebaju biti ispunjene. Na tim sveučilištima događaju se neke stvari koje mi se ne sviđaju, a koje služe kao upozorenje što se događa kada se politika i sveučilište, bilo to privatno kao u Americi, a posebno javna sveučilišta u kojima se ona počinje prožimati. To su loše stvari i upozorenje za nas kako se trebamo ponašati, rekao je Milanović.

Milanović bi se pozabavio HDZ-ovim rektorima: Sveučilišna autonomija jamči slobodu od vlasti

Inače, prisustvovanje rektora na političkim skupovima, izazvale je obilje kritika u javnosti jer se javnim sveučilištima jamči autonomnost od države. Osim po zakonu, jamči se i 68. člankom Ustava Republike Hrvatske. Stoga je problematično kada je recimo, splitski rektor Ljutić govorio da je blisko povezan s premijerom Plenkovićem. S druge strane, prema Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju, javna sveučilišta imaju pravo urediti svoj vlastiti unutarnju ustroj.

Između ostalog, to uključuje i utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, kao i odlučivanje s kime će međunarodno surađivati, a koje projekte prihvatiti i odbaciti. Problematičnost bliskosti rektora s jednom, vladajućom strankom, neupitna je, no i Milanovićeve prijetnje da će se ‘pozabaviti’ s rektorima na HDZ-ovom skupu, isto su nezgodne. Upravo zbog autonomije sveučilišta, nije poznato kako bi se Milanović mogao pozabaviti s ovim rektorima, a da opet ne riskira zadiranje u sveučilišnu autonomiju.

– Autonomija sveučilišta predstavlja institucionalni okvir čija je svrha zaštita akademskih prava i sloboda članova akademske zajednice te intelektualne neovisnosti sveučilišta od svakog političkog pritiska i ekonomske moći. Autonomija sveučilišta uključuje odgovornost prema društvenoj zajednici. Prostor sveučilišta je nepovrediv. Nadležna državna tijela i tijela državne uprave na prostoru sveučilišta mogu postupati samo uz suglasnost rektora ili na temelju odluke nadležnog suda ili u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti, stoji u četvrtom članku Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, koji bi svi ovdje spomenuti trebali dobro proučiti.