Ideš prvi put na sezonu? Ovo trebaš znati prije nego što ti sjedne prva plaća
Škola završava, kreće sezona. Mnogi studenti i učenici odlaze na more, ali ovo ljeto za njih znači i prvi posao.
12:05 1 d 16.07.2026

Marin Piletić | screenshot: HRT
Nova uredba o koeficijentima usvojena je na jučerašnjoj sjednici Vlade, a bila je to tema i sinoćnje emisije Otvoreno HRT-a. Gostovao je ministar rada Marin Piletić, a predstavnica sektora obrazovanja bila je Nada Lovrić, čelnica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Piletić tvrdi – prilikom donošenja uredbe prihvaćeno je sve što je bilo konkretno i korektno obrazloženo.
– Kao što je premijer rekao, mi smo kroz jedan privilegirani dijalog po prvi put uključili sindikate u donošenje, što je nešto što do sada nije bila praksa. Do sada smo sa sindikalnim partnerima pregovarali oko osnovice plaće, a sada smo trajno, kroz zakon i kroz ove uredbe uključili i sindikate da zajednički definiramo koji će biti koeficijenti za naredno razdoblje za 244.000 naših zaposlenih u državnom i javnom sektoru, rekao je Piletić, prenose vijesti.hrt.hr.
Je li uredba pravedna? Lovrić kaže – može gledati samo u kontekstu sustava srednjih škola jer je teško pratiti zanimanja u koja nema uvida. No, ističe, uredba je bila nužna i zalog je pravednijeg budućeg rasta plaća.
– Mi smo do sada imali koeficijente, ali nikada nismo znali koji sektor ima dodataka. Nismo znali kolika je stvarna plaća na pojedinom radnom mjestu. Neovisno o prekovremenim satima i ostalim dodacima. Sada barem znamo da to radno mjesto nosi određeni koeficijent koji sadrži u sebi sve dosadašnje dodatke. I to nam je uistinu jedan veliki iskorak u kvalitetnom budućem kolektivnom pregovaranju. Jer vi sad imate usporedive kategorije, navodi Lovrić.
Dodaje i da je nemoguće da su svi, u bilo kojem sustavu, apsolutno zadovoljni.
– Da se pomak napravio, jest. Da je to i u materijalnom smislu bitan pomak u rastu plaća, jest. Je li to kraj potrebe da se za moj sektor, za nastavnike, dodatno zalažemo – nije. Nastavnici, pogotovo nastavnici, imaju potrebu i imaju očekivanja od svojih sindikata kao svojih predstavnika, da se stvarno zauzimaju za njih u svim pogledima. Ne samo u pogledu plaća nego osobito u pogledu njihove zaštite kako kod položaja dostojanstva tako i kod zaštite na radnom mjestu, rekla je Lovrić, prenose vijesti.hrt.hr.
No, Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja izrazito su i dalje nezadovoljni. Podsjetimo, u četvrtak su uoči sjednice Vlade održali i konferenciju za medije ispred NSK.
– Jučer nam je predstavljena revidirana uredba. Danas, u vrlo kratkom roku, više na to ne možemo utjecati. Očigledno je to bilo smišljeno s namjerom da više ne bude nikakvih pomaka. Ustrajali smo da ovakav način vođenja procesa nedopustiv. Nismo bili socijalni partneri nismo pozivani na dijalog. Simbolički se nalazimo pod zastavama Hrvatske i EU koje danas zvižde onima koji se nalaze u ovoj zgradi. Sramotan je način na koji je ovaj proces vođen i ljudi su izigrani. Sindikati nisu imali prilike do kraja sve obrazložit, poručio je profesor Predrag Marković, predsjednik Velikog vijeća u NSZVO-u.
Predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić, rekao je u četvrtak da se ovim koeficijentima poručuje da je znanje nebitno. O daljnjim akcijama nisu htjeli govoriti, ali su poručili da će ih najaviti idućeg tjedna. Nisu sretni zato što su drugi sindikati u školstvu zadovoljni revidiranim koeficijentima te smatraju da bi im se bilo lakše izboriti kada bi se i drugi sindikati priključili.
Uredba se danas na Vladi donijela nakon zaista dugotrajnog procesa, naglasio je ministar Piletić u Otvorenom.
– Nije se žurilo s uredbom, ona se donijela na vrijeme, nakon temeljitih konzultacija svih koji su zainteresirani za ovaj proces, jednako kao što su u tom procesu na svoj način sudjelovali i gospodin Matija Kroflin (NSZVO) i gospodin Stipić. Toliko buke i želje za javnim prostorom od osobe koja kada je dobila priliku da Vladi kaže što misli o konačnom prijedlogu teksta uredbe, nije odgovorila apsolutno ništa, rekao je Piletić o čelniku Sindikata Preporod.
Ne bune se samo sindikalisti, nezadovoljstvo bukti i među nastavnicima u grupama koje su se pridružile akcijama Preporoda i NSZVO-a. Peticija za veći iskorak u koeficijentima u obrazovanju i znanosti još uvijek je u tijeku, a do sada ju je potpisalo preko 35 tisuća građana. Na pitanje voditeljice Otvorenog može li se uredba još dotjerivati, Piletić odgovara:
– Ne može se više dotjerivati, danas je Vlada donijela uredbu, mi smo prihvatili, kao što smo prihvatili čitav niz komentara drugih sindikata, velik broj primjedbi i Sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Ono što hrvatska javnost mora znati da je jedan od njihovih najučestalijih prigovora na uredbu da smo mi zapravo smanjili razliku između najnižeg i najvišeg radnog mjesta u znanosti, mi smo upravu tu razliku u koeficijentima kroz ovu uredbu proširili tako da napredovanje u znanosti nosi i veće plaće, rekao je Piletić, prenose vijesti.hrt.hr.
U nastavničkim krugovima najviše se govori o zaostajanju. Lovrić je u Otvorenom komentirala i to zaostajanje.
– Teško je razumjeti to pitanje zaostatka, što to znači zaostatak? Kada se izrađivala uredba, bilo je vrlo jasno definirano što je sadržaj hibridnih koeficijenata. I našim je članovima vrlo teško objasniti da netko tko je imao sličan koeficijent vama, ne znači da je imao istu plaću. Nego je on imao dodatke i znači veću plaću. Kada se govori o zaostacima, uistinu bih voljela da se nastavnici pravednije rangiraju, ne bih rekla da su sada nešto nepravedno rangirani, rekla je Lovrić, prenose vijesti.hrt.hr.
Međutim, dodaje, kod većine nastavnika ostaje jedna potreba, jedna frustracija samim stanjem u obrazovanju i problemima koji se javljaju na poslu.
– A onda i taj položaj, kada se govori, oni ne doživljavaju, čak i taj iskorak na 2,01, koji je bitan, koji znači za nastavnike povećanje od 15,7 posto, dio njih to doživljava potpuno neracionalno, kao da se radi ponižavanju. Kojem ponižavanju? Otprilike u 6. mjesecu prošle godine u ovoj je emisiji bio nastavnik u Zagrebu s 10 godina staža imao plaću 1.032 eura. I tada je došao fiksni dodatak od 80 eura. Tada smo tek svježe prešli s kune na eure i znali smo kako to zvuči. To ne zvuči nešto u europskim okvirima, ali mi se uvijek moramo sjetiti da mi nismo u Europi, već da smo u Hrvatskoj i da u Hrvatskoj žive i neki drugi radnici koji imaju drugačije plaće. Taj mladi čovjek od tih 10 godina staža koji je lani imao 1.032 eura, sada će imati 1.355 eura, to je u godinu dana povećanja od 318 eura. Možemo se pitati je li to zadovoljavajuće ili ne, ali to povećanje je jednostavno izračunljivo. Je li trebalo biti veće? Ja sam potpuno svjesna ograničenja koja postoje. Naravno, ljudi imaju želje i potrebe, ali se ipak trebamo staviti u kontekst. Voljela bih, kada govorimo o plaćama, da nastavnici znaju da jesu važni, rekla je Lovrić, prenose vijesti.hrt.hr.
Zaključuje i da nastavnicima moramo dati podršku da budu ono što stvarno jesu – nositelji obrazovanja i razvoja društva.
– Došlo je vrijeme da nastavnicima kao nositeljima obrazovanja nije dobro i želim da se to jasno čuje i artikulira, nema te plaće koja je vrijedna toga što nastavnici u Hrvatskim školama proživljavaju. I sada je vrijeme da krenemo korak po korak institucionalno rješavati probleme, zaključila je Lovrić u Otvorenom, prenose vijesti.hrt.hr.
Ideš prvi put na sezonu? Ovo trebaš znati prije nego što ti sjedne prva plaća
Škola završava, kreće sezona. Mnogi studenti i učenici odlaze na more, ali ovo ljeto za njih znači i prvi posao.
12:05 1 d 16.07.2026
Mahnito osvježavaš stranicu i dok se grašci znoja slijevaju niz čelo pokušavaš upiti informacije s ekrana. Pa se sjetiš da studij treba i financirati.
16:18 2 d 15.07.2026
Veleučilište koje nudi 10 studija: Za jedan od njih nije potrebna državna matura
Odluka oko izbora studija može biti stresan period, zato je važno dobro se informirati. Donosimo vam pregled deset različitih studija na VVG-u.
16:12 3 d 14.07.2026
Što maturalnu večer čini nezaboravnom? Maturanti otkrili što im je najvažnije za dobar provod
Maturalna večer jedna je od najvažnijih noći maturantima. Pitali smo ih što sve treba kako bi ona bila savršena.
13:13 3 d 14.07.2026
Britanski kurikulum, nastava na engleskom i upis na faks bez mature: Što donosi Cambridge program
U ovoj zagrebačkoj školi se nastava izvodi po Cambridge programu. S njihovom diplomom, nastavak obrazovanja je moguć i na svjetskim sveučilištima.
08:38 3 d 14.07.2026
Prije faksa sam guglala tenisice, a sad lovim popuste na plahte: Ovo je ta velika razlika
Liste prioriteta se mijenjaju kad upišeš faks. Pojavljuju se nove brige, neke odluke donosimo sami, a jedna od prvih je samostalni odlazak u banku.
13:10 9 d 08.07.2026
Čitajte srednja.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 23 d 24.06.2026
Ministarstvo najavljuje ulaganje od 144 milijuna eura u škole, evo tko će se moći prijaviti
Neke škole još nemaju kuhinju. Iz Ministarstva kažu da će raspisati poziv vrijedan 144 milijuna eura za škole u jednoj smjeni s tim problemom.
15:54 3 h 17.07.2026
Zbog velikog broja prijava izvrsnih osmaša, III. gimnazija Osijek tražila je povećanje upisne kvote za tri učenika po razredu. MZOM ih je odbio
12:45 1 d 16.07.2026
Naša glumica progovorila o seksualnom nasilju u školama: 'Je li to normalan odgovor razrednice?'
Glumica Sanja Vejnović podijelila je svoje iskustvo seksualnog uznemiravanja u školi i progovorila o neprimjerenoj reakciji razrednice.
12:29 1 d 16.07.2026
Imenovano još jedno savjetodavno tijelo za mlade: Većinu opet čine predstavnici vladajućih
Imenovani su članovi Savjeta za razvoj politika za mlade u kojem većinu čine predstavnici državnih institucija, no ima i 8 predstavnika udruga.
10:48 1 d 16.07.2026
Jesu li učenici u cjelodnevnoj školi uspješniji? Napravljena analiza, ovo su rezultati
Osmaši iz cjelodnevne škole riješili su nacionalni ispit iz Hrvatskog 3,4 posto bolje od onih koji nisu uključeni u eksperiment.
15:04 2 d 15.07.2026