Tajnik škole o koeficijentu za to radno mjesto: 'Nevjerojatno, nadam se da će se nepravda ispraviti'

Većina barem otprilike ima predodžbu o tome što rade učitelji ili ravnatelji škole. No, mnogima je enigma što se događa iza vrata tajništva škole na koja pokucamo jednom godišnje kada nam je potrebno ovjeriti neku potvrdu. U novu epizodu podcasta pozvali smo Damira Mikoljija, tajnika Osnovne škole Hugo Kon, ujedno i autora bloga Tajnik škole, koji je poprilično poznat u prosvjetarskim krugovima. Pričali smo o poslu tajnika, predloženim koeficijentima i općenito utvrđivanju složenosti poslova, ali i o nadolazećem prosvjedu.

Gotovo da i nema prosvjetnog radnika koji barem jednom, u potrazi za odgovorom na neko pravno pitanje, nije došao do bloga Tajnik škole. No, mnogima je nepoznanica tko iza tog bloga stoji. Aktualne poslovno-pravne teme ondje detaljno prati Damir Mikolji, donedavni tajnik Gimnazije Tituš Brezovački, sada tajnik Osnovne škole Hugo Kon u Zagrebu.

Posao tajnika je ‘plivanje po valovima’

Kao školski tajnik radi 15 godina, a kako je rad tajnika mnogima enigma, zamolili smo ga da nam u uvodu podcasta u kojem smo ga ugostili razjasni kako izgleda jedan radni dan školskog tajnika. Prema njegovom opisu, dan je rijetko kada onakav kakvim si ga po dolasku na posao isplanira. Jer tajnik škole brine o puno stvari – od toga da se upozna s najnovijim zakonskim propisima do toga gdje je nestala klamerica iz zbornice.

– To je jedan veliki kaos, ‘ajmo reći, plivanje po nekakvim valovima, gdje je ja unaprijed, ako sebi dam zadatak da bih danas nešto radio, primjerice isprintat ću si zakon i taj zakon će biti na stolu, možda taj zakon taj dan neću ni otvoriti. Onda ću u najboljem slučaju reći ‘ja ću to sutra čitati’ i onda to uz nekakvu veliku sreću uspjeti u tome do kraja tjedna. Ali najčešće, za miran, fokusiran rad je potrebno raditi ili od kuće da se nekakav hibridni način radi, naveo je Mikolji.

No, kako ima iskustvo rada u nešto većoj i manjoj školi, ključnim za dobro funkcioniranje tajništva većih škola vidi zapošljavanje dodatnog administrativnog radnika.

– Ako netko u manjoj školi svoj posao ovako napravi jedva za osam sati, znači da oni u velikoj školi nemaju nikakve šanse da to uspiju napraviti ako nemaju još nekakvu pomoć u vidu administrativnog radnika koji će ih rasteretiti. Dijelova vezanih za nekakvo uredsko poslovanje, djela vezano za učenike, računovođe, dijela vezano za račune, knjiženje računa, navodi Mikolji.

Poznati blog Tajnik škole krenuo je pisati iz frustracije

Svoj blog, Tajnik škole, otkrio nam je, krenuo je pisati iz frustracije, nakon što je u jednom listu pročitao članak o tome da su tajnici škola suvišni, kada istodobno u školama nema defektologa. Razljutilo ga je to, ali je, nakon što se smirio, shvatio da šira javnost zapravo nema predodžbu o tome što tajnici rade. Pa je imao potrebu tako odgovoriti na spomenuti članak.

– Svoj odgovor sam, zapravo, napisao u formi bloga, jednostavno mi se pojavila ideja da bih mogao imati blog tajnik škole i pokrenuo sam ga. To je imalo jedan dobar terapeutski učinak na mene. Mogu reći tako da svi oni koji osjećaju bilo kakvu frustraciju i vezano za plaće ili vezano za nešto drugo, možda nije loše ovako baviti se nečim produktivnijim od ovoga pisanja samo po Facebooku, nego ovako malo izaći iz okvira. Mene je to sve skupa smirilo, a ono što je bilo lijepo je da sam vidio da je to postalo zanimljivo i drugim kolegama, tako da su oni to počeli čitati. Onda automatski, naravno, imate poticaj za dalje, navodi Mikolji.

Tajnici žele mogućnost napredovanja

Školski tajnici i računovođe bili su poprilično glasni tijekom javne rasprave oko izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju. Osim izjednačavanja koeficijenta s nastavnicima, tražili su i izjednačavanje svog statusa sa statusom stručnih suradnika.

– Mi bismo htjeli imati mogućnost napredovanja, mi bismo i htjeli imati mogućnost pripravništva kao što imaju i ostali, jer, naravno, kada kolege uđu u sustav itekako im treba pomoći i pokazati im posao i uvesti ih u sve to. Tako da je tu postojala ideja da se razmišlja o nekakvoj institucionalnoj memoriji poslovnog aspekta škole i da se zapravo to digne na jednu razinu koja je za sustav održiva, rekao je Mikolji.

Koeficijent manji od onog koji ima ‘tajnik ustanove’

Neizbježna tema u našem razgovoru bili su i predloženi koeficijenti. Za tajnike škole predloženo je da se koeficijent povisi na 1,97, dakle imali bi isti kao i nastavnici. No, tajnici drugih ustanova imaju koeficijent 2,35. Mikolji podsjeća da je uredba izmijenjena nakon velikog štrajka 2019. na način da su oni dobili povećanje od devet posto, a učitelji povećanje od šest posto. Tada je Vlada u obrazloženju, navodi Mikolji, pisala da se radno mjesto tajnika u školama izdvojilo jer je složenije od radnog mjesta ‘tajnik ustanove’.

– I sad dođe novi prijedlog uredbe – tajnik škole 1 97, tajnik ustanove 2,35. Znači 2019. imamo devet posto više, a sada imamo 20 posto manje. A cijeli zakon počiva na načelu jednake plaće za jednak rad. Koga vi zezate? Što je sada ovo? Ovo je nevjerojatno, ja se sada samo nadam da će ovo nepravda biti spravljena. Što se tiče našeg koeficijenta tajnika škola, ja ne vidim kako je ovo obranjivo iz pozicije da nam ostane niži koeficijent, kaže Mikolji i navodi da bi onda i školski tajnici trebali imati koeficijent 2,35.

Čitav podcast pogledajte u nastavku:

O prosvjedu. Morali bismo se moći argumentirano boriti

Kada je, pak, riječ o prosvjedu zbog koeficijenata zakazanom za petak, naveo je da ga podržava, no misli da je on morao biti ranije organiziran. Sindikatu Preporod zamjera što su se proteklih mjeseci bavili ocjenjivanjem radnika koje će krenuti tek u 2026. godini. Upozoravao ih je, kaže da, se sada moraju baviti uredbom o koeficijentima i kriterijima prema kojima se oni donose.

– Izrazito je lako kritizirati u prosvjeti. Znači kad ste u prosvjeti, da ja sad govorim što ne valja, podcast je premalo. Isto tako, da kažemo da su nam plaće premale to je kukanje oko toga što nije dobro, to je nešto što je neiscrpno. Puno teže je nešto konkretno predložiti i to je zapravo ono što meni manjka u nekim sindikatima. Neosporno je da je koeficijent premali i neosporno je da je inflacija. Ali, ako nešto predlažete, primjerice koeficijent 2,17, jeste li odredili kriterij prema kojem ste došli do tog broja? Morali bismo se moći argumentirano boriti, jer danas-sutra, ako dođe kriza, a ekonomija je ciklična, bilo bi suludo vjerovati da nešto što je raslo neće pasti, rekao je Mikolji i dodao da se osjeća sigurnije kada nešto argumentirano raste jer se onda tim argumentima može boriti protiv eventualnog smanjenja.