Vojna obuka zaista bi mogla oživjeti: MORH potvrdio da radi na tome

Nedavni razgovori o vojnom roku rezultirali su time i da je sam MORH potvrdio kako radi na planu kraće vojne obuke. Međutim, zanijekali su navode da će trajati 30 dana. Trenutno potpuno nepoznati koncept je u pripremi, međutim, MORH navodi da je prerano govoriti o detaljima.

Najnoviji razgovori o vojnom roku i spremnosti ljudi za ratnu ugrozu ovog su tjedna dobili novi zamah, iako bez previše informacija. U pojedinim medijima su objavljeni navodi kako Ministarstvo obrane (MORH) radi na realizaciji vojne obuke izvan okvira dragovoljnog vojnog osposobljavanja. Navodno bi obuka trajala 30 dana  i bila obavezna. Na naš upit, MORH je doista potvrdio kako rade na ‘konceptu kraće osnovne vojne obuke’, ali niječu objavljene medijske zapise.

–  Navodi se odnose na autorovu analizu i nemaju veze s konceptom na kojem Ministarstvo obrane radi, poručili su iz MORH-a napominjući da je prerano govoriti o detaljima programa.

Plenković o vojnoj obuci: ‘O tome ćemo razmišljati’

Podsjetimo, obvezni vojni rok je zamrznut 2008. godine te od tada postoji samo obveza upisa u vojni registar. Sama vojna obuka je dragovoljna. Dok je još obvezni rok bio na snazi, građani su, ovisno o tome ulože li ili ne ulože prigovor savjesti, birali vojno ili civilno služenje roka. Zbog slabog interesa mladih za dragovoljno služenje, saborski zastupnik i zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta, Mario Radić je naveo medijima da je stranka od MORH-a, ali i ministra znanosti i obrazovanja, Radovana Fuchsa, zatražila uvođenje školskog predmeta kratke vojne obuke.

– Barem da znaju neke osnove. Mi si ne smijemo dozvoliti da u slučaju neke ratne ugroze djeca budu topovsko meso. Između Ukrajine gdje je rat i Hrvatske je samo jedna zemlja. Mađarska graniči s Ukrajinom, a Hrvatska s Mađarskom. Mi kao Domovinski pokret smo predlagali osnivanje nacionalne garde, pravdao je Radić ovaj zahtjev te dodao da je potrebno razmišljati i o povratku obveznog vojnog roka.

U saboru je zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar Drele pitanje o vojnoj obuci i spremnosti vojske, postavio i premijeru Andreju Plenkoviću.

– Što se tiče obuke, cijeli koncept većeg broja dragovoljnog pristupanja mladih da se obučavaju za vojne vještine, kao i vrste posebnih tečajeva, je nešto o čemu ćemo sigurno razmišljati, kratko je odgovorio Plenković, bez previše detalja.

Vojni rok ili školska obuka: Od Kolinde do Bulja

Inače, zalaganje za povratak obveznog vojnog roka je tijekom svoje prve predsjedničke kampanje ozbiljnije inicirala bivša predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović te se otada o tome više puta pričalo, ali bez ikakvih konkretnih rezultata u njegovom ostvarenju. Prašinu je 2021. podignuo i bivši ministar obrane, Mario Banožić. Tada je naveo da bi se vojni rok mogao vratiti jer većina ljudi u Hrvatskoj to želi. No, Plenković je uvjeravao kako obveznog vojnog roka neće biti i da su ministrove izjave krivo shvaćene. Kasnije je aktualni ministar graditeljstva, Branko Bačić je naveo da se u HDZ-u ozbiljno razgovaralo o povratku obveznog vojnog roka zbog rata u Ukrajini. Te 2022. godine je i saborski zastupnik Mosta, Miro Bulj, prvi predložio ideje srednjoškolske obuke baratanja puškom.

Otkako je 1. siječnja 2008. godine, obvezni vojni rok zamijenjen dragovoljnim služenjem, sve do 2021. godine, dakle prije početka ratnih zbivanja u Europi, Hrvatska je obučila 32 naraštaja. Konkretno, riječ je o 10.459 kandidata a dragovoljno vojno osposobljavanje je završilo 9. 925 ročnika.  U ukupnom broju kandidata koji su se prijavili, dominirali su muškarci, njih (9.065), a dragovoljno stupanje u vojsku zanimalo  je i žene (njih 1.394). U jeku najnovijih govora o vojsci i učenju vojničkih vještina o obrazovanju, pokrenuli smo anketu ‘Treba li u škole uvesti kratku vojnu obuku?’ Glasovanje za naše čitatelje i dalje otvoreno.